PROJEKT ” LJETO ”
PROJEKT „LJETO“ 1. ODREĐIVANJE TEME PROJEKTA Projekt „LJETO“ započeo je kao nastavak projekta „Četiri godišnja doba“. Krenuvši u šetnju parkom Borik Dorijan Ratnik komentirao je kako ima puno komaraca i kako ga jako grizu. Tada je Maja rekla:“Sigurno je sad ljeto jer oni samo onda grizu“. I tako su krenula pitanja, a i naš projekt.
2. ODREĐIVANJE CILJA I ZADATAKA PROJEKTA
Cilj ovog projekta je zadovoljiti dječji interes za (godišnjim dobima), ljetom, te omogućiti djeci da steknu određena znanja i predodžbe o ljetu. Također upoznati djecu sa karakteristikama i osobitostima ljeta. Osnovna pretpostavka je da djeca radom na projektu promatraju, pitaju, istražuju i poduzimaju određene aktivnosti vezano s temom projekta. Samostalno razmišljaju i zaključuju, šire svoja znanja aktivirajući pritom svoje potencijale i razvijajući mnoge sposobnosti.
Zadatak projekta je upoznavanje novih pojmova, usvajanje novih naziva kao što su vrućina, sparina, tuča, branje…
- utjecati na razvoj percepcije, prije svega vizualne promatranjem fotografija, enciklopedija, priča..
- usmjeravati proučavanje, eksperimentiranje te uočavanje detalja kroz promatranje žitarica, sezonskog voća i povrća, šetnju okolicom..
- utjecati na povećanje i bogaćenje rječnika, te razvoj govora kroz slušanje priča, gledanje igrokaza, predstava, pričanje i prepričavanje slikopriča- razvijati sposobnost djeteta za druženjem, dogovaranjem i suradnjom..
- razvijati spremnost za zajedničku igru, aktivnost, rad s malom skupinom djece kod mljevenja žitarica, miksanja, izrade kalendara ljeta, odlaska na bazen.
- osluškivanje djece, njihovih želja i prijedloga oko izrade plakata
- poticati i omogućiti kreativne, raznovrsne oblike izražavanja, bojom, tkaninom, papirom, neoblikovanim materijalom
- razvijati pojam o sebi (perceptivno, emocionalno i misaono spoznavanje okoline i osvještavanje govorom- što mislim, što znam, zašto tako mislim…), o ljetu, promjenama u prirodi
- maksimalno zadovoljavanje dječje inicijative i znatiželje poticanjem na razmišljanje, povezivanje, zaključivanje na osnovi provedenih aktivnosti
- razvoj kooperativnosti (suradništva) u skupnom radu i igri
- poticati i razvijati dječju maštu i kreativnost kroz likovne aktivnosti, te interesne radionice
3. ŠTO ZNAMO O LJETU?
Postavljajući različita poticajna pitanja željeli smo doznati što djeca znaju o ljetu?
ŠTO ZNAMO O LJETU…?
KAD POČINJE LJETO?
POSLIJE KIŠE.
POSLIJE ZIME.
KAD JE JAKO VRUĆE.
U SRPNJU.
NE ZNAM!
KAD IDEM NA MORE
KAKVO JE VRIJEME LJETI?
TOPLO MOGLO BI BITI TOPLIJE
IMA PUNO SUNCA
SVE JE LIJEPO JAKO JE VRUĆE
IMA GRMLJAVINE
ŠTO LJUDI RADE?
KUPAJU SE
U BAZENU
BERU PAPRIKU
IDU NA MORE
BERU CVIJEĆE
NE ZNAM
SUNČJU SE
KOJE ŽITARICE DOZRIJEVAJU?
SIJENO
KUKURUZ
ŽITO
MALO MI JE POZNATO
TRAVA
KOJE POVRĆE DOZRIJEVA?
PAPRIKA
PARADAJZ
MRKVA
ZELJE
GRAŠAK
KOJE VOĆE DOZRIJEVA ?
TREŠNJA
JAGODA
MALINE
LUBENICE
PUNO NJIH
NARANDŽE
ŠTO RADE ŽIVOTINJE?
SPAVAJU
VRUĆE IM JE
IDU U HLAD
PIJU VODU
SKRIVAJU SE
KAKO SE ODIJEVAMO U LJETO?
UDOBNO
STAVLJAMO SANDALE
NOSIMO JAPANKE
LAGANIJE
KUPAĆI
KRATKE HLAČE
KOJI SU LJETNI SPORTOVI?
PLIVANJE
RONJENJE
SKAKANJE SA PADOBRANOM
U PIJESKU
PENJANJE
4. INTERESNE RADIONICE
4.1 POVRĆE- KRASTAVAC
Sva djeca su odmah prepoznala krastavac i znala da raste u vrtu, evo što su još rekli:
Tin:“Raste u vrtu, a posadili su ga baka i djed, imaju male mrkvice koje posade u zemlju i onda narastu krastavci!“
Dorian K:“Krastavce možemo guliti“
Lara:“Možemo ih guliti i narezati“
Nenad:“Krastavci se slažu s jogurtom“
Tin:“Meni krastavci miriše na lubenicu i imaju mi okus kao lubenica“
Sara:“Meni krastavci smrde“
Nenad:“Krastavci se moraju zaliti vodom da rastu“
Julia:“Ja jedem koru i baš mi je slatka“
Patricia: D.:“Kad radimo salatu moramo staviti ulje i ocat da budu kiseli“
Nenad:“Jako mi je fina ima okus paprike“
Lara:“U salatu sam stavila toct“
Tin:“ Oct ima okus po papriki“
Nenad jedini sjecka krastavac na sitne komadiće.
4.2 RAZNO POVRĆE - PREPOZNAVANJE
Cilj nam je bio djeci ponuditi raznovrsno povrće i vidjeti koliko ga prepoznaju i što znaju o njemu.
Primijetili smo da luk, salatu i mrkvu svi prepoznaju, pa smo zaključili da se to povrće očito i najčešće koristi u svakodnevnoj primjeni kod kuće.
Ciklu nitko nije znao prepoznati osim Sare koja ju je i donijela od kuće.
Na pitanje za što služi određeno povrće dobili smo ovakve odgovore:
PAPRIKA
Teo:“Od nje ti se može napraviti sa zeljem ona salata“
Patricia:“Za salatu, a i za još svašta“
Emma V:“Moja mamu ju nekad nareže i metne u posude“
Magdalena:“Kad staviš ocat onda je dobra za zimu“
Teo:“Kad metneš sol onda za salatu“
PARADAJZ
Sara:“Od tog se radi salata“
Patricia:“Može se to sve skuhati i metnuti u bočice“
Lucija R:“Znam da se radi od paradajza kečap“
Teo:“Kad radiš pizzu onda na nju ide paradajz“
Hana:“On ti može biti za gađanje“
CIKLA
Emma V:“Cikla nam daje krv jer je crvena“
Jakov:“Od tog se radi isto salata“
Teo:“Ja to nikad nisam probao“
Od ponuđenog povrća djeca su radila salatu za koju im je trebalo:
SOL
OCAT
ULJE
4.3 RAZNOVRSNO VOĆE
MALINA
Magdalena:“Kako je to slatko- mljac“
Ana:“Ima sitne bombice“
Lucija R:“Slatka je i crvena“
Ana:“Lucija, nije crvena nego roza“
Jakov:“Malo su i one kisele ko i višnje“
Sven:“Maline su baš super“
VIŠNJA
Najviše je djece znalo da u ljeto dozrijevaju višnje, Ivana Č. rekla je da ih ima kod kuće. Razgovarali smo što sve možemo raditi od višanja, pa je Ema H. rekla:“Od njih se mogu raditi kolači“. Patricia nam je rekla da njezina mama radi sok i da je jako fini, pa smo ga i mi pokušali napraviti ali prije toga smo ih kušali.
Jakov:“Kako su jako kisele“
5. ŽITARICE - PREPOZNAVANJE
Djeci smo ponudili razne žitarice kao što su: pšenica, zob, raž, ječam i tražili smo od njih da nam kažu koje prepoznaju i što misle.
ZOB
Hana:“To je kukuruz“
Patricia:“To ti je trava“
Tin:“Cvijeće“
Filip:“Pšenica“
Magdalena:“Takvu sam travu već vidjela“
Ni jedno dijete nije uspjelo prepoznati zob, pa čak ni ona djeca koja žive na selu.
PŠENICA
Pšenicu je prepoznala većina djece, pa smo zaključili da su je ipak više puta vidjeli.
RAŽ
Ana:“To je pšenica i zove se Brkulja“
Tin:“To izgleda kao tužna vrba“
Magdalena;“To je cvijeća“
7. LJUŠTENJE ŽITARICA
Kad su djeca upoznala stabljiku i izgled žitarica ponudili smo i da istraže i vide što se nalazi u ljuskama na žitu, pa smo im to i omogućili.
U aktivnosti sudjeluje većina djece.
Lara:“To su neke male bobice“
Ana:“Unutra su sjemenke“
Ema H:“Unutra su zrna“
Maja:“Od zrna se radi brašno“
Emma V:“I pecivo i kruh“
Teo:“To izgleda ko krpelj“
Mislav:“To ti nije krpelj on ti je malo veći“
7.1 MELJEMO ŽITARICE
Veliko oduševljenje kod djece izazvao je električni mlinac sa kojim smo samljeli žitarice.
Svi su željeli prvi mljeti…
7.2 PŠENIČNO BRAŠNO
Lucija R:“Ovo od pšenice je bijelo“
Hana:“Mekano je“
Ana:“Bijele je boje“
Patricia G:“Od ovog se brašna radi kruh“
Nenad:“Radi se i pizza“
Magdalena:“Bijelo brašno se dobije od pšenice“
KUKURUZNO BRAŠNO
Magdalena:“Gle kako je od kukuruza žuto“
Lara:“Bijelo je mekše“
Patricia D:“Baš je jako žuto“
Ana:“Žuto je i oštro“
Tin:“Od žutog brašna radi se pizza“
Patricia D:“Radi se i kukuruzni kruh“
Ana:“Od kukuruza se radi kukuruzno brašno“
RAŽENO BRAŠNO
Tin:“Ovo od zobi je nekakvo ko pijesak“
Patricia D:“Ovo ima neki čudni miris“
Ana:“To je za krave da one jedu“
8. GULJENJE MAHUNARKI
Djeca su donesla grašak i grah od kuće, pa smo na dvorištu vrtića pripremili posude i deke, te ih očistili. Ova aktivnost izazvala je veliki poticaj i jako je dugo trajala.
9. NASTUP NA CVJETNOM KORZU
U sklopu ovog projekta nastupili smo i na cvjetnom korzu gdje su djevojčice plesale folklorni običaj iz bilogore „Lepa Mara rože brala“.
Jako su se trudile i svakodnevno su vježbale koreografiju u vrtiću.
Na dan samog nastupa svi smo bili uzbuđeni što je došao i taj dan i što će nastupiti na velikoj pozornici. Sve je odlično prošlo i stvarno su bile prekrasne na pozornici.
Ovaj nastup pomogao je djeci da se snalaze u prostoru, da nemaju tremu za javne nastupe, te da svojom izvedbom pokažu što su uspjeli uvježbati i da se zbog toga osjećaju posebno i sretno.
10. LIKOVNE AKTIVNOSTI
10.1 GIO MASA- RIBICE
Od svih ponuđenih materijala sa kojim su djeca radila u projektu gio masa im se najviše svidjela i bila im najzanimljivija.
Jakov:“Ja ću napraviti ribi škrge“
Mislav:“A, pogledaj kako je moja dobra“
Maja:“Ne znam koju boju da stavim“
10.2 KOLAŽ- DUPIN
Djeca su izrezivala kolaž i lijepila ga na papir, tada je Jakov rekao:“Ajmo napraviti dupina“, svi su se složili i počeli lijepiti na veliki papir.
Aktivnost je vrlo dugo trajala jedni drugima su pomagali i sugerirali što treba i gdje zalijepiti. Na ovoj aktivnosti vidio se lijep primjer suradnje među djecom.
11. IGRE
Od izrađenih igara posebno se djeci svidjela zidna igra kroz četiri boje koja pokazuje četiri godišnja doba. Zadatak je da djeca izrežu i stave što se nosi od odjeće ili obuće u koje godišnje doba.
Emma V:“Ovo je meni baš najbolje“
12. IGRE PIJESKOM I VODOM
Prva od aktivnosti što su djeca provodila bila je što tone, a što pluta?. Mislav je uzeo čašicu i nagrabio pijesak u nju, te usipao u vodu. Rekao je:“Ja sam si i mislio da će pijesak potonuti. Pijesak je teži od vode“. Poslije je uzeo list i zaključio da je list lakši i da pluta.
Zatim su djeca uzimala sita različite veličine i stavljala u njih pijesak. Zaključili su da kroz gusto sito pijesak teže prolazi, a kroz rijetka sita lakše. Emma V. je rekla“Ove su rupice veće pa zato pijesak brže prolazi“.
I dalje su istraživali pomoću tkanina. Luka J. i Ivana su uzeli kantice te su pomiješali pijesak i vodu. Tada su uzeli tkaninu i stavili na otvor druge kantice. Luka je sadržaj vode i pijeska presipao u kanticu s tkaninom, a Ivani je na početku bilo čudno kako je ostao samo pijesak. Mislav i Jakov su promatrali sa strane, a Jakov je pitao:“Mogu li to (tkaninu) dignuti sa kantice?“ Dignuli su i vidjeli kako je samo voda u kantici. Njih su dvoje pokušali to isto napraviti ali uzeli su rijetku tkaninu i tada je Ivana rekla:“A vidite sad! Sada je prošlo nešto pijeska“.
Luka je tada rekao da pokušaju sa žičanom mrežom. Kako su presipali pijesak i vodu, tada je sve prošlo. Luka je tada rekao:“To je zato što su rupice najveće“. Jakov se nadovezao:“Da zato prolazi više jer su rupice veće“.
13. LJETOVANJE – Novi Vinodolski
U lipnju organiziran je odlazak djece predškolske dobi u Gradsko odmaralište u Novi Vinodolski.
Djeca su na ljetovanju imala zadovoljene sve potrebe, prehrambene,sigurnosne i zdravstvene.
Ljetovalo je ukupno 12 djece u pratnji dvije odgojiteljice u periodu od 18.06. do 23.06.2010.
14. ODLAZAK NA BAZEN
Tijekom kolovoza djeca su organizirano odlazila na kupanje na Gradski bazen.
Djeca su odlazila u pratnji odgojiteljica,a na bazenu je bila osigurana stručna pomoć i nadzor.
15. Na kraju projekta željeli smo doznati što sada djeca znaju o ljetu?
ŠTO ZNAMO O LJETU…?
KAD POČINJE LJETO?
23. LIPNJA.
POSLIJE PROLJEĆA.
KAD JE JAKO VRUĆE.
U SRPNJU.
U LIPNJU.
KAD IDEM NA MORE.
KAKVO JE VRIJEME LJETI?
TOPLO.
VRUĆE I SPARNO.
IMA PUNO SUNCA.
SVE JE LIJEPO.
JAKO JE VRUĆE.
IMA GRMLJAVINE.
ŠTO LJUDI RADE?
KUPAJU SE U BAZENU.
BERU PAPRIKU.
IDU NA MORE.
BERU CVIJEĆE .
TRAŽE HLAD.
SUNČJU SE.
KOJE ŽITARICE DOZRIJEVAJU?
ZOB
JEČAM
ŽITO
PŠENICA
BRKULJA
KOJE POVRĆE DOZRIJEVA?
PAPRIKA
PARADAJZ
MRKVA
LUBENICE
GRAŠAK
KOJE VOĆE DOZRIJEVA ?
TREŠNJA
JAGODA
MALINE
LUBENICE
PUNO NJIH
GROZD
ŠTO RADE ŽIVOTINJE?
SPAVAJU
VRUĆE IM JE
IDU U HLAD
PIJU VODU
SKRIVAJU SE
KAKO SE ODIJEVAMO U LJETO?
UDOBNO
STAVLJAMO SANDALE
NOSIMO JAPANKE
LAGANIJE
KUPAĆI
KRATKE HLAČE
KOJI SU LJETNI SPORTOVI?
PLIVANJE
RONJENJE
SKAKANJE SA PADOBRANOM
PENJANJE
VOŽNJA BRODA
17. SURADNJA SA RODITELJIMA
Roditelji su izuzetno dobro surađivali. Većina roditelja se uključila i donosila nam različite materijale potrebne za provođenje i ostvarenje ovog projekta. Isto tako roditelji su sa zanimanjem pratili tijek projekta i izvještavali nas o novostima koje su čuli od djece o tome što smo u vrtiću radili.
Patricovi roditelji- kalendare, footografije
Mislavovi roditelji- slike proljeća, kalendari
Lucijini roditelji- proljetnice
Majini roditelji- cvijeće
Anina mama- kantice i zemlju
