Dječji vrtić osmijeh Dječji vrtić osmijeh

Vrtić Osmijeh - Dokumenti

Dječji vrtić osmijeh
JELOVNIK

U skladu s preporukama o suvremenoj prehrani u vrtićima kontinuirano vodimo brigu o jelovniku,dnevnom rasporedu obroka, kvaliteti i kvantiteti obroka i surađujemo sa roditeljima.

               

KONTAKTIRAJTE NAS

DJEČJI VRTIĆ „OSMIJEH“
BOGOSLAVA ŠULEKA 10
43000 BJELOVAR
 
Tel:/fax: 043/492-123
 
E mail: djecjivrticosmijehbj@gmail.com

Dječji vrtić Osmijeh - Početna stranica » Vrtić Osmijeh - Dokumenti

PLAN NABAVE ZA 2019 g.

Redni broj

Pozicija plana / konto

Predmet nabave

Procjenjena vrijednost

Postupak i način nabave Upit-dostava ponuda

E-MV-1

3100

4123

NABAVA PREHRAMBENIH PROIZVODA

(kruh, mlijeko,meso voće,povrće,brašno i ostali troškovi kuhinje)

300.000,00

UGOVORI / NARUDŽBENICA

E-MV-2

 

TROŠKOVI REŽIJA       

170.000,00  

 

E-MV-3

4030-4133

INVESTICIJE

(preseljenje kompletne kuhinje i inventara s lokacije B.Šuleka 10 na lokaciju Jakova Gotovca 22 u Bjelovaru, uređenje dvorane za sport za korisnike dječjeg vrtića, zamjena dostavnog vozila za potrebe vrtića, u prostoru vrtića u ulici B. Šuleka planira se urediti blagovaonica za djecu i likovni atelje, iskop dvorišta, postavljanje umjetne trave i nabava didaktičke opreme.)

287.000,00

NARUDŽBENICA

 

 

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2018. GOD

TROŠKOVI:

 

  • - za nabavu prehrambeni proizvoda kruh i mlijeko, mliječne i pekarske proizvode, voće, povrće,brašno i ostale troškove kuhinje utrošeno je ukupno  =283.823,00
  • - za didaktičku opremu vrtića utrošeno je ukupno  = 65.199,00
  • - za sredstva za čišćenje i higijenu  = 52.148,00
  • - režijski troškovi (struja, plin, voda, komunalije, telefon)  = 156.246,00
  • - troškovi za zdravstvene preglede djelatnika  = 21.871,00
  • - razne kamate banaka po kreditima za ulaganja i objekte  = 46.066,00

 

Izdvojeni su najveći i najbitniji troškovi poslovanja vrtića.

PRIHODI:

 

  • - prihodi od sufinanciranja Grada Bjelovara  = 1.969.913,00
  • - prihodi od naplate vrtića  = 1.258.565,00

 

Izdvojeni su najveći i najbitniji prihodi vrtića.
 

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2016. GODINU

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2016 g.


TROŠKOVI:
- za nabavu prehrambenih proizvoda kruh i mlijeko utrošeno je ukupno =  43.852,73 kn
- za prehrambene proizvode (voće, povrće, meso, jaja) utrošeno je ukupno = 119.977,15 kn
- za ostale prehrambene proizvode (brašno, jaja, krumpir, sol, šećer, začini,
  namazi, pahuljice, i sl) utrošeno je ukupno = 112.884,88 kn
-za didaktičku opremu vrtića utrošeno je ukupno =  70.429,95 kn
za sredstva za čišćenje i higijenu utrošeno je ukupno =  16.094,58 kn
-troškovi režija ukupno iznose (struja, plin, voda, telefon, smeće) = 167.734,85 kn
-troškovi isplata plaća za djelatnike iznosi = 1.114.955,80 kn
- troškovi doprinosa iz plaće iznose = 294.363,52 kn
- troškovi za doprinose na plaću       = 243.997,73 kn
-troškovi za zdravstvene preglede djelatnika =  12.202,66 kn
-troškovi kamata po realiziranim kreditima za nabavu objekta i opreme =  27.250,89 kn

Izraženi su najveći i najbitniji troškovi poslovanja vrtića.

PRIHODI:
-prihodi od sufinanciranja Grada Bjelovara =1.757.779,79 kn
-prihodi od naplate vrtića =1.258.261,99 kn
Izraženi su najveći i najbitniji prihodi poslovanja vrtića.

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2015 g.

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2015 g.


TROŠKOVI:
- za nabavu prehrambenih proizvoda kruh i mlijeko utrošeno je ukupno =  39.323,64 kn
- za prehrambene proizvode (voće, povrće, meso, krumpir, jaja) utrošeno je ukupno =129.874,12 kn
- za ostale prehrambene proizvode (brašno, jaja, krumpir, sol, šećer, začini,
  namazi, pahuljice, i sl) utrošeno je ukupno =  93.068.57 kn
-za didaktičku opremu vrtića utrošeno je ukupno =  64.670,35 kn
-za sredstva za čišćenje i higijenu utrošeno je ukupno =  16.128,65 kn
-troškovi režija ukupno iznose (struja, plin, voda, telefon, smeće) = 165.189,73 kn
-troškovi isplata plaća za djelatnike iznosi =811.804,12 kn
- troškovi doprinosa iz plaće iznose =254.158,79 kn
- troškovi za doprinose na plaću =264.909,61 kn
-troškovi za zdravstvene preglede djelatnika =  13.221,49 kn
-troškovi kamata po realiziranim kreditima za nabavu objekta i opreme =  37.582,32 kn

Izraženi su najveći i najbitniji troškovi poslovanja vrtića.

Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08)

I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ustanova je pravna osoba čije je osnivanje i ustrojstvo uređeno ovim Zakonom.
Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti,ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti.
Na pravnu osobu koja djelatnost iz stavka 2. ovoga članka obavlja radi stjecanja dobiti primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima.
Zakonom se može propisati da se pojedine djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka ne mogu obavljati radi stjecanja dobiti.
Članak 2.
Ustanova stječe svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar ustanova.
Ustanova gubi svojstvo pravne osobe upisom brisanja ustanove iz sudskog registra ustanova.
Članak 3.
Ustanova je samostalna u obavljanju svoje djelatnosti i u poslovanju sukladno zakonu, na zakonu utemeljenom propisu i aktu o osnivanju.
Ustanova obavlja djelatnost radi koje je osnovana pod uvjetima i na način određen zakonom, na zakonu utemeljenom propisu, aktom o osnivanju, statutom i drugim općim aktom ustanove te sukladno suvremenim znanstvenim postignućima i pravilima struke.
Članak 4.
Ustanova može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može biti strankom u postupcima pred sudovima, drugim državnim organima i tijelima s javnim ovlastima.
Članak 5.
Ustanovu može osnovati domaća i strana fizička i pravna osoba.
Članak 6.
Javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona ako je zakonom određeno da se ona obavlja kao javna služba.
Javna ustanova može se osnovati i za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti koja nije određena kao javna služba, ako se one obavljaju na način i pod uvjetima koji su propisani za javnu službu.
Članak 7.
Javnu ustanovu može osnovati:
1. Republika Hrvatska,
2. općina, grad, županija i Grad Zagreb (u daljnjem tekstu: jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) u okviru svoga samoupravnog djelokruga a sukladno zakonu,
3.druga fizička i pravna osoba ako je to zakonom izrijekom dopušteno,
4.jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, ako je to zakonom izrijekom dopušteno.
Dvije ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu osnovati javnu ustanovu pod uvjetima iz stavka 1. točke 2. ovog članka.
Članak 8.
Osnivač javne ustanove iz članka 7. stavka 1. točke 2. i 3. i stavka 2. ovoga Zakona dužan je, od ministarstva, u čijem je djelokrugu nadzor nad obavljanjem djelatnosti za koju se javna ustanova osniva, zatražiti ocjenu sukladnosti odluke, sporazuma, odnosno ugovora o osnivanju sa zakonom.
Nadležno ministarstvo dužno je donijeti rješenje o ocjeni sukladnosti odluke, sporazuma, odnosno ugovora o osnivanju ustanove sa zakonom i dostaviti ga osnivaču u roku od mjesec dana računajući od dana predaje urednog zahtjeva.
Ako nadležno ministarstvo ne donese rješenje iz stavka 2. ovoga članka i ne dostavi ga osnivaču u propisanom roku, smatrat će se da je odluka, sporazum, odnosno ugovor o osnivanju sukladan zakonu.
Protiv rješenja kojim se utvrđuje da odluka, sporazum odnosno ugovor o osnivanju ustanove nije sukladan zakonu osnivač može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
Članak 9.
Ustanova može imati jednu ili više podružnica (odjel, zavod, centar, i sl.).
Podružnica je ustrojbena jedinica ustanove za koju je aktom o osnivanju ustanove ili statutom ustanove određeno da obavlja dio djelatnosti ustanove i da sudjeluje upravnom prometu.
Podružnica nije pravna osoba, te njenom djelatnošću i poslovanjem prava i obaveze stječe ustanova.
Podružnica obavlja djelatnost i posluje pod nazivom ustanove i svojim nazivom, i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište ustanove.
Podružnica ustanove upisuje se u sudski registar ustanova. Prijavu za upis podružnice podnosi ustanova.
Članak 10.
Zakonom i na temelju zakona donijetom odlukom predstavničkoga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, može se javnoj ustanovi povjeriti da u sklopu djelatnosti radi koje je osnovana, općim aktima uređuje određene odnose, da rješava u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba, te da obavlja druge javne ovlasti.
Javna ustanova obavlja javne ovlasti iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetima, na način i u postupku koji je određen zakonom.
Članak 11.
Pravni status zaposlenih u ustanovama,uvjeti za stupanje u službu i ostala pitanja u svezi s njihovim radom uređuju se općim propisima o radu, ako zakonom nije drugačije određeno.
II. OSNIVANJE USTANOVE
Članak 12.
Ustanova se osniva aktom o osnivanju ustanove. Akt o osnivanju ustanove donosi osnivač.
Republika Hrvatska osniva ustanovu zakonom i uredbom Vlade Republike Hrvatske, te rješenjem ministarstva ako je to zakonom izrijekom propisano.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osniva ustanovu odlukom svog predstavničkog tijela.
Ako ustanovu osnivaju dvije ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, akt o osnivanju donose zainteresirane jedinice u obliku sporazuma, kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze sukladno zakonu.
Druge pravne i fizičke osobe osnivaju ustanovu odlukom o osnivanju.
Ako ustanovu osniva više osnivača iz stavka 5. ovoga članka, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba iz članka 7 stavak 1. točke 4. ovoga Zakona odnosno Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, akt o osnivanju ustanove donosi se u obliku ugovora o osnivanju ustanove kojim se uređuju međusobna prava i obveze osnivača. Osnivači ne mogu ugovorom isključiti ili ograničiti odgovornost jednog od njih za obveze ustanove.
Članak 13.
Akt o osnivanju ustanove sadrži naročito odredbe o:
1. tvrtki, nazivu, odnosno imenu, te sjedištu, odnosno prebivalištu osnivača,
2. nazivu i sjedištu ustanove,
3. djelatnosti ustanove,
4. organima ustanove i o upravljanju ustanovom i vođenju njenih poslova,
5. sredstvima koja su ustanovi potrebna za osnivanje i početak rada, te načinu njihovog pribavljanja ili osiguravanja,
6. način raspolaganja s dobiti,
7.o pokrivanju gubitaka ustanove,
8. o ograničenjima glede stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge imovine ustanove,
9.o međusobnim pravima i obvezama osnivača i ustanove.
Ako se ustanova osniva zakonom, pojedina pitanja iz stavka 1. ovoga članka mogu se urediti uredbom Vlade Republike Hrvatske ili aktom drugog državnog tijela sukladno zakonu.
Članak 14.
U aktu iz članka 9 stavka 2. ovoga Zakona glede osnivanja podružnice ustanove navodi se:
1.naziv i sjedište osnivača,
2. predmet djelatnosti ustanove,
3. naziv i sjedište podružnice,
4. predmet djelatnosti podružnice.
Članak 15.
Osnivač ustanove imenuje privremenog ravnatelja ustanove, koji je ovlašten pod nadzorom osnivača obaviti pripreme za početak rada ustanove, a posebno pribaviti potrebne dozvole za početak rada, te podnijeti prijavu za upis u sudski registar ustanova.
Osnivač može i sam obaviti pripreme za početak rada ustanove i podnijeti prijavu za upis u sudski registar ustanova.
III. NAZIV I SJEDIŠTE USTANOVE
Članak 16.
Ustanova ima naziv pod kojim obavlja svoju djelatnost, posluje i sudjeluje u pravnom prometu.
Članak 17.
Naziv ustanove mora upućivati na njezinu djelatnost.
Naziv ustanove se mora jasno razlikovati od naziva već registrirane ustanove, a svojim sadržajem ne smije stvarati zabunu glede djelatnosti, identifikacije s drugom ustanovom, pravnom ili fizičkom osobom, a niti vrijeđati prava drugih osoba.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ustanova koja je u zajednici ustanova iz članka 70. ovoga Zakona, može u svojem nazivu upotrebljavati ime te zajednice
Članak 18.
Riječi “Hrvatska”, “Republika”, “država” i njihove izvedenice, te grb i zastava Republike Hrvatske, uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u naziv ustanove samo zakonom ili uz odobrenje Vlade Republike Hrvatske, odnosno državnog tijela koje ona ovlasti.
Naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njene izvedenice, te njezin grb i zastava, uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u ime ustanove samo uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Naziv ustanove može sadržavati naziv druge države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, njen grb, zastavu ili drugi amblem samo na temelju dozvole ministarstva nadležnog za poslove uprave i prethodno pribavljenog pri stanka strane države odnosno međunarodne (međudržavne) organizacije.
Naziv ustanove može sadržavati naziv etničke i nacionalne zajednice ili manjine, njen grb, zastavu ili amblem, na temelju prethodnog odobrenja ministra u čiji djelokrug ulazi djelatnost ustanove.
Članak 19.
U naziv ustanove može se unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika.
U naziv ustanove može se unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo ako ga se koristi na način kojim se ne vrijeđa dostojanstvo te osobe i uz pristanak nasljednika ako ih ima.
Članak 20.
Nazivu ustanove koja je u stečaju ili u likvidaciji dodaje se oznaka “u stečaju” ili “u likvidaciji”, te se tako upisuje u sudski registar ustanova.
Članak 21.
Ustanova može upotrebljavati i skraćeni naziv.
Skraćeni naziv mora sadržavati karakteristični dio naziva ustanove.
Skraćeni naziv upisuje se u sudski registar ustanova.
Članak 22.
Naziv ustanove mora biti na hrvatskom jeziku ispisan latiničnim pismom.
Naziv ustanove može sadržavati pojedine strane riječi ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.
Ustanova koja je osnovana s ciljem zaštite i promicanja odgoja, obrazovanja, kulture i informiranja pripadnika etničke i nacionalne zajednice ili manjine može imati dvojezični naziv, i to na hrvatskom jeziku ispisan latiničnim pismom i jeziku i pismu te etničke i nacionalne zajednice ili manjine.
Ustanova koja obavlja djelatnost na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj je, uz hrvatski jezik i latinično pismo, uvedena i službena upotreba jezika i pisma pripadnika etničke i nacionalne zajednice ili manjine, dužna je istaknuti dvojezični naziv na hrvatskom jeziku ispisan latiničnim pismom, a na drugom mjestu na jeziku i pismu etničke i nacionalne zajednice ili manjine.
Ustanova može imati dvojezični naziv i to na hrvatskom jeziku ispisan latiničnim pismom i na nekom stranom živom ili mrtvom jeziku uz prethodno pribavljenu dozvolu ministarstva nadležnog za poslove uprave.
U dopisivanju s fizičkim i pravnim osobama u inozemstvu ustanova može uz naziv, koji je upisan u sudski registar ustanova, upotrebljavati i prijevod naziva na stranom živom ili mrtvom jeziku.
Odredbe stavka 1. do 7. ovoga članka primjenjuju se i na skraćeni naziv ustanove.
Članak 23.
Ustanova je dužna upotrebljavati naziv i skraćeni naziv u obliku i sadržaju u kojemu je upisan u sudski registar ustanova.
Članak 24.
Naziv ustanove mora se istaknuti na zgradi u kojoj je njeno sjedište, odnosno u kojoj ustanova obavlja djelatnost radi koje je osnovana.
Članak 25.
Na zaštitu naziva ustanove primjenjuju se na odgovarajući način odredbe zakona kojim se uređuje zaštita tvrtke trgovačkog društva.
Članak 26.
Sjedište ustanove je mjesto u kojem ustanova obavlja svoju djelatnost.
Ako ustanova obavlja djelatnost u više mjesta, sjedište ustanove je mjesto u kojem je sjedište poslovodnog organa.
Sjedište ustanove ne može biti izvan područja Republike Hrvatske.
Članak 27.
Ustanova može promijeniti naziv i sjedište samo odlukom osnivača ustanove.
Promjena sjedišta ustanove upisuje se u sudski registar ustanova.
Članak 28.
Na naziv i sjedište podružnice ustanove primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona o nazivu i sjedištu ustanove.
IV. DJELATNOST USTANOVE
Članak 29.
Djelatnost ustanove određuje se aktom o osnivanju. Ustanova može promijeniti djelatnost. Odluku o promjeni djelatnosti donosi upravno vijeće ustanove uz prethodnu suglasnost osnivača, ako zakonom ili aktom o osnivanju nije drugačije određeno.
Članak 30.
Djelatnost ustanove upisuje se u sudski registar ustanova.
Pored djelatnosti upisane u sudski registar ustanova može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti upisane u sudski registar ustanova, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost.
Ako je za neku djelatnost ili dio djelatnosti propisano da se može obavljati samo na temelju koncesije, dozvole, suglasnosti ili drugog akta nadležnog državnog tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, upis te djelatnosti, odnosno njezina dijela u sudski registar ustanova provest će se samo na temelju valjanog ugovora o koncesiji, konačnog rješenja o dozvoli ili suglasnosti odnosno drugog konačnog akta.
Članak 31.
Ustanova može početi obavljati svoju djelatnost tek nakon što je upisana u sudski registar ustanova i nakon što je od nadležnog državnog tijela uprave, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima pribavila konačno rješenje kojim se utvrđuje da su ispunjeni svi tehnički, zdravstveni, ekološki i drugi uvjeti propisani za obavljanje te djelatnosti.
Članak 32.
Ako ovim i drugim zakonom nije što drugo određeno, na djelatnost ustanove na odgovarajući se način primjenjuju propisi o djelatnosti trgovačkih društava.
Članak 33.
Djelatnost podružnice ustanove određuje se u okviru djelatnosti ustanove aktom o osnivanju ustanove i statutom ustanove. Djelatnost podružnice ustanove upisuje se u sudski registar ustanova.
Na djelatnost podružnice ustanove primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona o djelatnosti ustanove.
V. USTROJSTVO I ORGANI USTANOVE
1. Ustrojstvo ustanove
Članak 34.
Unutarnje ustrojstvo ustanove uređuje se statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju.
2. Upravno vijeće
Članak 35.
Ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ (u daljnjem tekstu: upravno vijeće) ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Sastav, način imenovanja odnosno izbora članova i trajanje mandata upravnog vijeća i način donošenja odluka, utvrđuju se zakonom, odnosno aktom o osnivanju i statutom ustanove.
Članak 36.
Upravno vijeće donosi programe rada i razvoja ustanove, nadzire njihovo izvršavanje, odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu, predlaže osnivaču promjenu djelatnosti, daje osnivaču i ravnatelju ustanove prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima te donosi odluke i obavlja druge poslove određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove
3. Ravnatelj
Članak 37.
Voditelj ustanove je ravnatelj, ako zakonom nije drugačije određeno.
Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje ustanove, predstavlja i zastupa ustanovu, poduzima sve pravne radnje u ime i za račun ustanove, zastupa ustanovu u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima. Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada ustanove.
Ravnatelj ne može bez posebne ovlasti upravnog vijeća ili osnivača ustanove, odnosno organa kojeg je osnivač odredio nastupati kao druga ugovorna strana i s ustanovom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba.
Ravnatelj ustanove može dati punomoć drugoj osobi da zastupa ustanovu u pravnom prometu. Punomoć može dati samo u granicama svojih ovlasti a daje se sukladno odredbama zakona kojim se uređuju obvezni odnosi.
Ako se u ustanovi ne osniva upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ utvrđen zakonom, ravnatelj ima sva prava iz članka 36. ovoga Zakona, osim ako zakonom nije drugačije određeno.
Ravnatelj vodi stručni rad ustanove i odgovoran je za stručni rad ustanove, ako s obzirom na djelatnost i opseg rada nije određeno zakonom ili aktom o osnivanju da su poslovodna funkcija i funkcija vođenja stručnog rada ustanove razdvojeni.
Članak 38.
Ravnatelja imenuje i razrješava upravno vijeće, ako posebnim zakonom u smislu članka 35. stavka 1. ovoga Zakona nije drugačije određeno.
Zakonom ili aktom o osnivanju može se odrediti da ravnatelja javne ustanove imenuje Vlada Republike Hrvatske, nadležno ministarstvo ili predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 39.
Za ravnatelja ustanove može se imenovati osobu koja ispunjava uvjete određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.
Mandat ravnatelja je četiri godine ako zakonom, aktom o osnivanju ili statutom ustanove nije drugačije određeno. Ista osoba može se ponovno imenovati za ravnatelja.
Članak 40.
Ravnatelj ustanove imenuje se na temelju javnog natječaja ,ako zakonom nije drugačije određeno.
Članak 41.
Natječaj za imenovanje ravnatelja ustanove objavljuje se u javnim glasilima. Natječaj za imenovanje ravnatelja javne ustanove koju osniva Republika Hrvatska objavljuje se i u ” Narodnim novinama”.
U natječaju se objavljuju uvjeti koje mora ispunjavati kandidat, vrijeme za koje se imenuje, rok do kojeg s primaju prijave kandidata i rok u kojemu će prijavljeni kandidati biti obaviješteni o izboru.
Rok do kojeg se primaju prijave kandidata ne može biti kraći od osam dana od dana objave natječaja, a rok u kojem se kandidati obavještavaju o izboru ne može biti dulji od četrdeset i pet dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.
Članak 42.
Upravno vijeće, odnosno tijelo iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona dužno je u roku određenom u natječaju obavijestiti svakog prijavljenog kandidata o izboru i dati mu pouku o njegovu pravu da pregleda natječajni materijal i da u roku od petnaest dana od dana primitka obavijesti može zahtijevati sudsku zaštitu kod nadležnog suda.
Osoba koja je podnijela prijavu na natječaj može pobijati tužbom odluku o izboru zbog bitne povrede postupka ili zbog toga što izabrani kandidat ne ispunjava uvjete koji su objavljeni u natječaju.
Ako ravnatelja ustanove imenuje tijelo iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona tužbom se pokreće upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. U drugim slučajevima o tužbi odlučuje sud nadležan za radne sporove.
Članak 43.
Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran, natječaj će se ponoviti, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Do imenovanja ravnatelja ustanove na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja ustanove ali najduže do godinu dana.
Članak 44.
Ravnatelj ustanove može biti razriješen prije isteka vremena na koje je imenovan.
Upravno vijeće odnosno tijelo iz članka 38. stavka 2. ovoga zakona dužno je razriješiti ravnatelja:
1. ako ravnatelj sam zatraži razrješenje u skladu s ugovorom o radnom odnosu,
2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu,
3. ako ravnatelj ne postupa po propisima ili općim aktima ustanove, ili neosnovano ne izvršava odluke organa ustanove ili postupa protivno njima,
4. ako ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči ustanovi veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti ustanove.
Prije donošenja odluke o razrješenju, ravnatelju se mora dati mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje.
U slučaju razrješenja ravnatelja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, a ustanova je dužna raspisati natječaj za ravnatelja u roku od 30 dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti.
Članak 45.
Protiv odluke o razrješenju ravnatelj koji je razriješen ima pravo tužbom tražiti sudsku zaštitu prava, ako smatra da je bio povrijeđen propisani postupak i da je ta povreda mogla bitno utjecati na odluku ili da nisu postojali razlozi za razrješenje propisani odredbom članka 44. stavka 2 ovo ga zakona.
Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnom sudu u roku od trideset dana od dana primitka odluke o razrješenju.
4. Stručni voditelj
Članak 46.
Stručni rad ustanove vodi stručni voditelj ako je tako propisano zakonom, aktom o osnivanju ili statutom ustanove.
Uvjeti koje mora ispunjavati stručni voditelj te njegova prava, dužnosti i odgovornosti utvrđuju se zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.
Članak 47.
Stručnog voditelja imenuje i razrješava upravno vijeće ustanove po prethodno pribavljenom mišljenju stručnog vijeća ako zakonom, aktom o osnivanju ili statutom nije drugačije određeno.
Članak 48.
Glede imenovanja i razrješenja stručnog voditelja primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članka 39. do 45 ovoga Zakona.
5. Stručno vijeće
Članak 49.
Ustanova može imati stručno vijeće ili drugi kolegijalni stručni organ ustanove (u daljnjem tekstu: stručno vijeće).
Sastav, osnivanje i poslovi stručnog vijeća ustanove utvrđuju se statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove.
Članak 50.
Stručno vijeće raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada ustanove u sklopu nadležnosti utvrđenih zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove, daje upravnom vijeću, ravnatelju i stručnom voditelju mišljenja i prijedloge glede organizacije rada i uvjeta za razvitak djelatnosti, te drugih poslova određenih zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.
6. Ostali organi ustanove
Članak 51.
Ustanova može imati i druge nadzorne, stručne i savjetodavne organe. Sastav, način osnivanja, djelokrug i nadležnost tih organa utvrđuje se statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove.
7. Organi podružnice ustanove
Članak 52.
U podružnici ustanove djelatnost i poslovanje organizira i vodi predstojnik podružnice u sklopu prava i dužnosti podružnice određenih aktom o osnivanju ili statutom ustanove.
U podružnici ustanove može se osnovati stručno vijeće i drugi organ sukladno aktu o osnivanju i statutu ustanove.
VI. OPĆI AKTI USTANOVE
Članak 53.
Ustanova ima statut kojim se, sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove, pobliže utvrđuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih organa, te uređuju druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanje ustanove.
Ustanova ima i druge opće akte sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu ustanove.
Članak 54.
Statut ustanove donosi upravno vijeće uz suglasnost osnivača ustanove ako zakonom ili aktom o osnivanju nije drugačije određeno.
Druge opće akte ustanove donosi upravno vijeće ako zakonom ili statutom ustanove nije propisano da ih donosi ravnatelj ili stručno vijeće.
Članak 55.
Statut i drugi opći akt ustanove može stupiti na snagu najranije danom objavljivanja na oglasnoj ploči ustanove, odnosno u službenom ili drugom glasilu ako je takav način objavljivanja općih akata ustanove određen zakonom, aktom o osnivanju ili statutom ustanove.
Statut i opći akti ustanove ne mogu imati povratno djelovanje.
Članak 56.
Javna ustanova dužna je odredbe akta o osnivanju, statuta i drugih općih akata kojima se uređuje rad ustanove u obavljanju djelatnosti ili dijela djelatnosti koji se smatra javnom službom učiniti na pogodan način dostupnim javnosti.
VII. IMOVINA USTANOVE I ODGOVORNOST ZA NJENE OBVEZE
Članak 57.
Sredstva za rad koja su pribavljena od osnivača ustanove, stečena pružanjem usluga i prodajom proizvoda ili su pribavljena iz drugih izvora čine imovinu ustanove.
Ako u obavljanju svoje djelatnosti ustanova ostvari dobit,ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove u skladu s aktom o osnivanju i statutom ustanove.
Osnivač ustanove može odlučiti da dobit ustanove upotrijebi za razvoj i obavljanje djelatnosti druge ustanove kojoj je osnivač.
Članak 58.
Ustanova ne može bez suglasnosti osnivača ustanove, odnosno organa kojeg je on odredio, steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu i drugu imovinu čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrđene aktom o osnivanju ili statutom ustanove.
Članak 59.
Ustanova odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.
Osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obaveze.
VIII. JAVNOST RADA USTANOVE
Članak 60.
Rad ustanova je javan.
Ustanova je dužna pravodobno i istinito obavještavati javnosti o obavljanju djelatnosti ili dijela djelatnosti za koju je osnovana na način određen statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju.
Članak 61.
Ustanova je, s obzirom na karakter svoje djelatnosti, dužna građane, pravne osobe i druge korisnike pravodobno i na pogodan način obavještavati o uvjetima i načinu davanja svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koju je ustanova osnovana.
Ustanova je dužna odmah ili iznimno u primjerenom roku dati svakom građaninu, pravnoj osobi i drugom korisniku, na njihov zahtjev, obavještenje o uvjetima i načinu pružanja svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koju je ustanova osnovana, dati mu potrebne podatke i upute.
Članak 62.
Ustanova je dužna u razumnom roku davati sredstvima javnog informiranja na njihov zahtjev informacije o obavljanju svoje djelatnosti i omogućiti im uvid u odgovarajuću dokumentaciju.
Ustanova će uskratiti davanje informacija, odnosno uvid u dokumentaciju ako je ona zakonom, aktom o osnivanju ustanove ili statutom ustanove određena kao službena, poslovna, znanstvena ili umjetnička tajna te kad se odnosi na osobne podatke fizičkih osoba.
Članak 63.
Kad javna ustanova održava znanstvena, stručna i druga savjetovanja i skupove o pitanjima za koje je javnost zainteresirana, dužna je sredstva javnog priopćavanja obavijestiti o tome i omogućiti im nazočnost.

Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju pročišćeni tekst zakona NN 10/97, 107/07, 94/13

Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju pročišćeni tekst zakona NN 10/97, 107/07, 94/13
OPĆE ODREDBE
Članak 1.  (NN 94/13)
(1) Ovim se Zakonom uređuje predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci predškolske dobi (u daljnjem tekstu: predškolski odgoj) kao dio sustava odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci.
(2) Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima sukladno ovom Zakonu.
(3) Dječji vrtići su javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu.
(4) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i na ženske osobe.
Članak 1.a (NN 94/13)
(1) Kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja sljedeće poslove:
– upise djece u dječji vrtić i ispise djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije,
– izdavanje potvrda i mišljenja,
– upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.
(2) Kada dječji vrtić u vezi s poslovima iz stavka 1. ovoga članka ili drugim poslovima koje obavlja kao javne ovlasti, odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu djeteta, roditelja ili skrbnika ili druge fizičke ili pravne osobe, dužan je postupati prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
Članak 2.
Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće.
Članak 3.
(1) Predškolski odgoj organizira se i provodi za djecu od navršenih 6 mjeseci života do polaska u osnovnu školu.
(2) Predškolski odgoj ostvaruje se u skladu s razvojnim osobinama i potrebama djece te socijalnim, kulturnim, vjerskim i drugim potrebama obitelji.
Članak 4.
U dječjim vrtićima odgojno-obrazovni rad obavlja se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Članak 5.
Predškolski odgoj djece pripadnika nacionalnih manjina ostvaruje se sukladno ovom Zakonu i propisima kojima se uređuju prava pripadnika nacionalnih manjina.
Članak 6.
Predškolski odgoj ostvaruje se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja koji donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja utvrđuju se:
1. mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,
2. ustroj programa s obzirom na trajanje i namjenu,
3. mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću,
4. mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,
5. materijalni i financijski uvjeti rada,
6. predškolski odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama (djece s teškoćama u razvoju i darovite djece),
7. predškolski odgoj i obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu,
8. predškolski odgoj i obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina,
9. ustroj predškole.
II. OSNIVANJE I POČETAK RADA DJEČJEG VRTIĆA
1. Osnivanje dječjeg vrtića
Članak 7.
(1) Dječji vrtić mogu osnovati:
1. Republika Hrvatska,
2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
3. vjerske zajednice,
4. druge pravne i fizičke osobe.
(2) Dječji vrtić mogu zajednički osnovati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba.
(3) Republika Hrvatska osniva dječji vrtić zakonom ili uredbom Vlade Republike Hrvatske ili rješenjem Ministarstvo nadležno za obrazovanje.
Članak 8.
Akt o osnivanju dječjeg vrtića sadrži odredbe propisane Zakonom o ustanovama i odredbe:
- o programu rada dječjeg vrtića te načinu i uvjetima njegova ostvarivanja,
- o odgojiteljima i stručnim suradnicima,
- o uvjetima i načinu osiguranja prostora i opreme,
- o ovlastima ravnatelja dječjeg vrtića.
Članak 9.  (NN 94/13)
(1) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, vjerska zajednica te pravna i fizička osoba koja osniva dječji vrtić, dužna je akt o osnivanju dostaviti Ministarstvo nadležno za obrazovanje radi ocjene sukladnosti tog akta sa zakonom.
(2) Izdavanje rješenja o sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom te postupak u svezi s izdavanjem toga rješenja provodi se sukladno Zakonu o ustanovama.
(3) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni naziv ili sjedište dječjeg vrtića ili ako se mijenja odnosno dopunjuje djelatnost vrtića u novim prostorima, odnosno ako se mijenjaju drugi podaci koje osnivački akt sadrži temeljem posebnog zakona, osnivač dječjeg vrtića dužan je izvršiti izmjene osnivačkog akta te podnijeti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.
2. Upis dječjeg vrtića u sudski registar
Članak 10.
Osnivač dječjeg vrtića podnosi prijavu za upis u sudski registar nakon što pribavi:
- rješenje Ministarstvo nadležno za obrazovanje kojim je utvrđeno da je akt o osnivanju dječjeg vrtića u sukladnosti sa zakonom,
- rješenje županijskog ureda, odnosno gradskog ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove odgoja i obrazovanja kojim se odobrava početak obavljanja djelatnosti predškolskog odgoja.
3. Izdavanje rješenja o početku obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića
Članak 11.  (NN 94/13)
(1) Dječji vrtić može započeti s radom nakon što je pribavio rješenje o početku rada.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijet će ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba, ako dječji vrtić ispunjava uvjete za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića.
(3) Postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za početak rada dječjeg vrtića provodi se prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, a provodi ga stručno povjerenstvo koje imenuje ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba.
(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni sjedište dječjeg vrtića, odnosno prostor u kojem dječji vrtić obavlja djelatnost ili dio djelatnosti ili se promijeni drugi uvjet propisan zakonom i na temelju zakona donesenim propisom za obavljanje djelatnosti dječjeg vrtića, dječji vrtić je dužan prije početka rada u promijenjenim uvjetima podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.
(5) Nakon izvršnosti rješenja za početak rada odnosno rješenja o početku rada dječjeg vrtića u promijenjenim uvjetima dječji vrtić se upisuje u zajednički elektronički upisnik ustanova predškolskog odgoja koje vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje te može započeti s radom, odnosno započeti s radom u promijenjenim uvjetima.
Članak 12.
Uvjeti za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića su:
- odobren program rada,
- potreban broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika,
- osiguran prostor i oprema za trajno obavljanje djelatnosti, sukladno standardima i normativima rada propisanim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona,
- osigurana novčana sredstva za osnivanje i početak rada dječjeg vrtića,
- dokaz o ispunjavanju drugih uvjeta propisanih zakonom i na temelju zakona donešenim propisima.
4. Zabrana obavljanja djelatnosti
Članak 13.
Dječjem vrtiću, koji više ne ispunjava uvjete propisane člankom 12. ovoga Zakona, prosvjetni inspektor zabranit će obavljanje djelatnosti nakon poduzetih mjera i predložiti trgovačkom sudu, kod kojega je dječji vrtić upisan u sudski registar, da donese odluku o njegovu ukidanju.
5. Plan razvoja i mreže dječjih vrtića
Članak 14.  (NN 94/13)
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području.
(2) Predstavničko tijelo županije na temelju planova iz stavka 1. ovoga članka usklađuje razvitak mreže dječjih vrtića na svom području.
(3) Mrežom dječjih vrtića utvrđuju se dječji vrtići i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja na području za koji se mreža utvrđuje, sa svim njihovim objektima u kojima se provode programi.
(4) Mreža dječjih vrtića mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa za djecu predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima.

Zakon o radu (NN 93/14)

Zakon o radu (NN 93/14)

                              GLAVA I.  OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, te objavljen, a koji je na snazi, nije drukčije određeno.
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:
– Direktiva Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (SL, L 288, 18. 10. 1991.)
– Direktiva 2002/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2002., kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva Vijeća 76/2007/EZ o primjeni načela ravnopravnosti muškaraca i žena s obzirom na mogućnost zapošljavanja, stručnog osposobljavanja i napredovanja te na radne uvjete (SL, L 269, 5. 10. 2002.)
– Direktiva Vijeća 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. o okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme zaključenog od strane ETUC-a, UNICEA-a i CEEP-a (SL, L 175, 10. 7. 1999.)
– Direktiva Vijeća 94/33/EZ od 22. lipnja 1994. o zaštiti mladih ljudi na radu (SL, L 216, 20. 8. 1994.)
– Direktiva Vijeća 2010/18/EU od 8. ožujka 2010., kojom se implementira Okvirni sporazum o roditeljskom dopustu, kojeg su zaključili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC i kojom se nadomješta Direktiva Vijeća 96/34/EC (SL, L 68, 18. 3. 2010.)
– Direktiva 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o radu putem agencija za privremeno zapošljavanje (SL, L 327, 5. 12. 2008.)
– Direktiva Vijeća 97/81/EZ od 15. prosinca 1997. o okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom koji su sklopili UNICE, CEEP i ETUC (SL, L 014, 20. 1. 1998.)
– Direktiva 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim aspektima organizacije radnog vremena (SL, L 299, 18. 11. 2003.)
– Direktiva Vijeća 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja (SL, L 204, 26. 7. 2006.)
– Direktiva Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja 1998. o usklađivanju zakona država članica u odnosu na kolektivni višak zaposlenika (SL, L 225, 12. 8. 1998.)
– Direktiva Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o približavanju prava država članica u vezi sa zaštitom prava radnika u slučaju prijenosa poduzeća, tvrtki ili dijelova poduzeća ili tvrtki (SL, L 82, 22. 3. 2001.)
– Direktiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002., kojom se uspostavlja opći okvir za savjetovanje s radnicima i njihovo informiranje u europskoj zajednici (SL, L 80, 23. 3. 2002.)
– Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL, L 165, 27. 6. 2007.)
– Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL, L 348, 28. 11. 1992.)
– Direktiva Vijeća 91/383/EEZ od 25. lipnja 1991. o dopunama mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu radnika u radnom odnosu na određeno vrijeme ili privremenom radnom odnosu (SL, L 206, 29. 7. 1991.).
(2) Vlada Republike Hrvatske će Europskoj komisiji podnositi jedinstvena izvješća o provedbi Direktive 94/33/EZ, Direktive 2008/104/EZ, Direktive 2003/88/EZ, Direktive 2002/73/EZ, Direktive 2006/54/EZ, Direktive 2000/78/EZ, Direktive 91/383/EEZ i Direktive 92/85/EEZ u sadržaju i rokovima propisanim tim direktivama.
Rodna jednakost
Članak 3.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.
Pojam radnika i poslodavca
Članak 4.
(1) Radnik (zaposlenik, uposlenik, djelatnik, namještenik, službenik i slično – u daljnjem tekstu: radnik) je, u smislu ovoga Zakona, fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca.
(2) Poslodavac je, u smislu ovoga Zakona, fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.
(3) Fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca.
(4) Na osobu iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ugovoru o radu na određeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini.
Evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca
Članak 5.
(1) Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.
(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu.
(3) Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka.
Elektronički zapis podataka o radniku
Članak 6.
(1) Tijelo nadležno za vođenje podataka o osiguranicima prema posebnom propisu o mirovinskom osiguranju, dužno je u elektroničkoj bazi podataka o osiguranicima, voditi elektroničke zapise s podacima osiguranika koji to svojstvo imaju po osnovi radnog odnosa.
(2) Poslodavac je dužan tijelu iz stavka 1. ovoga članka, u elektroničku bazu podataka dostaviti podatke o radniku, kao i sve promjene podataka do kojih dođe tijekom trajanja radnog odnosa, na način, u sadržaju i u roku propisanim posebnim propisom o mirovinskom osiguranju.
(3) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj, način upisivanja podataka o radniku i njihovu razmjenu između tijela s javnim ovlastima, u skladu s posebnim propisom o zaštiti osobnih podataka.
Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa
Članak 7.
(1) Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
(2) Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika.
(3) Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.
(4) Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonima.
(5) Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s ovim Zakonom i posebnim zakonima.
Dužnost poštivanja propisa u vezi s radnim odnosom
Članak 8.
(1) U radnom odnosu poslodavac i radnik dužni su pridržavati se odredbi ovoga i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.
(2) Prije stupanja radnika na rad, poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna s propisima u vezi s radnim odnosima te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.
(3) Propisi o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju se na prikladan način učiniti dostupnima radnicima.
(4) Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora, opći propisi obveznoga prava.
Sloboda ugovaranja
Članak 9.
(1) Poslodavac, radnik i radničko vijeće te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih ovim ili drugim zakonom.
(2) Poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta određenih ovim Zakonom, samo ako je ovim ili drugim zakonom to izričito propisano.
(3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

(  NN 63/08 90/10)

I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (u daljnjem tekstu:
Standard) utvrđuju se:
– programi s obzirom na trajanje i namjenu,
– predškolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s teškoćama i darovite
djece,
– predškolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih građana u inozemstvu,
– predškolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina,
– ustroj predškole,
– mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,
– mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću,
– mjere zdravstvene zaštite i prehrane djece u dječjem vrtiću,
– mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,
– materijalni i financijski uvjeti rada,
– prostori dječjeg vrtića,
– higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću,
– mjerila za opremu dječjeg vrtića,
– mjerila za didaktička sredstva i pomagala.

Članak 2.
(1) Ovim se Standardom utvrđuju uvjeti za rad dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje obavljaju
djelatnost organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predškolske dobi.
(2) U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
1. Dječji vrtić – predškolska ustanova (sa ili bez podružnica) u kojoj se provode organizirani oblici
izvanobiteljskog odgojno-obrazovnog rada, njege i skrbi o djeci predškolske dobi.
2. Zgrada dječjeg vrtića – objekt koji može imati najviše 10 odgojno-obrazovnih skupina.
3. Dijete – osoba u dobi od šest mjeseci do polaska u školu koja polazi organizirani oblik
predškolskog odgoja i naobrazbe i aktivni je sudionik odgojno-obrazovnog procesa koji se ostvaruje u
dječjem vrtiću.
4. Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama jest:
– dijete s teškoćama – dijete s utvrđenim stupnjem i vrstom teškoće po propisima iz socijalne skrbi,
koje je uključeno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u dječjem vrtiću, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu ili
– darovito dijete – dijete kojem je utvrđena iznadprosječna sposobnost u jednom ili više područja
uključeno u jaslične i vrtićne programe predškolskog odgoja i naobrazbe.
5. Program – akt kojim se propisuju opći ciljevi i sadržaji, materijalni uvjeti i nositelji odgojnoobrazovnog rada prema Programskom usmjerenju predškolskog odgoja i obrazovanja predškolske djece.
6. Odgojitelj – stručno osposobljena osoba za odgojno-obrazovni rad s djecom u dječjem vrtiću ili
drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost predškolskog odgoja i naobrazbe.
7. Stručni suradnik – stručno osposobljena osoba sa zanimanjem pedagoga, psihologa i stručnjaka
edukacijsko-rehabilitacijskog profila koja pruža pomoć djeci i odgojiteljima u odgojno-obrazovnom radu i koja pridonosi razvoju i unapređenju djelatnosti predškolskog odgoja.
8. Stručno usavršavanje – trajno profesionalno napredovanje odgojitelja, stručnih suradnika i
ravnatelja te drugih odgojno-obrazovnih radnika u dječjem vrtiću radi unapređenja odgojno-obrazovnog rada.
II. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDŠKOLSKE DOBI
Članak 3.
(1) Programi odgoja i naobrazbe s obzirom na trajanje mogu biti:
– cjelodnevni u trajanju od 7 do 10 sati dnevno,
– poludnevni u trajanju od 4 do 6 sati dnevno,
– višednevni u trajanju od jednoga do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i zimovanja),
– programi u trajanju do 3 sata dnevno.
(2) Programi odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi jesu:
2.1. Redoviti programi su cjeloviti razvojni programi odgoja i naobrazbe djece u dobi od šest mjeseci
do polaska u školu koji su namijenjeni djeci za zadovoljavanje njihovih potreba i potreba roditelja u
različitome trajanju.
2.2. Posebni programi su:
a) programi ranog učenja stranog jezika,
b) glazbeni programi,
c) likovni programi,
d) dramsko-scenski programi,
e) informatički programi,
f) športski programi te programi ritmike i plesa,
g) ekološki programi i programi odgoja za održivi razvoj,
h) vjerski programi,
i) programi zdravstvenog odgoja,
j) programi za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (djeca s akutnim bolestima i potrebama,
djeca s kroničnim bolestima, djeca s poremećajem tjelesne težine, endokrinološkim i drugim poremećajima),
k) programi rada s roditeljima,
l) preventivni programi, programi sigurnosti te interventni, kompenzacijski i rehabilitacijski
programi.
2.3. Alternativni odgojno-obrazovni programi prema koncepcijama Marije Montessori, Rudolfa
Steinera, sestara Agazzi, Jurgena Zimmera, Reggio koncepciji i drugo.
2.4. Programi javnih potreba organiziraju se i realiziraju za:
a) djecu s teškoćama,
b) darovitu djecu,
c) djecu hrvatskih građana u inozemstvu,
d) djecu pripadnike nacionalnih manjina,
e) djecu u godini prije polaska u osnovnu školu koja nisu obuhvaćena redovitim programom
predškolskog odgoja (program predškole).
(3) Programi iz stavka 2. ovoga članka mogu se izvoditi i kao eksperimentalni programi.
(4) Dječji vrtić prema svojim posebnostima (kulturi, tradiciji, geografskim specifičnostima i drugo)
razvija svoj odgojno-obrazovni program.
III. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM
POTREBAMA (DJECA S TEŠKOĆAMA I DAROVITA DJECA)
Predškolski odgoj i naobrazba djece s teškoćama
Članak 4.
(1) Djeca s teškoćama uključuju se u redoviti ili program javnih potreba predškolskog odgoja i
naobrazbe.
(2) Djecom s teškoćama u smislu ovoga Standarda smatraju se:
– djeca s oštećenjem vida,
– djeca s oštećenjem sluha,
– djeca s poremećajima govorno-glasovne komunikacije,
– djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim čimbenicima ili psihozom,
– djeca s poremećajima u ponašanju,
– djeca s motoričkim oštećenjima,
– djeca sniženih intelektualnih sposobnosti,
– djeca s autizmom,
– djeca s višestrukim teškoćama,
– djeca sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima (dijabetes, astma, bolesti srca,
alergije, epilepsija i slično).
(3) Lakšim teškoćama djece smatraju se:
– slabovidnost,
– nagluhost,
– otežana glasovno-govorna komunikacija,
– promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim čimbenicima ili psihozom,
– poremećaji u ponašanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotoričnost, poremećaji hranjenja,
enureza, enkompreza, respiratorne afektivne krize), motorička oštećenja (djelomična pokretljivost bez
pomoći druge osobe),
– djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija).
(4) Težim teškoćama djece smatraju se:
– sljepoća,
– gluhoća,
– potpuni izostanak govorne komunikacije,
– motorička oštećenja (mogućnost kretanja uz obveznu pomoć druge osobe ili elektromotornog
pomagala),
– djeca značajno sniženih intelektualnih sposobnosti,
– autizam,
– višestruke teškoće (bilo koja kombinacija navedenih težih teškoća, međusobne kombinacije lakših
teškoća ili bilo koja lakša teškoća u kombinaciji s lakom mentalnom retardacijom).
Članak 5.
Programi rada za djecu s teškoćama provode se s djecom starosne dobi od šest mjeseci do polaska u
školu, i to uključivanjem djece u:
– odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom,
– odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom,
– posebne ustanove.
Članak 6.
U odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom uključuju se, na temelju mišljenja stručnog
povjerenstva (osnovanog po propisima iz područja socijalne skrbi), mišljenja stručnih suradnika (pedagoga,psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila), više medicinske sestre i ravnatelja dječjeg vrtića
kao i odgovarajućih medicinskih i drugih nalaza, mišljenja i rješenja nadležnih tijela, ustanova i vještaka, i to:
– djeca s lakšim teškoćama koja s obzirom na vrstu i stupanj teškoće, uz osiguranje potrebnih
specifičnih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u skupini, a uz osnovnu teškoću nemaju dodatne teškoće, osim lakših poremećaja glasovno-govorne komunikacije;
– djeca s težim teškoćama uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta, ako je nedovoljan broj djece za
ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.
Članak 7.
(1) U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom u dječjem vrtiću uključuju se djeca s
teškoćama kojima se vrsta i stupanj teškoće utvrđuje prema propisima iz područja socijalne skrbi.
(2) Djeca iz stavka 1. ovoga članka sukladno svojim sposobnostima, potrebama i interesima imaju
pravo i na uključivanje u redovite, posebne te alternativne programe s ostalom djecom.
(3) Prosudbu o uključivanju djece iz stavka 1. ovoga članka donosi tim stručnjaka (stručni suradnici,
viša medicinska sestra i ravnatelj) dječjeg vrtića.
(4) Tim stručnjaka dječjeg vrtića, u svrhu ostvarivanja prava djeteta iz stavka 1. ovoga članka na
uključivanje u redovite, posebne i alternativne programe s ostalom djecom donosi program uključivanja za svako dijete prilagođen njegovim sposobnostima, potrebama i interesima.
Članak 8.
(1) Posebne ustanove za provedbu programa rada s djecom s teškoćama od navršenih šest mjeseci do
polaska u školu jesu:
– dječji vrtići osnovani za rad s djecom s teškoćama,
– odgojno-obrazovne ustanove,
– ustanove socijalne skrbi,
– zdravstvene ustanove.
(2) U posebne odgojno-obrazovne ustanove uključuju se djeca s teškoćama ako ta ustanova ima
prostorne i kadrovske uvjete za formiranje odgojno-obrazovne skupine posebnoga programa.
(3) U ustanove socijalne skrbi uključuju se djeca s teškoćama kojoj je, sukladno zakonu kojim se
uređuju odnosi iz područja socijalne skrbi, utvrđeno izdvajanje iz obitelji uz smještaj u ustanovu socijalne skrbi koja provodi predškolski odgoj.
(4) U zdravstvene ustanove uključuju se djeca s teškoćama kojoj je zbog zdravstvenih razloga
potreban smještaj u zdravstvene ustanove pri kojima su ustrojeni programi predškolskog odgoja za djecu s teškoćama.
Predškolski odgoj i naobrazba darovite djece
Članak 9.
(1) Za darovitu djecu u dječjem vrtiću osigurava se provedba posebnih programa predškolskog
odgoja i naobrazbe.
(2) Rano otkrivanje i utvrđivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim stručnim
suradnicima dječjeg vrtića.
(3) Posebni program predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu donosi psiholog u suradnji s
drugim stručnim suradnicima i stručnjacima u području prirodnih i humanističkih znanosti uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnoga za obrazovanje.
(4) Program iz stavka 3. ovoga članka provode odgojitelji i stručni suradnici u suradnji s ostalim
odgojno-obrazovnim radnicima u dječjem vrtiću, a po potrebi i s odgovarajućim stručnim i znanstvenim ustanovama.
Članak 10.
Programi za darovitu djecu iz članka 9. stavka 1. ovoga Standarda ostvaruju se:
– u svim vrstama programa i u svim odgojno-obrazovnim skupinama dječjih vrtića te
– u kraćim posebno prilagođenim programima primjerenim sposobnostima, potrebama i interesima
djeteta u dogovoru s roditeljima.
Članak 11.
Programi namijenjeni darovitoj djeci se temelje na:
– individualnim sposobnostima, sklonostima i interesima,
– dodatnim programskim sadržajima,
– stalnoj suradnji s roditeljima,
– praćenju djetetova napredovanja,
– stalnoj suradnji sa stručnjacima i znanstvenim ustanovama.
Članak 12.
Posebni programi predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu ostvaruju se kao:
a) prošireni redoviti programi koji su djelomično prilagođeni djetetovim izraženim interesima,
sklonostima i sposobnostima, a ostvaruju se u redovitim programima predškolskog odgoja i naobrazbe.
b) programi rada u manjim skupinama djece istih ili sličnih sposobnosti, sklonosti i interesa
organiziranjem posebnih aktivnosti (projekti, zahtjevnije logičko-didaktičke igre, rad na multimedijskom računalu i slično),
c) posebno prilagođeni programi dopunjeni sadržajima koji potiču razvoj specifičnih područja
darovitosti, uz poštovanje razvojnih specifičnosti darovitog djeteta, a ostvaruju se kao:
– igraonice za darovitu djecu sličnih intelektualnih sposobnosti i interesa (do 15 djece),
– programi specifičnih sadržaja za djecu sličnih sposobnosti, interesa i talenata (glazbena, likovna,
športska, jezična, kreativna igraonica),
– individualni mentorski rad.
IV. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE HRVATSKIH GRAĐANA U INOZEMSTVU
Članak 13.
Programi predškolskog odgoja i naobrazbe uspostavljaju stupnjevitost odgoja i naobrazbe djece
hrvatskih građana u inozemstvu kao programi pripreme za dopunske osnovne škole te obuhvaćaju djecu od tri godine života do polaska u osnovnu školu.
Članak 14.
(1) Programima predškolskog odgoja i naobrazbe za djecu hrvatskih građana u inozemstvu
obuhvaćaju se djeca predškolske dobi radi stjecanja znanja o socijalnim i kulturnim uvjetima života u
Republici Hrvatskoj i očuvanja nacionalnog identiteta, zbog usvajanja, razvijanja i promicanja hrvatskoga jezika i kulture u zemlji u kojoj djeca borave te radi lakšeg uključivanja u osnovnu dopunsku školu.
(2) Predškolski odgoj i naobrazbu djece hrvatskih građana u inozemstvu Republika Hrvatska
promiče i potiče na stručnoj razini pružanjem materijalne potpore u organiziranju seminara, predavanja, stručnih radionica i lektorskih vježbi za predškolske radnike i učitelje koji provode kraće programe s djecom u dopunskom radu te u nabavi stručne i priručne literature.
(3) Ministarstvo nadležno za obrazovanje dužno je poticati i pružati stručnu i materijalnu potporu
hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu u organiziranju predškolskog odgoja i naobrazbe za djecu
hrvatskih građana u inozemstvu.
V. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA NA JEZIKU I PISMU NACIONALNE MANJINE
Članak 15.
(1) Programi predškolskog odgoja i naobrazbe mogu biti na jeziku i pismu nacionalne manjine i
dvojezični, a provode se u odgojno-obrazovnim skupinama određene nacionalne manjine i u predškolskim
ustanovama osnovanima za djecu pripadnike nacionalnih manjina.
(2) Dvojezični programi su programi koji se realiziraju na hrvatskom jeziku i materinskom jeziku
nacionalne manjine u ravnomjernoj zastupljenosti.
(3) Dio programa predškolskog odgoja na jeziku i pismu nacionalne manjine obvezno se izvodi i na
hrvatskome jeziku u trajanju od najmanje 10 sati tjedno po odgojno-obrazovnoj skupini.
(4) Predškolske ustanove za djecu pripadnike nacionalnih manjina osnivaju se pod uvjetima
utvrđenim Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi (“Narodne novine” br. 10/97. i 107/07.) i Zakonom
o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (“Narodne novine” broj 51/00.).
VI. USTROJ PREDŠKOLE
Članak 16.
(1) Program predškole je namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu školu, koja nisu
obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.
(2) Program predškole u pravilu se ustrojava u dječjem vrtiću, a u mjestima gdje nema dječjeg vrtića
program predškole provodi osnovna škola.
Članak 17.
Dječji vrtić, odnosno osnovna škola, za provedbu programa predškole osigurava:
– prostor i opremu za provedbu programa,
– odgojitelje, učitelje razredne nastave i stručne suradnike,
– plan odgojno-obrazovnog rada.
Članak 18.
(1) Program predškole traje 250 sati, a provodi se u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja.
(2) Iznimno, ako je programom predškole obuhvaćeno manje od petero djece ili ako se ne može
organizirati prijevoz djece do vrtića, odnosno osnovne škole, program predškole može se smanjiti, a mora trajati najmanje 150 sati u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 19.
Broj djece u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini za provedbu programa predškole ne može biti veći
od 20 djece.
Članak 20.
Oprema i organizacija prostora svrhom i namjenom mora biti primjerena djetetovoj dobi te jamčiti
provedbu programom određenih zadaća.
VII. MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA
Članak 21.
(1) Odgojno-obrazovna skupina osnovna je jedinica u kojoj se provode različiti programi za djecu
predškolske dobi. Odgojno-obrazovne skupine ustrojavaju se prema dobi djece, vrsti i trajanju programa,sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja.
(2) Dječji vrtić optimalne veličine ima od 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga programa ili 340 do
400 djece ukupno.
(3) Dječji vrtić s područnim odjelima optimalne veličine ima 30 odgojnih skupina ili 600 djece.
(4) Dječji vrtić može imati najmanje jednu odgojnu skupinu s najviše 25 djece.
(5) Odredbe ovoga Standarda primjenjuju se na sve vrtiće neovisno o broju odgojno-obrazovnih
skupina odnosno djece.
Članak 22.
(1) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvrđuje se ovisno o dobi djeteta
i broju djece s teškoćama uključene u odgojnu skupinu.
(2) U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi:
– od navršenih šest do navršenih 12 mjeseci može se uključiti najviše 5 djece,
– od 13 do 18 mjeseci može se uključiti najviše 8 djece,
– od 19 do 24 mjeseca može se uključiti najviše 12 djece,
– u trećoj godini može se uključiti najviše 14 djece,
– u četvrtoj godini može se uključiti najviše 18 djece,
– u petoj godini može se uključiti najviše 20 djece,
– u šestoj godini može se uključiti najviše 23 djece,
– u sedmoj godini do polaska u školu može se uključiti najviše 25 djece.
(3) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti, na temelju mišljenja stručnih suradnika dječjeg
vrtića, samo jedno dijete s lakšim teškoćama i tada se broj djece u skupini smanjuje za dvoje djece.
(4) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti samo jedno dijete s većim ili kombiniranim
teškoćama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim programom i tada se broj djece smanjuje za četvero.
(5) U mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnu skupinu
djece u dobi:
– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 10 djece,
– od 1 do 3 godine može se uključiti najviše 12 djece,
– od 3 godine do polaska u školu može se uključiti najviše 20 djece,
– od 4 godine do polaska u školu može se uključiti najviše 22 djece.
Članak 23.
(1) Broj djece s teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u dječjim vrtićima
i posebnim ustanovama utvrđuje se ovisno o dobi djece i vrsti teškoće.
(2) Za djecu s istom vrstom teškoće u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:
– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 3 djeteta,
– od 2 do 4 godine može se uključiti najviše 5 djece,
– od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 5 djece,
– od 4 do 7 godina može se uključiti najviše 7 djece.
(3) Za djecu s autizmom, djecu različite dobi i djecu s različitom vrstom teškoće u odgojnoobrazovnu
skupinu djece u dobi:
– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 2 djeteta,
– od 2 do 5 godina može se uključiti najviše 3 djeteta,
– od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 3 djeteta,
– od 6 do 7 godina može se uključiti najviše 4 djeteta.
Članak 24.
Iznimno, ovisno o uvjetima rada, potrebama djece i roditelja, uvođenju pokusnih programa i slično,
dječji vrtić može, uz suglasnost osnivača, u odgojnu skupinu uključiti manji broj djece od broja djece za
odgojne skupine utvrđene ovim Standardom.
VIII. MJERILA ZA BROJ ODGOJITELJA, STRUČNIH SURADNIKA
I OSTALIH RADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU
Članak 25.
(1) Broj potrebnih radnika u dječjem vrtiću utvrđuje se ovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina,
trajanju i vrsti programa te uvjetima rada u skladu s ovim Standardom.
(2) Odgojitelji, stručni suradnici i ravnatelji imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavršavanja
sukladno planu i programu koji donosi ministar nadležan za obrazovanje.
Odgojitelji
Članak 26.
(1) U dječjem vrtiću neposredne zadaće odgoja i naobrazbe predškolske djece od navršenih šest
mjeseci do polaska u osnovnu školu provode odgojitelji.
(2) Odgojitelj je stručno osposobljena osoba koja provodi odgojno-obrazovni program rada s djecom
predškolske dobi i stručno promišlja odgojno-obrazovni proces u svojoj odgojno-obrazovnoj skupini. On pravodobno planira, programira i vrednuje odgojno-obrazovni rad u dogovorenim razdobljima. Prikuplja,izrađuje i održava sredstva za rad s djecom te vodi brigu o estetskom i funkcionalnom uređenju prostora za izvođenje različitih aktivnosti. Radi na zadovoljenju svakidašnjih potreba djece i njihovih razvojnih zadaća te potiče razvoj svakoga djeteta prema njegovim sposobnostima. Vodi dokumentaciju o djeci i radu te zadovoljava stručne zahtjeve u organizaciji i unapređenju odgojno-obrazovnog procesa. Surađuje s roditeljima, stručnjacima i stručnim timom u dječjem vrtiću kao i s ostalim sudionicima u odgoju i naobrazbi
djece predškolske dobi u lokalnoj zajednici. Odgovoran je za provedbu programa rada s djecom kao i za opremu i didaktička sredstva kojima se koristi u radu.
(3) Predškolske programe za djecu s teškoćama u dječjim vrtićima i u posebnim ustanovama
ostvaruju odgojitelji i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila raznih usmjerenja u suradnji s drugim članovima stručnog tima.
(4) Posebne programe u dječjem vrtiću mogu provoditi odgojitelji i odgojno-obrazovni radnici
odgovarajuće struke koji ispunjavaju uvjete za rad u osnovnoj školi.
Članak 27.
S djecom jaslične dobi od šest mjeseci do navršene prve godine života u 10-satnom programu rade
najmanje tri odgojitelja s petero djece.
Članak 28.
(1) Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini s obzirom na trajanje programa tijekom dana je
za:
– 3 sata – jedan odgojitelj s polovicom radnog vremena,
– 4 do 6 sati – jedan odgojitelj s punim radnim vremenom,
– 7 do 10 sati – dva odgojitelja s punim radnim vremenom.
(2) Ako je u odgojno-obrazovnu skupinu uključeno dijete s težim teškoćama, prema procjeni
stručnog tima može raditi još jedan odgojitelj ili stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
(3) Broj radnika po odgojno-obrazovnoj skupini s posebnim programom za djecu s teškoćama prema
trajanju programa je:
– 4 do 6 sati – jedan stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim vremenom i
pomoćni radnik za njegu, skrb i pratnju s polovicom radnog vremena,
– 7 do 10 sati – jedan stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim vremenom,
jedan odgojitelj s punim radnim vremenom, jedan pomoćni radnik za njegu, skrb i pratnju s punim radnim
vremenom.
Članak 29.
(1) Odgojitelji su obvezni u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece
provesti 27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.
(2) Ostali poslovi odgojitelja obuhvaćaju planiranje, programiranje i vrednovanje rada, pripremu
prostora i poticaja, suradnju i savjetodavni rad s roditeljima i ostalima te poslove stručnog usavršavanja.
(3) Stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila u posebnim odgojnim skupinama obvezni su u
neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti ukupno 27,5 radnih sati
tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.
(4) Ostali poslovi stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila obuhvaćaju planiranje,
programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja, suradnju s roditeljima i ostalima te poslove stručnog usavršavanja.
(5) Pomoćni radnici za njegu, skrb i pratnju obvezni su provesti punu tjednu satnicu svoga radnog
vremena u radu s djecom.
(6) Ako je iskazana opravdana potreba za radom dječjeg vrtića s programom duljim od 10 sati
dnevno, može se povećati broj odgojitelja prema potrebi programa uz suglasnost osnivača.
(7) Ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova može uz suglasnost osnivača
imati i veći broj odgojitelja u skupini od broja utvrđenog ovim Standardom.
Stručni suradnici
Članak 30.
(1) Stručni suradnici u dječjem vrtiću jesu pedagog, psiholog i stručnjak edukacijskorehabilitacijskog
profila.
(2) Pedagog prati realizaciju odgojno-obrazovnog rada, stručno pridonosi maksimalnoj efikasnosti
odgojno-obrazovnih ciljeva te unapređuje cjeloviti odgojno-obrazovni proces; predlaže inovacije, suvremene metode i oblike rada; predlaže, sudjeluje i pomaže odgojiteljima u ostvarivanju programa stručnog usavršavanja i njihova cjeloživotnog obrazovanja; ostvaruje suradnju s roditeljima i pomaže im u odgoju i obrazovanju djece te rješavanju odgojno-obrazovnih problema; surađuje s drugim odgojno-obrazovnim čimbenicima; pridonosi razvoju timskoga rada u dječjem vrtiću; javno predstavlja odgojno-obrazovni rad dječjeg vrtića.
(3) Psiholog prati psihofizički razvoj i napredovanje pojedinačnog djeteta, postavlja razvojne zadaće
i skrbi se o psihičkom zdravlju djece. Svojim djelovanjem pridonosi razvoju timskog rada u dječjem vrtiću i sudjeluje u stvaranju temeljnih uvjeta za ostvarivanje dječjih prava. Posebno je važna uloga psihologa u prepoznavanju djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djece s teškoćama i darovite djece) i promišljanju razvojnih zadaća za njihovo napredovanje prema sposobnostima. Radi i s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i njihovim roditeljima na emocionalno-psihološkome snaženju obitelji za kvalitetniju pomoć u odrastanju djeteta. Surađuje i sudjeluje u programima stalnog usavršavanja odgojitelja, s roditeljima i lokalnom zajednicom te unapređuje cjelokupan rad u dječjem vrtiću. Povezuje se sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, koristi se supervizijskom pomoći i sudjeluje u istraživanjima u dječjem vrtiću te javno prezentira rezultate.
(4) Stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila rade na prepoznavanju, ublažavanju i otklanjanju
teškoća djece. Utvrđuju specifične potrebe djece s teškoćama i o njima informiraju odgojitelje, ostale
suradnike i roditelje. Stvaraju uvjete za uključivanje djece u posebne i redovite programe dječjeg vrtića. U suradnji s odgojiteljima, stručnim timom (i roditeljima) utvrđuju najprimjerenije metode rada za svako pojedino dijete te ih primjenjuju u svome radu. Surađuju sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi te drugim čimbenicima u prevenciji razvojnih poremećaja u djece. Prate, proučavaju i provjeravaju u praksi znanstvene i teorijske spoznaje s područja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti. Unapređuju vlastiti rad i cjelokupan proces uključivanja djece s teškoćama u zajednicu.
Članak 31.
(1) Broj stručnih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupan broj djece jest
sljedeći:
– za 10 odgojno-obrazovnih skupina ili 200 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim vremenom,
– za 11 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece, dva stručna suradnika (različitih profila)
s punim radnim vremenom,
– za 21 do 30 odgojno-obrazovnih skupina ili do 600 djece, tri stručna suradnika (različitih profila) s
punim radnim vremenom.
(2) Ako su u dječjem vrtiću ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za djecu s
teškoćama ili programi za darovitu djecu, broj stručnih suradnika povećava se za 0,10 radnoga vremena po
odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
(3) Broj stručnih suradnika može se povećati s obzirom na posebne potrebe djece, dislociranost
objekata i različitost programa koji se provode u vrtiću.
(4) Profil stručnog suradnika odabire vrtić na osnovi potreba djece i programa koje provodi. U
odabiru stručnih suradnika potrebno je poštovati zahtjev multidisciplinarnosti tima stručnih suradnika
(pedagog, psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila).
(5) U posebnoj ustanovi rade pedagog, psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila kao
stručni suradnici:
– za 5 odgojno-obrazovnih skupina ili 25 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim vremenom,
– za 5 do 10 odgojno-obrazovnih skupina ili do 50 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim
vremenom i stručni suradnik s polovicom radnog vremena,
– za 11 do 15 odgojno-obrazovnih skupina ili do 75 djece, dva stručna suradnika s punim radnim
vremenom,
– za 16 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 100 djece, tri stručna suradnika s punim radnim
vremenom.
(6) Dječji vrtići koji imaju do 5 odgojno-obrazovnih skupina moraju imati najmanje 0,10 radnog
vremena stručnog suradnika po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
(7) Iznimno, ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova može uz suglasnost
osnivača imati i veći broj stručnih suradnika od broja utvrđenoga ovim Standardom.
(8) Ako na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave postoji veći broj manjih
dječjih vrtića, tada poslove stručnih suradnika može provoditi jedan tim stručnjaka za to područje (pedagog,psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila) te viša medicinska sestra.
Članak 32.
(1) Stručni suradnici obvezni su u neposrednome pedagoškom radu s djecom, odgojiteljima i
roditeljima provoditi 25 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka koji se obavljaju u neposrednome pedagoškom radu i drugi
odgovarajući poslovi obavljaju se u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove stručnoga usavršavanja, planiranja, pripreme za rad i druge poslove.
Viša medicinska sestra
Članak 33.
Zdravstvena voditeljica u dječjem vrtiću jest viša medicinska sestra koja radi na osiguravanju i
unapređenju zaštite zdravlja djece i u timu sa stručnim suradnicima, ravnateljem, odgojiteljima, roditeljima i ostalim čimbenicima sudjeluje u ostvarivanju tih zadataka.
Članak 34.
(1) Broj viših medicinskih sestara s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupni broj
djece jest sljedeći:
– do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece – jedna viša medicinska sestra s punim radnim
vremenom, odnosno najmanje s radom 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini,
– više od 20 odgojno-obrazovnih skupina – potreba za radom više medicinske sestre povećava se za
2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini.
(2) Ako su u dječjem vrtiću ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za djecu s
teškoćama, tada je za jednu odgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programom potreba za radom više medicinske sestre.
(3) U posebnoj ustanovi radi viša medicinska sestra 8 sati po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
Članak 35.
Više medicinske sestre poslove neposrednoga zdravstveno-odgojnog rada s djecom, odgojiteljima i
ostalim radnicima u dječjem vrtiću obavljaju u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove stručnog usavršavanja, planiranja, pripreme za rad i druge poslove.
Članak 36.
Stručni radnici u dječjem vrtiću koji provode programe za djecu s teškoćama i u posebnim
ustanovama jesu:
– edukator-rehabilitator za svu djecu s teškoćama (individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s
djetetom u jednome danu),
– logopedi za djecu koja iskazuju potrebu (individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s djetetom
u jednom danu),
– ritmičari za djecu s oštećenjem sluha, govora, s autizmom te značajno sniženim intelektualnim
sposobnostima (individualni rad – 15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
– muzikoterapeuti za djecu s oštećenjem vida, sluha, s autizmom i djecu sa sniženim intelektualnim
sposobnostima (individualni rad – 15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
– fizioterapeuti za djecu s motoričkim oštećenjem, oštećenjem sluha i oštećenjem govora
(individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
– fonetičari za djecu s oštećenjem sluha i oštećenjem govora (individualni rad – 25 minuta
neposrednoga rada s djetetom u jednom danu).
Ostali radnici u dječjem vrtiću
Članak 37.
(1) Dječji vrtić koji ima 17 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili 340 do 400 djece ima tajnika,
voditelja računovodstva i administrativno-računovodstvenog radnika zaposlenog s punim radnim vremenom.
(2) Manji dječji vrtići zaposlit će radnike iz stavka 1. ovoga članka sukladno svojim potrebama uz
suglasnost osnivača.
Članak 38.
Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, održavanja čistoće objekata, pranja, glačanja
i šivanja te nabave, grijanja i održavanja prostora u cjelodnevnom programu jest sljedeći:
1. Broj radnika koji rade na poslovima prehrane:
Broj djece KV kuharica
PKV pomoćna
kuharica
UKUPNO
80 1 0,5 1,5
120 1 1 2
160 1 1,5 2,5
200 1 1,5 2,5
240 2 1,5 3,5
280 2 2 4
320 2 2,5 4,5
360 2 2,5 4,5
400 2,5 2,5 5
2. Na održavanju čistoće prostorija za boravak djece, sanitarija i ostalih pratećih prostorija
(predsoblje, garderobe, uredi, terase), vanjskih površina i igrališta čija je ukupna površina 300 m2,
raspremanju i spremanju ležaljki i dezinfekciji igračaka radi jedna spremačica u punome radnom vremenu.
3. Ako dječji vrtić ima 3.000 m2 vanjskog prostora, na održavanju i uređivanju toga prostora radi
jedan radnik s punim radnim vremenom.
4. U dječjem vrtiću koji ima 400 djece, na poslovima pranja, glačanja i šivanja radi jedan radnik s
punim radnim vremenom, ukoliko to nije povjereno odgovarajućem servisu.
5. U dječjem vrtiću koji ima 400 djece, na poslovima nabave, prijevoza hrane, grijanja i održavanja
prostora (popravci) rade dva radnika s punim radnim vremenom. Ako dječji vrtić ima više objekata, potrebno je zaposliti jednoga radnika s punim radnim vremenom u svakom objektu s vlastitom kotlovnicom.
Članak 39.
(1) U posebnim ustanovama koje rade samo s djecom s teškoćama predškolske dobi broj ostalih
radnika isti je kao i u redovitim dječjim vrtićima.
(2) U posebnim ustanovama koje osim osnovnoškolskog obrazovanja djece s teškoćama provode i
programe rada s djecom predškolske dobi, broj ostalih radnika isti je kao u osnovnoj školi.
IX. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I PREHRANE DJECE U DJEČJEM VRTIĆU
Članak 40.
(1) Mjere zdravstvene zaštite djece predškolske dobi obuhvaćaju potrebne preduvjete za
osiguravanje pravilnog rasta i razvoja predškolske djece u dječjem vrtiću.
(2) Za ostvarivanje mjera iz stavka 1. ovoga članka, potrebno je u vrtiću osigurati:
– sustavno praćenje rasta i razvoja djece i stanja uhranjenosti,
– poduzimanje preventivnih mjera za smanjenje zaraznih bolesti i prevencije ozljeda,
– provođenje organizacijskih oblika rada iz tjelesnog i zdravstvenoga odgojno-obrazovnog područja
(program kretanja). Za ove djelatnosti potrebno je osigurati 1/4 vremena boravka djeteta u vrtiću.
(3) Prehrana djece u vrtiću utvrđuje se propisom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo uz
suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.
(4) O primjeni propisa o prehrani, vrsti i sastavu obroka i planiranju prehrane u dječjem vrtiću brine
se viša medicinska sestra.
(5) Za vrijeme 10-satnog boravka djeteta u vrtiću potrebno je osigurati 2/3 energetskih potreba, a
doručak mora sadržavati mliječni obrok ili odgovarajuću zamjenu.
(6) Higijensko-sanitarne uvjete prehrane nadzire sanitarna inspekcija ureda državne uprave u
županijama, odnosno Gradu Zagrebu, dok stanje uhranjenosti djece nadzire nadležni dom zdravlja.
(7) U dječjem vrtiću koji ostvaruje redovite i posebne programe, s obzirom na trajanje programa,
djeci se svakog dana osigurava sljedeći broj obroka:
– za 3-satni program 1 obrok,
– za 4-satni, 5-satni i 6-satni program 2 obroka,
– za 7-satni i 8-satni program 3 obroka,
– za 9-satni i 10-satni program 4 obroka.
(8) Prehrana djece u dječjim vrtićima planira se i provodi prema preporučenim količinama energije
za jedan dan i prehrambenih tvari za djecu predškolske dobi. Voće i pitka voda moraju biti dostupni djetetu u prostorima dnevnog boravka u dječjem vrtiću tijekom provedbe cijeloga dnevnog programa.
X. MJERILA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA DJEČJIH VRTIĆA
Članak 41.
Troškove smještaja djece u dječjim vrtićima snose osnivači ustanove i roditelji djece koja polaze
vrtić u skladu sa zakonom.
Članak 42.
Cijena smještaja djeteta u dječji vrtić obuhvaća sljedeće vrste troškova:
a) Izdatke za radnike, i to:
– bruto plaće,
– naknade i materijalna prava radnika.
b) Prehranu djece.
c) Uvjete boravka djece, i to:
– materijalni izdaci,
– energija i komunalije,
– tekuće održavanje objekta i opreme,
– prijevoz djece.
d) Nabavu namještaja i opreme.
e) Nabavu sitnog materijala.
XI. MATERIJALNI I FINANCIJSKI UVJETI RADA
Dječji vrtić – prostorni i tehnički uvjeti
Članak 43.
(1) Zgrade dječjih vrtića grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju i
opremanje prostora dječjih vrtića te zakonima, podzakonskim i tehničkim propisima u građenju i drugim područjima važnima za rad i boravak u prostorima dječjeg vrtića.
(2) Optimalni kapacitet zgrade dječjeg vrtića je 200 djece.
(3) Maksimalni kapacitet dječjeg vrtića s podružnicama je 600 djece.
(4) Kapacitet zgrade dječjeg vrtića proizlazi iz broja predškolske djece u sklopu predviđenoga
gravitacijskog područja, odnosno planiranog obuhvata djece u dječje vrtiće. Udaljenost dječjeg vrtića od mjesta stanovanja u pravilu je najviše 1.000 m.
(5) Zgrada dječjeg vrtića treba osigurati pedagoško-estetsku poticajnu sredinu za odgoj i naobrazbu
predškolske djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u školu (jaslična i vrtićna dob), te zadovoljiti sve higijensko-tehničke zahtjeve i osnovna ekološka i estetska mjerila.
(6) Površina potrebnog zemljišta za izgradnju zgrade dječjeg vrtića i formiranje prilaznih putova,
igrališta, slobodnih površina, gospodarskoga dvorišta i parkirališta treba biti najmanje 30 m2 po djetetu, a ako se zemljište dječjeg vrtića nalazi uz postojeće slobodne zelene površine, najmanje 15 m2 po djetetu.
Prostori dječjeg vrtića
Članak 44.
(1) Prostori za boravak djece jesu:
1. Jedinica za djecu jaslične dobi (šest do 36 mjeseci života), koja obuhvaća:
– garderobu,
– trijažu,
– prostor za njegu djece sa sanitarnim uređajima,
– sobu dnevnoga boravka,
– terasu (djelomično natkrivenu).
2. Jedinica za djecu vrtićne dobi (od navršene tri do sedam godina života), koja obuhvaća:
– garderobu,
– prostor sanitarnih uređaja,
– sobu dnevnoga boravka,
– terasu (djelomično natkrivenu).
(2) Višenamjenski prostori jesu:
– dvorana,
– spremište za rekvizite,
– spremište za didaktička sredstva.
(3) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike jesu:
– soba za odgojitelje,
– soba za zdravstvenu voditeljicu s prostorom za izolaciju bolesnoga djeteta,
– sobe za pedagoga, psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila,
– soba za ravnatelja,
– soba za tajnika,
– soba za računovodstvo,
– garderobe odgojitelja,
– spremište – arhiva.
(4) Gospodarski prostori jesu:
1. Kuhinjski pogon, a koji obuhvaća:
– kuhinju (središnja u samostalnome i matičnom vrtiću, distribucijska u područnome vrtiću),
– spremište,
– garderobu sa sanitarijama za osoblje u kuhinji.
2. Servis za obradu rublja, koji obuhvaća:
– praonicu i glačaonicu,
– sabirnicu prljavog rublja,
– spremište čistog rublja.
3. Energetsko-tehnički blok koji obuhvaća:
– kotlovnicu za centralno grijanje,
– radionicu za domara,
– garderobu sa sanitarijama za tehničko osoblje,
– opće gospodarsko spremište,
– garderobe sa sanitarijama za spremačice,
– prostor za odlaganje smeća,
– garažu (u matičnom vrtiću).
(5) Ostali prostori jesu:
1. Ulazni prostor koji obuhvaća:
– trijem,
– vjetrobran,
– ulazni prostor.
2. Komunikacije koje obuhvaćaju:
– hodnike,
– stubišta.
3. Sanitarije koje obuhvaćaju:
– sanitarije za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike,
– sanitarije za roditelje i posjetitelje.
(6) Vanjski prostori jesu:
1. Opći prostori koji obuhvaćaju:
– prilazne putove (pješačke i kolne),
– parkiralište,
– gospodarsko dvorište.
2. Igrališta koja obuhvaćaju:
– igrališta za djecu jaslične dobi,
– igrališta za djecu vrtićne dobi,
– prostore za poligon – vožnju,
– slobodne površine,
– spremište za vanjska igrališta,
– sanitarni čvor pristupačan s igrališta.
Mjerila za prostore u dječjem vrtiću
Članak 45.
(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu jaslične dobi treba osigurati uvjete za razvijanje različitih
individualnih i skupnih aktivnosti djece, slobodno kretanje, objedovanje i spavanje.
(2) Soba dnevnog boravka treba imati površinu od 5 m2 po djetetu i prosječnu visinu 300 cm.
(3) U postojećim vrtićima prostorni uvjeti postižu se prilagođavanjem broja djece koja istodobno
borave u sobi dnevnog boravka.
Članak 46.
(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu vrtićne dobi namijenjen je provođenju odgojno-obrazovnog
rada s djecom, igri, raznolikim aktivnostima, objedovanju i spavanju – odmoru.
(2) Prostor dnevnog boravka treba imati površinu od 3 m2 po djetetu i prosječnu visinu 300 cm.
(3) U postojećim vrtićima prostorni uvjeti postižu se prilagođavanjem broja djece koja istodobno
borave u sobi dnevnog boravka.
(4) Višenamjenska dvorana namijenjena je za razne skupne aktivnosti koje traže veći prostor, a u
kojima sudjeluje jedna ili više skupina djece. Tu se organiziraju razni oblici tjelesne i zdravstvene kulture,stvaralačke igre i priredbe.
(5) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike dimenzioniraju se i opremaju prema
broju radnika odnosno vrsti dječjeg vrtića.
(6) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i kapacitetu dječjeg vrtića, načinu
opskrbe te osiguranju energetskih potreba.
Članak 47.
(1) Mjerila za ostale prostore u dječjem vrtiću utvrđuju se ovim člankom.
(2) Ukupna širina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju djece.
(3) Najmanja širina jednokrilnih ulaznih vrata mora biti 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se
otvarati prema van.
(4) Dubina vjetrobrana mora biti najmanje 240 cm.
(5) Hodnici se dimenzioniraju prema broju djece, odnosno broju soba dnevnog boravka.
(6) Najmanja širina hodnika namijenjenih djeci mora biti 180 cm.
(7) Širina stubišnoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije sobe dnevnog boravka. Za sljedeće
dvije sobe dnevnog boravka širina kraka mora se povećavati za 30 cm. Visina stube ne smije biti veća od 15 cm, a širina gazišta mora biti najmanje 33 cm.
Članak 48.
Vanjski prostori namijenjeni djeci moraju biti ograđeni i sigurni za djecu te sadržavati zelene
površine, osunčane i hladovite prostore za igru. Igrališta moraju imati površinu najmanje 15 m2 po djetetu i biti odgovarajuće opremljena spravama primjerenim dobi djece, pitkom vodom i vodom za igru.
Higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću
Članak 49.
(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u dječjem vrtiću potrebno je zadovoljiti higijensko-tehničke
zahtjeve koji se odnose na: osvijetljenost, sunčevu svjetlost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu od buke i akustiku, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne instalacije, zaštitu od požara i zaštitu od provale.
(2) Prirodna osvijetljenost prostorija značajan je čimbenik radnih uvjeta u dječjem vrtiću te je nužno
osigurati primjerenu kvalitetu i jačinu osvijetljenosti.
(3) Kvaliteta prirodnog svjetla u sobi dnevnoga boravka određuje se orijentacijom sobe dnevnoga
boravka i tehničkim sredstvima za raspršenje dnevnoga svjetla.
(4) Zaštita od izravnog prodiranja sunčevih zraka, kojom se sprječava pretjerano zagrijavanje, mora
biti takva da ne smanjuje stvarnu površinu prozora. U sobama dnevnog boravka treba osigurati mogućnost zamračenja.
(5) Sobe dnevnoga boravka moraju imati optimalno osvjetljenje sunčevom svjetlosti zbog
baktericidnoga djelovanja, a mora se osigurati i zamračenje.
(6) Zaštita od izravnoga prodiranja sunčevih zraka, kojom se sprječava pretjerano zagrijavanje, mora
biti takva da ne smanjuje stvarnu površinu prozora.
(7) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozračivati. U sobama dnevnog boravka treba
osigurati tri izmjene zraka na sat uz najveću brzinu strujanja zraka od 0,2 m/s. U sanitarnim prostorijama za djecu, u garderobama, kuhinji i praonici treba osigurati i dodatno mehaničko provjetravanje.
(8) U prostorijama za boravak djece preporuča se osigurati i relativnu vlagu u zraku od 40 do 60%.
(9) Toplinska zaštita, zaštita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija vrtića, posebno u sobi
dnevnoga boravka, moraju biti prema važećim propisima i standardima. Zaštita od buke i akustika trebaju omogućavati dobru slušnost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri slušanju glazbe.
(10) Za grijanje i hlađenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnoga
sustava.
(11) U svim prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan i to:
– u svim prostorijama za boravak djece 20 – 22°C,
– u hodnicima i višenamjenskoj dvorani 18°C.
(12) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u dnevnom boravku treba osigurati optimalnu
temperaturu, 5°C nižu od vanjske.
(13) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mreže sa zdravstveno ispravnom vodom
za piće. Sve armature instalacija koje služe za pranje moraju biti opremljene toplom i hladnom vodom s automatskom baterijom koja osigurava temperaturu vode od 35°C.
(14) Otpadne vode odvode se kućnom kanalizacijom koja se priključuje na komunalnu kanalizaciju
ili na drugi način, prema važećim propisima i standardima.
(15) Električna instalacija mora biti zaštićena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za televizijski
i internetski priključak.
(16) Zaštita od požara provodi se uporabom odgovarajućih građevnih materijala, definiranjem
evakuacijskih putova i izlaza te protupožarnom opremom i signalizacijom. Zaštita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.
XII. OSNOVNA OPREMA, DIDAKTIČKA SREDSTVA I DRUGA POMAGALA POTREBNA ZA
PROVEDBU REDOVITIH I POSEBNIH PROGRAMA
Mjerila za opremu dječjeg vrtića
Članak 50.
(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora. Oprema dnevnih boravaka omogućuje
realizaciju odgojno-obrazovnog rada s djecom, blagovanje i spavanje – odmor.
(2) Potrebno je osmisliti prostor i osigurati opremu prilagođenu dječjim razvojnim potrebama za
čitanje slikovnica, glazbene i likovne aktivnosti, istraživačke aktivnosti, za dramsko-obiteljske igre, igre kockama i manipulativne igre i slično.
(3) Oprema i namještaj dječjih vrtića moraju biti funkcionalni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog
materijala, po mogućnosti prirodnog, lakog za održavanje, postojanih boja, estetskog izgleda i primjerenog dječjoj dobi.
Mjerila za didaktička sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu redovitih i posebnih programa
Članak 51.
(1) Didaktička sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadaće koje se ostvaruju u dječjem vrtiću.
Glavna mjerila za nabavu didaktičkog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost, lakoća uporabe,
privlačnost i slično.
(2) Za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djecu s teškoćama, darovitu djecu te djecu
sa zdravstvenim potrebama) u posebnim programima osigurava se odgovarajuća oprema.
(3) Za djecu uključenu u posebne programe osigurava se, osim osnovne opreme za redovite
programe, i odgovarajuća dodatna oprema, didaktička sredstva i druga pomagala prema zahtjevu programa.
XIII. SUSTAV KVALITETE PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE
Članak 52.
(1) Predškolske ustanove i ustanove u kojima se provodi predškolski odgoj i naobrazba dužne su
pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskim aktom.
(2) Vanjsko vrednovanje provodi nadležno ministarstvo i osnivač.
(3) Predškolske ustanove provode samovrednovanje.
XIV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
Sredstva za ostvarivanje ovoga Standarda osigurava osnivač dječjeg vrtića, a iz državnog proračuna
osiguravaju se sredstva za sufinanciranje programa javnih potreba u predškolskom odgoju i naobrazbi.
Članak 54.
(1) Dječji vrtići dužni su uskladiti svoju djelatnost s odredbama ovoga Standarda u roku od pet
godina od dana njegova stupanja na snagu.
(2) Dječji vrtići koji na dan stupanja na snagu ovog Standarda obavljaju svoju djelatnost u sklopu
građevina stambeno-poslovne namjene i imaju rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje predškolske djelatnosti u takvim građevinama mogu nastaviti radom u tim prostorima.
Članak 55.
(1) Standard će se provoditi postupno.
(2) Akcijskim planom mjera za tekuću godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje utvrđuje
dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloživim sredstvima, sukladno Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i čini sastavni dio Standarda.
(3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda i izrada ukupnog godišnjeg izvješća u nadležnosti je
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
(4) Godišnje izvješće o provedbi Standarda nadležno ministarstvo podnosi Vladi Republike, a Vlada
Republike Hrvatske godišnje izvješće podnosi Hrvatskom saboru.
Članak 56.
Na dan stupanja na snagu ovoga Standarda prestaje važiti:
– Odluka o elementima standarda društvene brige o djeci predškolske dobi (“Narodne novine” broj
29/83.) i
– Odluka o elementima standarda specifičnih potreba djece s teškoćama u razvoju (“Narodne
novine” broj 47/87.).
Članak 57.
Sukladno ovlastima utvrđenim ovim Standardom provedbene propise donijet će ministar nadležan za
obrazovanje u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 58.
Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”.
Članak 59.
(1) Dječji vrtići osnovani prije stupanja na snagu Izmjena Državnoga pedagoškog standarda
predškolskog odgoja i naobrazbe (“Narodne novine” broj 90/10.) dužni su svoju djelatnost uskladiti s
odredbama članka 28., 34., 37. i 38. Standarda najkasnije do 31. prosinca 2011.
(2) Dječji vrtići iz stavka 1. ovoga članka dužni su svoju djelatnost uskladiti s odredbama članka 22.,
31., 43., 44. 45., 46., 47., 48., 49., 50. i 51. Standarda najkasnije do 31. prosinca 2013.
Članak 60.
Izmjene Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (“Narodne novine” broj
90/10.) stupaju na snagu danom objave u “Narodnim novinama”.
PRILOG
Koeficijent izvodljivosti Državnoga pedagoškog standarda
1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda jest oznaka postupnih rokova, do završno 2013. godine, u
kojima će se pojedini standard postići:
Ki = 0 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti “0” stupaju na snagu odmah nakon donošenja
ovoga Standarda i normativa.
Ki = 1 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti “1” moraju se postići u roku od tri godine, nakon
donošenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2011. godine.
Ki = 2 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti “2” moraju se postići u roku od pet godina,
nakon donošenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2013. godine.
KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOŠKIH STANDARDA (obveze koje su utvrđene u Ki
tekstu Državnoga pedagoškog standarda predškolskog sustava odgoja i naobrazbe Republike
Hrvatske)
Veličina dječjeg vrtića s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (članak 21.) 0
Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini (članak 21.) 2
Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini (članak 28.) 1
Broj stručnih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (članak 31.) 2
Broj viših medicinskih sestara po odgojno-obrazovnoj skupini (članak 34.) 1
Tajnik i voditelj računovosdtva u dječjem vrtiću (članak 37.) 1
Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, održavanja čistoće objekata, pranja,
glačanja i šivanja te nabave, grijanja i održavanja prostora dječjeg vrtića (članak 38.)
1 Mjere zdravstvene zaštite u dječjem vrtiću (članak 40.) 0
Cijena smještaja djeteta u dječji vrtić (članak 42.) 0
Prostori dječjeg vrtića i oprema, didaktička sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu
redovitih i posebnih programa (članak 43., 44., 45., 46., 47. i 48.)
2 Sustav kvalitete predškolskog odgoja i naobrazbe (članak 52.) 0
2) Krajnji je rok za usklađivanje sustava predškolskog odgoja i naobrazbe s Državnim pedagoškim
standardom 2013. godina.

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA ZA PEDAGOŠKU 2015./2016. GODINU

KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA“OSMIJEH“ ZA PEDAGOŠKU 2015./2016.GODINU

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OSTVARIVANJU PLANA I PROGRAMA RADA ZA PEDAGOŠKU 2014./2015.godinu

P R A V I L N I K o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika usluga u Dječjem vrtiću

Na temelju članka 35. stavak 1. alineja 4., u svezi s članom 20. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju(“narodne novine” broj 10/97., 107/07 i 94/13) i članka 67.Statuta Dječjeg vrtića „Osmijeh““  Upravno vijeće , temeljem suglasnosti osnivača Marina Hehet Valentić  Klasa:011-02/14-01/01, URBROJ: 394-14-01 od 18.02.2014.g. na svojoj 4. sjednici od dana 20.02.2014.g.donosi

P R A V I L N I K
o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza
korisnika usluga u Dječjem vrtiću „Osmijeh“

 

Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2015. godinu

Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2015. godinu
OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI
Dječji vrtić “Osmijeh”
Bogoslava Šuleka 10, 43000 Bjelovar
Broj telefona: (+385 43) 492 123 Broj telefaxa: (+385 43) 492 123
E-mail: . Web adresa: http://www.djecjivrtic-osmijeh.hr
Službenik za informiranje:
Ime i prezime Marina Hehet Valentić
E-mail: . Telefon: (+385 43) 492 123
Datum početka: 27.01.2016. 10:56 Datum završetka: 03.02.2016. 08:57 (5.43.172.247)
A. ZAHTJEVI

Službenik za informiranje

S T A T U T Dječjeg vrtića „OSMIJEH“

Na temelju članka 54. Zakona o ustanovama ( NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) i članka 41. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07 i 94/13 ), a u svezi sa člankom 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 94/13), Upravno vijeće Dječjeg vrtića “Osmijeh”, a nakon predhodne suglasnosti   osnivača , od 30.09.2013. godine na sjednici   održanoj 17.10. 2013. donosi

ZAHTJEV ZA PRISTUP INFORMACIJAMA

Dječji vrtić Osmijeh

Dječji vrtić Osmijeh

Dječji vrtić „Osmijeh“ je „najmlađi“  privatni dječji vrtić na području grada Bjelovara .
Vrtić  je počeo sa radom 04.siječnja, 2010.g.,a osnovala ga je fizička osoba, Marina Hehet Valentić, po struci odgojitelj predškolske djece i Željko Valentić.
 
Temeljem Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi, u našem vrtiću se ostvaruje redoviti 10- satni program njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od navršene 1.godine života do polaska u školu, koji je prilagođen razvojnim potrebama djece, te njihovim mogućnostima i potrebama.

Dječji vrtić Osmijeh - Početna stranica » Vrtić Osmijeh - Dokumenti

Roditelji korisnici Dječjeg vrtića Osmijeh suglasni su s objavom fotografija na internet stranici Dječjeg vrtića Osmijeh. Fotografije su dio pedagoške dokumentacije. Tekstovi i fotografije na stranici www.osmijeh.hr vlasništvo su Dječjeg vrtića Osmijeh i ne smiju se prenositi bez prethodnog odobrenja. Ukoliko želite preuzeti neke sadržaje, molimo, kontaktirajte nas.
Vrtić Bjelovar RSS
Vrtić Bjelovar RSS

Dječji vrtić Osmijeh © Copyright 2010. Sva prava pridržana.

Dizajn i izrada Dizajnerica Web Dizajn | Izrada web stranica | CMS | Hosting | SEO