Dokumenti

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2017 g.

 

TROŠKOVI:

  • za nabavu prehrambeni proizvoda kruh i mlijeko, mliječne i pekarske

proizvode utrošeno je ukupno                                                                                  =  47.680,63

  • za nabavu prehrambenih proizvoda (voće, povrće, meso, jaja) = 120.563,44
  • za ostale prehrambene proizvode (brašno, krumpir, sol, začini, namazi

pahuljice i slično)    = 115.520,30

  • za didaktičku opremu vrtića utrošeno je ukupno       = 131.271,36
  • za sredstva za čišćenje i higijenu =   27, 753,74
  • režijski troškovi (stuja, plin, voda, komunalije, telefon) =   151.339,77
  • trošak isplate plaća djelatnicima =  1.082.095,17
  • trošak doprinosa iz plaće =  335.980,52
  • troškovi doprinosa na plaću = 256.320,90
  • troškovi za zdravstvene preglede djelatnika =12.972,66
  • razne kamate banaka po kreditima za ulaganja i objekte = 22.129,78

Izdvojeni su najveći i najbitniji troškovi poslovanja vrtića.

 

PRIHODI:

 

  • prihodi od sufinanciranja Grada Bjelovara = 1.812.383,97
  • prihodi od naplate vrtića = 1.305.658,21

Izdvojeni su najveći i najbitniji prihodi vrtića.

 

UTVRĐIVANJE FINANCIJSKOG PLANA ZA POSLOVNU GODINU 2017. I DONOŠENJE PLANA NABAVE ROBA, RADOVA I USLUGA ZA 2018. GODINU

U 2018. godini u planu su slijedeći radovi:

  • preseljenje kompletne kuhinje i inventara sa lokacije Bogoslava Šuleka 10 na lokaciju Jakova Gotovca 22 u Bjelovaru. Za navedenu radnju planirana susredstva u iznosu od 30.000,00 kn
  • planiranje uređenja dvorane za sport za korisnike dječijeg vrtića u iznosu od 60.000,00 kn
  • planiranje uređenja vrta Dječjig vrtića “Osmijeh”, nabava sjemenja, materijala za izradu uzdignutih gredica, nabava sadnica voća i prethodna obrada zemljišta i ograđivanje parcele namjenjene za vrt u iznosu od 20.000,00 kn
  • zamjena dostavnog vozila za potrebe vrtića u iznosu 75.000,00 kn
  • u prostoru vrtića u ulici Bogoslava Šuleka planira se urediti blagovaonica za djecu i likovni atelje u iznosu od 15.000,00 kn
  • uređenje i opremanje senzorne sobe u izosu od 50.000,00 kn

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2016 g.

 

TROŠKOVI:
– za nabavu prehrambenih proizvoda kruh i mlijeko utrošeno je ukupno =  43.852,73 kn
– za prehrambene proizvode (voće, povrće, meso, jaja) utrošeno je ukupno = 119.977,15 kn
– za ostale prehrambene proizvode (brašno, jaja, krumpir, sol, šećer, začini,
namazi, pahuljice, i sl) utrošeno je ukupno = 112.884,88 kn
-za didaktičku opremu vrtića utrošeno je ukupno =  70.429,95 kn
za sredstva za čišćenje i higijenu utrošeno je ukupno =  16.094,58 kn
-troškovi režija ukupno iznose (struja, plin, voda, telefon, smeće) = 167.734,85 kn
-troškovi isplata plaća za djelatnike iznosi = 1.114.955,80 kn
– troškovi doprinosa iz plaće iznose = 294.363,52 kn
– troškovi za doprinose na plaću       = 243.997,73 kn
-troškovi za zdravstvene preglede djelatnika =  12.202,66 kn
-troškovi kamata po realiziranim kreditima za nabavu objekta i opreme =  27.250,89 kn

Izraženi su najveći i najbitniji troškovi poslovanja vrtića.

”Više”

PRIHODI:
-prihodi od sufinanciranja Grada Bjelovara =1.757.779,79 kn
-prihodi od naplate vrtića =1.258.261,99 kn
Izraženi su najveći i najbitniji prihodi poslovanja vrtića.

UTVRĐIVANJE FINANCIJSKOG PLANA ZA POSLOVNU GODINU 2017. I DONOŠENJE PLANA NABAVE ROBA, RADOVA I USLUGA ZA 2017. GODINU

U 2017. godini u planu su slijedeći radovi:

-Izgradnja i zatvaranje terase u poslovnom objektu na lokaciji Jakova Gotovca 22, Bjelovar.
U izgradnju i zatvaranje ulaze slijedeće radnje: izrada projektne dokumentacije, izrada kompletnog krovišta s izolacijom i limarskim radovima, izrada zidova s ugradnjom nove PVC stolarije, izrada podova, izrada kompletnog grijanja i elektrifikacija, kompletni unutarnji završni radovi (knauf, pregradni zidovi), gletanje, bojanje zidova, nabava namještaja, nabava nove didaktite i klimatizacija prostora u iznosu cca 300.000,00 kn
– Zatvaranje zapadne terase u poslovnom objektu na lokaciji Jakova Gotovca, pored čajne kuhinje u svrhu proširenja uredskog prostora i proširenje garderobnog prostora za djecu – nabava novog namještaja, garderobni ormari i vješalice i nabava namještaja za ured, nabava opreme za ured (PC, stol, stolica i uredski namještaj), obnova zidova bojanjem, zidanje, stolarija, grubi i fini građevinski radovi u iznosu od 50.000,00 kn

– Renoviranje i obnova ulaznog prostora u objekt na lokaciji Jakova Gotovca 22 što obuhvaća asfaltiranje, zatvaranje sa siporex blokovima, žbukanje i završni radovi na ogradi, postavljanje i izrada drvene nadstrešnice, nabava i postava anti stresne podloge, nabava opreme za dječje igralište u izosu od 50.000,00 kn.

Slijedom toga predviđen je PLAN NABAVE ZA 2017. godinu kako slijedi:

– Nabava robe (sirovina i materijal za prehranu) predviđa se oko 150.000,00 kn
– Trošak usluga (režije i sl) predviđa se oko 165.000,00 kn
– Trošak investicija predviđa se u iznosu oko 400.000,00 kn.

”Manje”

 

FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2015 g.

 

TROŠKOVI:
– za nabavu prehrambenih proizvoda kruh i mlijeko utrošeno je ukupno =  39.323,64 kn
– za prehrambene proizvode (voće, povrće, meso, krumpir, jaja) utrošeno je ukupno =129.874,12 kn
– za ostale prehrambene proizvode (brašno, jaja, krumpir, sol, šećer, začini,
namazi, pahuljice, i sl) utrošeno je ukupno =  93.068.57 kn
-za didaktičku opremu vrtića utrošeno je ukupno =  64.670,35 kn
-za sredstva za čišćenje i higijenu utrošeno je ukupno =  16.128,65 kn
-troškovi režija ukupno iznose (struja, plin, voda, telefon, smeće) = 165.189,73 kn
-troškovi isplata plaća za djelatnike iznosi =811.804,12 kn
– troškovi doprinosa iz plaće iznose =254.158,79 kn
– troškovi za doprinose na plaću =264.909,61 kn
-troškovi za zdravstvene preglede djelatnika =  13.221,49 kn
-troškovi kamata po realiziranim kreditima za nabavu objekta i opreme =  37.582,32 kn

Izraženi su najveći i najbitniji troškovi poslovanja vrtića.

”Više”

PRIHODI:
-prihodi od sufinanciranja Grada Bjelovara =1.746.731,60 kn
-prihodi od naplate vrtića =1.055.163,35 kn
Izraženi su najveći i najbitniji prihodi poslovanja vrtića.

 

UTVRĐIVANJE FINANCIJSKOG PLANA ZA POSLOVNU GODINU 2016. I DONOŠENJE PLANA NABAVE ROBA, RADOVA I USLUGA ZA 2016. GODINU

U 2016. godini u planu su slijedeći radovi:

Renoviranje prostorije jasličke skupine na lokaciji Bogoslava Šuleka 10. U renoviranje ulaze slijedeće radnje, bojanje zidova, izmjena poda, izmjena stolarije i nabava nove didaktite u iznosu cca 50.000,00 kn
Bojanje zidova hodnika u objektu Bogoslava Šuleka – trošak u iznosu cca 20.000,00 kn
Uređenje dvorišta na lokaciji Bogoslava Šuleka – izrada nadstrešnice nad pješčanikom i nabava novih sprava za igranje u iznosu cca 25.000,00 kn
Kupovina službenog caddy vozila za potrebe vrtića u iznosu cca 75.000,00 kn
Obnova prostorija za vešeraj (prostor za pranje i peglanje veša) – bojanje zidova zamjena keramičkih pločica, izmjena stolarije te izrada i postava ugradbenih ormara u iznosu cca 30.000,00 kn

Slijedom toga predviđen je PLAN NABAVE ZA 2016. godinu kako slijedi:

Nabava robe (sirovina i materijal za prehranu) predviđa se oko 145.000,00 kn
Trošak usluga (režije i sl) predviđa se oko 165.000,00 kn
Trošak investicija predviđa se u iznosu oko 195.000,00 kn.

”Manje”

ZAKON O USTANOVAMA (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) 

”Više”

I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ustanova je pravna osoba čije je osnivanje i ustrojstvo uređeno ovim Zakonom.
Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, športa, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i druge djelatnosti,ako se ne obavljaju radi stjecanja dobiti.
Na pravnu osobu koja djelatnost iz stavka 2. ovoga članka obavlja radi stjecanja dobiti primjenjuju se propisi o trgovačkim društvima.
Zakonom se može propisati da se pojedine djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka ne mogu obavljati radi stjecanja dobiti.
Članak 2.
Ustanova stječe svojstvo pravne osobe upisom u sudski registar ustanova.
Ustanova gubi svojstvo pravne osobe upisom brisanja ustanove iz sudskog registra ustanova.
Članak 3.
Ustanova je samostalna u obavljanju svoje djelatnosti i u poslovanju sukladno zakonu, na zakonu utemeljenom propisu i aktu o osnivanju.
Ustanova obavlja djelatnost radi koje je osnovana pod uvjetima i na način određen zakonom, na zakonu utemeljenom propisu, aktom o osnivanju, statutom i drugim općim aktom ustanove te sukladno suvremenim znanstvenim postignućima i pravilima struke.
Članak 4.
Ustanova može u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze, može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari, te može biti strankom u postupcima pred sudovima, drugim državnim organima i tijelima s javnim ovlastima.
Članak 5.
Ustanovu može osnovati domaća i strana fizička i pravna osoba.
Članak 6.
Javna ustanova osniva se za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona ako je zakonom određeno da se ona obavlja kao javna služba.
Javna ustanova može se osnovati i za obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti koja nije određena kao javna služba, ako se one obavljaju na način i pod uvjetima koji su propisani za javnu službu.
Članak 7.
Javnu ustanovu može osnovati:
1. Republika Hrvatska,
2. općina, grad, županija i Grad Zagreb (u daljnjem tekstu: jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) u okviru svoga samoupravnog djelokruga a sukladno zakonu,
3.druga fizička i pravna osoba ako je to zakonom izrijekom dopušteno,
4.jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, ako je to zakonom izrijekom dopušteno.
Dvije ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu osnovati javnu ustanovu pod uvjetima iz stavka 1. točke 2. ovog članka.
Članak 8.
Osnivač javne ustanove iz članka 7. stavka 1. točke 2. i 3. i stavka 2. ovoga Zakona dužan je, od ministarstva, u čijem je djelokrugu nadzor nad obavljanjem djelatnosti za koju se javna ustanova osniva, zatražiti ocjenu sukladnosti odluke, sporazuma, odnosno ugovora o osnivanju sa zakonom.
Nadležno ministarstvo dužno je donijeti rješenje o ocjeni sukladnosti odluke, sporazuma, odnosno ugovora o osnivanju ustanove sa zakonom i dostaviti ga osnivaču u roku od mjesec dana računajući od dana predaje urednog zahtjeva.
Ako nadležno ministarstvo ne donese rješenje iz stavka 2. ovoga članka i ne dostavi ga osnivaču u propisanom roku, smatrat će se da je odluka, sporazum, odnosno ugovor o osnivanju sukladan zakonu.
Protiv rješenja kojim se utvrđuje da odluka, sporazum odnosno ugovor o osnivanju ustanove nije sukladan zakonu osnivač može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
Članak 9.
Ustanova može imati jednu ili više podružnica (odjel, zavod, centar, i sl.).
Podružnica je ustrojbena jedinica ustanove za koju je aktom o osnivanju ustanove ili statutom ustanove određeno da obavlja dio djelatnosti ustanove i da sudjeluje upravnom prometu.
Podružnica nije pravna osoba, te njenom djelatnošću i poslovanjem prava i obaveze stječe ustanova.
Podružnica obavlja djelatnost i posluje pod nazivom ustanove i svojim nazivom, i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište ustanove.
Podružnica ustanove upisuje se u sudski registar ustanova. Prijavu za upis podružnice podnosi ustanova.
Članak 10.
Zakonom i na temelju zakona donijetom odlukom predstavničkoga tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, može se javnoj ustanovi povjeriti da u sklopu djelatnosti radi koje je osnovana, općim aktima uređuje određene odnose, da rješava u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti fizičkih i pravnih osoba, te da obavlja druge javne ovlasti.
Javna ustanova obavlja javne ovlasti iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetima, na način i u postupku koji je određen zakonom.
Članak 11.
Pravni status zaposlenih u ustanovama,uvjeti za stupanje u službu i ostala pitanja u svezi s njihovim radom uređuju se općim propisima o radu, ako zakonom nije drugačije određeno.
II. OSNIVANJE USTANOVE
Članak 12.
Ustanova se osniva aktom o osnivanju ustanove. Akt o osnivanju ustanove donosi osnivač.
Republika Hrvatska osniva ustanovu zakonom i uredbom Vlade Republike Hrvatske, te rješenjem ministarstva ako je to zakonom izrijekom propisano.
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osniva ustanovu odlukom svog predstavničkog tijela.
Ako ustanovu osnivaju dvije ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, akt o osnivanju donose zainteresirane jedinice u obliku sporazuma, kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze sukladno zakonu.
Druge pravne i fizičke osobe osnivaju ustanovu odlukom o osnivanju.
Ako ustanovu osniva više osnivača iz stavka 5. ovoga članka, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba iz članka 7 stavak 1. točke 4. ovoga Zakona odnosno Republika Hrvatska i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, akt o osnivanju ustanove donosi se u obliku ugovora o osnivanju ustanove kojim se uređuju međusobna prava i obveze osnivača. Osnivači ne mogu ugovorom isključiti ili ograničiti odgovornost jednog od njih za obveze ustanove.
Članak 13.
Akt o osnivanju ustanove sadrži naročito odredbe o:
1. tvrtki, nazivu, odnosno imenu, te sjedištu, odnosno prebivalištu osnivača,
2. nazivu i sjedištu ustanove,
3. djelatnosti ustanove,
4. organima ustanove i o upravljanju ustanovom i vođenju njenih poslova,
5. sredstvima koja su ustanovi potrebna za osnivanje i početak rada, te načinu njihovog pribavljanja ili osiguravanja,
6. način raspolaganja s dobiti,
7.o pokrivanju gubitaka ustanove,
8. o ograničenjima glede stjecanja, opterećivanja i otuđivanja nekretnina i druge imovine ustanove,
9.o međusobnim pravima i obvezama osnivača i ustanove.
Ako se ustanova osniva zakonom, pojedina pitanja iz stavka 1. ovoga članka mogu se urediti uredbom Vlade Republike Hrvatske ili aktom drugog državnog tijela sukladno zakonu.
Članak 14.
U aktu iz članka 9 stavka 2. ovoga Zakona glede osnivanja podružnice ustanove navodi se:
1.naziv i sjedište osnivača,
2. predmet djelatnosti ustanove,
3. naziv i sjedište podružnice,
4. predmet djelatnosti podružnice.
Članak 15.
Osnivač ustanove imenuje privremenog ravnatelja ustanove, koji je ovlašten pod nadzorom osnivača obaviti pripreme za početak rada ustanove, a posebno pribaviti potrebne dozvole za početak rada, te podnijeti prijavu za upis u sudski registar ustanova.
Osnivač može i sam obaviti pripreme za početak rada ustanove i podnijeti prijavu za upis u sudski registar ustanova.
III. NAZIV I SJEDIŠTE USTANOVE
Članak 16.
Ustanova ima naziv pod kojim obavlja svoju djelatnost, posluje i sudjeluje u pravnom prometu.
Članak 17.
Naziv ustanove mora upućivati na njezinu djelatnost.
Naziv ustanove se mora jasno razlikovati od naziva već registrirane ustanove, a svojim sadržajem ne smije stvarati zabunu glede djelatnosti, identifikacije s drugom ustanovom, pravnom ili fizičkom osobom, a niti vrijeđati prava drugih osoba.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ustanova koja je u zajednici ustanova iz članka 70. ovoga Zakona, može u svojem nazivu upotrebljavati ime te zajednice
Članak 18.
Riječi “Hrvatska”, “Republika”, “država” i njihove izvedenice, te grb i zastava Republike Hrvatske, uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u naziv ustanove samo zakonom ili uz odobrenje Vlade Republike Hrvatske, odnosno državnog tijela koje ona ovlasti.
Naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njene izvedenice, te njezin grb i zastava, uključivši i njihovo oponašanje, mogu se unijeti u ime ustanove samo uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Naziv ustanove može sadržavati naziv druge države ili međunarodne (međudržavne) organizacije, njen grb, zastavu ili drugi amblem samo na temelju dozvole ministarstva nadležnog za poslove uprave i prethodno pribavljenog pri stanka strane države odnosno međunarodne (međudržavne) organizacije.
Naziv ustanove može sadržavati naziv etničke i nacionalne zajednice ili manjine, njen grb, zastavu ili amblem, na temelju prethodnog odobrenja ministra u čiji djelokrug ulazi djelatnost ustanove.
Članak 19.
U naziv ustanove može se unijeti ime ili dio imena neke osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njenih nasljednika.
U naziv ustanove može se unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe samo ako ga se koristi na način kojim se ne vrijeđa dostojanstvo te osobe i uz pristanak nasljednika ako ih ima.
Članak 20.
Nazivu ustanove koja je u stečaju ili u likvidaciji dodaje se oznaka “u stečaju” ili “u likvidaciji”, te se tako upisuje u sudski registar ustanova.
Članak 21.
Ustanova može upotrebljavati i skraćeni naziv.
Skraćeni naziv mora sadržavati karakteristični dio naziva ustanove.
Skraćeni naziv upisuje se u sudski registar ustanova.
Članak 22.
Naziv ustanove mora biti na hrvatskom jeziku ispisan latiničnim pismom.
Naziv ustanove može sadržavati pojedine strane riječi ako su uobičajene u hrvatskom jeziku, ili ako za njih nema odgovarajuće riječi u hrvatskom jeziku, ili ako se radi o riječima na mrtvom jeziku.
Ustanova koja je osnovana s ciljem zaštite i promicanja odgoja, obrazovanja, kulture i informiranja pripadnika etničke i nacionalne zajednice ili manjine može imati dvojezični naziv, i to na hrvatskom jeziku ispisan latiničnim pismom i jeziku i pismu te etničke i nacionalne zajednice ili manjine.
Ustanova koja obavlja djelatnost na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj je, uz hrvatski jezik i latinično pismo, uvedena i službena upotreba jezika i pisma pripadnika etničke i nacionalne zajednice ili manjine, dužna je istaknuti dvojezični naziv na hrvatskom jeziku ispisan latiničnim pismom, a na drugom mjestu na jeziku i pismu etničke i nacionalne zajednice ili manjine.
Ustanova može imati dvojezični naziv i to na hrvatskom jeziku ispisan latiničnim pismom i na nekom stranom živom ili mrtvom jeziku uz prethodno pribavljenu dozvolu ministarstva nadležnog za poslove uprave.
U dopisivanju s fizičkim i pravnim osobama u inozemstvu ustanova može uz naziv, koji je upisan u sudski registar ustanova, upotrebljavati i prijevod naziva na stranom živom ili mrtvom jeziku.
Odredbe stavka 1. do 7. ovoga članka primjenjuju se i na skraćeni naziv ustanove.
Članak 23.
Ustanova je dužna upotrebljavati naziv i skraćeni naziv u obliku i sadržaju u kojemu je upisan u sudski registar ustanova.
Članak 24.
Naziv ustanove mora se istaknuti na zgradi u kojoj je njeno sjedište, odnosno u kojoj ustanova obavlja djelatnost radi koje je osnovana.
Članak 25.
Na zaštitu naziva ustanove primjenjuju se na odgovarajući način odredbe zakona kojim se uređuje zaštita tvrtke trgovačkog društva.
Članak 26.
Sjedište ustanove je mjesto u kojem ustanova obavlja svoju djelatnost.
Ako ustanova obavlja djelatnost u više mjesta, sjedište ustanove je mjesto u kojem je sjedište poslovodnog organa.
Sjedište ustanove ne može biti izvan područja Republike Hrvatske.
Članak 27.
Ustanova može promijeniti naziv i sjedište samo odlukom osnivača ustanove.
Promjena sjedišta ustanove upisuje se u sudski registar ustanova.
Članak 28.
Na naziv i sjedište podružnice ustanove primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona o nazivu i sjedištu ustanove.
IV. DJELATNOST USTANOVE
Članak 29.
Djelatnost ustanove određuje se aktom o osnivanju. Ustanova može promijeniti djelatnost. Odluku o promjeni djelatnosti donosi upravno vijeće ustanove uz prethodnu suglasnost osnivača, ako zakonom ili aktom o osnivanju nije drugačije određeno.
Članak 30.
Djelatnost ustanove upisuje se u sudski registar ustanova.
Pored djelatnosti upisane u sudski registar ustanova može obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju djelatnosti upisane u sudski registar ustanova, ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz upisanu djelatnost.
Ako je za neku djelatnost ili dio djelatnosti propisano da se može obavljati samo na temelju koncesije, dozvole, suglasnosti ili drugog akta nadležnog državnog tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, upis te djelatnosti, odnosno njezina dijela u sudski registar ustanova provest će se samo na temelju valjanog ugovora o koncesiji, konačnog rješenja o dozvoli ili suglasnosti odnosno drugog konačnog akta.
Članak 31.
Ustanova može početi obavljati svoju djelatnost tek nakon što je upisana u sudski registar ustanova i nakon što je od nadležnog državnog tijela uprave, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima pribavila konačno rješenje kojim se utvrđuje da su ispunjeni svi tehnički, zdravstveni, ekološki i drugi uvjeti propisani za obavljanje te djelatnosti.
Članak 32.
Ako ovim i drugim zakonom nije što drugo određeno, na djelatnost ustanove na odgovarajući se način primjenjuju propisi o djelatnosti trgovačkih društava.
Članak 33.
Djelatnost podružnice ustanove određuje se u okviru djelatnosti ustanove aktom o osnivanju ustanove i statutom ustanove. Djelatnost podružnice ustanove upisuje se u sudski registar ustanova.
Na djelatnost podružnice ustanove primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona o djelatnosti ustanove.
V. USTROJSTVO I ORGANI USTANOVE
1. Ustrojstvo ustanove
Članak 34.
Unutarnje ustrojstvo ustanove uređuje se statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju.
2. Upravno vijeće
Članak 35.
Ustanovom upravlja upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ (u daljnjem tekstu: upravno vijeće) ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Sastav, način imenovanja odnosno izbora članova i trajanje mandata upravnog vijeća i način donošenja odluka, utvrđuju se zakonom, odnosno aktom o osnivanju i statutom ustanove.
Članak 36.
Upravno vijeće donosi programe rada i razvoja ustanove, nadzire njihovo izvršavanje, odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu, predlaže osnivaču promjenu djelatnosti, daje osnivaču i ravnatelju ustanove prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima te donosi odluke i obavlja druge poslove određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove
3. Ravnatelj
Članak 37.
Voditelj ustanove je ravnatelj, ako zakonom nije drugačije određeno.
Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje ustanove, predstavlja i zastupa ustanovu, poduzima sve pravne radnje u ime i za račun ustanove, zastupa ustanovu u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima. Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada ustanove.
Ravnatelj ne može bez posebne ovlasti upravnog vijeća ili osnivača ustanove, odnosno organa kojeg je osnivač odredio nastupati kao druga ugovorna strana i s ustanovom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih osoba, ili u ime i za račun drugih osoba.
Ravnatelj ustanove može dati punomoć drugoj osobi da zastupa ustanovu u pravnom prometu. Punomoć može dati samo u granicama svojih ovlasti a daje se sukladno odredbama zakona kojim se uređuju obvezni odnosi.
Ako se u ustanovi ne osniva upravno vijeće ili drugi kolegijalni organ utvrđen zakonom, ravnatelj ima sva prava iz članka 36. ovoga Zakona, osim ako zakonom nije drugačije određeno.
Ravnatelj vodi stručni rad ustanove i odgovoran je za stručni rad ustanove, ako s obzirom na djelatnost i opseg rada nije određeno zakonom ili aktom o osnivanju da su poslovodna funkcija i funkcija vođenja stručnog rada ustanove razdvojeni.
Članak 38.
Ravnatelja imenuje i razrješava upravno vijeće, ako posebnim zakonom u smislu članka 35. stavka 1. ovoga Zakona nije drugačije određeno.
Zakonom ili aktom o osnivanju može se odrediti da ravnatelja javne ustanove imenuje Vlada Republike Hrvatske, nadležno ministarstvo ili predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 39.
Za ravnatelja ustanove može se imenovati osobu koja ispunjava uvjete određene zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.
Mandat ravnatelja je četiri godine ako zakonom, aktom o osnivanju ili statutom ustanove nije drugačije određeno. Ista osoba može se ponovno imenovati za ravnatelja.
Članak 40.
Ravnatelj ustanove imenuje se na temelju javnog natječaja ,ako zakonom nije drugačije određeno.
Članak 41.
Natječaj za imenovanje ravnatelja ustanove objavljuje se u javnim glasilima. Natječaj za imenovanje ravnatelja javne ustanove koju osniva Republika Hrvatska objavljuje se i u ” Narodnim novinama”.
U natječaju se objavljuju uvjeti koje mora ispunjavati kandidat, vrijeme za koje se imenuje, rok do kojeg s primaju prijave kandidata i rok u kojemu će prijavljeni kandidati biti obaviješteni o izboru.
Rok do kojeg se primaju prijave kandidata ne može biti kraći od osam dana od dana objave natječaja, a rok u kojem se kandidati obavještavaju o izboru ne može biti dulji od četrdeset i pet dana od dana isteka roka za podnošenje prijava.
Članak 42.
Upravno vijeće, odnosno tijelo iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona dužno je u roku određenom u natječaju obavijestiti svakog prijavljenog kandidata o izboru i dati mu pouku o njegovu pravu da pregleda natječajni materijal i da u roku od petnaest dana od dana primitka obavijesti može zahtijevati sudsku zaštitu kod nadležnog suda.
Osoba koja je podnijela prijavu na natječaj može pobijati tužbom odluku o izboru zbog bitne povrede postupka ili zbog toga što izabrani kandidat ne ispunjava uvjete koji su objavljeni u natječaju.
Ako ravnatelja ustanove imenuje tijelo iz članka 38. stavka 2. ovoga Zakona tužbom se pokreće upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. U drugim slučajevima o tužbi odlučuje sud nadležan za radne sporove.
Članak 43.
Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude izabran, natječaj će se ponoviti, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
Do imenovanja ravnatelja ustanove na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja ustanove ali najduže do godinu dana.
Članak 44.
Ravnatelj ustanove može biti razriješen prije isteka vremena na koje je imenovan.
Upravno vijeće odnosno tijelo iz članka 38. stavka 2. ovoga zakona dužno je razriješiti ravnatelja:
1. ako ravnatelj sam zatraži razrješenje u skladu s ugovorom o radnom odnosu,
2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu,
3. ako ravnatelj ne postupa po propisima ili općim aktima ustanove, ili neosnovano ne izvršava odluke organa ustanove ili postupa protivno njima,
4. ako ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči ustanovi veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti ustanove.
Prije donošenja odluke o razrješenju, ravnatelju se mora dati mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje.
U slučaju razrješenja ravnatelja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, a ustanova je dužna raspisati natječaj za ravnatelja u roku od 30 dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti.
Članak 45.
Protiv odluke o razrješenju ravnatelj koji je razriješen ima pravo tužbom tražiti sudsku zaštitu prava, ako smatra da je bio povrijeđen propisani postupak i da je ta povreda mogla bitno utjecati na odluku ili da nisu postojali razlozi za razrješenje propisani odredbom članka 44. stavka 2 ovo ga zakona.
Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnom sudu u roku od trideset dana od dana primitka odluke o razrješenju.
4. Stručni voditelj
Članak 46.
Stručni rad ustanove vodi stručni voditelj ako je tako propisano zakonom, aktom o osnivanju ili statutom ustanove.
Uvjeti koje mora ispunjavati stručni voditelj te njegova prava, dužnosti i odgovornosti utvrđuju se zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.
Članak 47.
Stručnog voditelja imenuje i razrješava upravno vijeće ustanove po prethodno pribavljenom mišljenju stručnog vijeća ako zakonom, aktom o osnivanju ili statutom nije drugačije određeno.
Članak 48.
Glede imenovanja i razrješenja stručnog voditelja primjenjuju se na odgovarajući način odredbe članka 39. do 45 ovoga Zakona.
5. Stručno vijeće
Članak 49.
Ustanova može imati stručno vijeće ili drugi kolegijalni stručni organ ustanove (u daljnjem tekstu: stručno vijeće).
Sastav, osnivanje i poslovi stručnog vijeća ustanove utvrđuju se statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove.
Članak 50.
Stručno vijeće raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada ustanove u sklopu nadležnosti utvrđenih zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove, daje upravnom vijeću, ravnatelju i stručnom voditelju mišljenja i prijedloge glede organizacije rada i uvjeta za razvitak djelatnosti, te drugih poslova određenih zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.
6. Ostali organi ustanove
Članak 51.
Ustanova može imati i druge nadzorne, stručne i savjetodavne organe. Sastav, način osnivanja, djelokrug i nadležnost tih organa utvrđuje se statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove.
7. Organi podružnice ustanove
Članak 52.
U podružnici ustanove djelatnost i poslovanje organizira i vodi predstojnik podružnice u sklopu prava i dužnosti podružnice određenih aktom o osnivanju ili statutom ustanove.
U podružnici ustanove može se osnovati stručno vijeće i drugi organ sukladno aktu o osnivanju i statutu ustanove.
VI. OPĆI AKTI USTANOVE
Članak 53.
Ustanova ima statut kojim se, sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove, pobliže utvrđuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih organa, te uređuju druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanje ustanove.
Ustanova ima i druge opće akte sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu ustanove.
Članak 54.
Statut ustanove donosi upravno vijeće uz suglasnost osnivača ustanove ako zakonom ili aktom o osnivanju nije drugačije određeno.
Druge opće akte ustanove donosi upravno vijeće ako zakonom ili statutom ustanove nije propisano da ih donosi ravnatelj ili stručno vijeće.
Članak 55.
Statut i drugi opći akt ustanove može stupiti na snagu najranije danom objavljivanja na oglasnoj ploči ustanove, odnosno u službenom ili drugom glasilu ako je takav način objavljivanja općih akata ustanove određen zakonom, aktom o osnivanju ili statutom ustanove.
Statut i opći akti ustanove ne mogu imati povratno djelovanje.
Članak 56.
Javna ustanova dužna je odredbe akta o osnivanju, statuta i drugih općih akata kojima se uređuje rad ustanove u obavljanju djelatnosti ili dijela djelatnosti koji se smatra javnom službom učiniti na pogodan način dostupnim javnosti.
VII. IMOVINA USTANOVE I ODGOVORNOST ZA NJENE OBVEZE
Članak 57.
Sredstva za rad koja su pribavljena od osnivača ustanove, stečena pružanjem usluga i prodajom proizvoda ili su pribavljena iz drugih izvora čine imovinu ustanove.
Ako u obavljanju svoje djelatnosti ustanova ostvari dobit,ta se dobit upotrebljava isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove u skladu s aktom o osnivanju i statutom ustanove.
Osnivač ustanove može odlučiti da dobit ustanove upotrijebi za razvoj i obavljanje djelatnosti druge ustanove kojoj je osnivač.
Članak 58.
Ustanova ne može bez suglasnosti osnivača ustanove, odnosno organa kojeg je on odredio, steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu i drugu imovinu čija je vrijednost veća od vrijednosti utvrđene aktom o osnivanju ili statutom ustanove.
Članak 59.
Ustanova odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.
Osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obaveze.
VIII. JAVNOST RADA USTANOVE
Članak 60.
Rad ustanova je javan.
Ustanova je dužna pravodobno i istinito obavještavati javnosti o obavljanju djelatnosti ili dijela djelatnosti za koju je osnovana na način određen statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju.
Članak 61.
Ustanova je, s obzirom na karakter svoje djelatnosti, dužna građane, pravne osobe i druge korisnike pravodobno i na pogodan način obavještavati o uvjetima i načinu davanja svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koju je ustanova osnovana.
Ustanova je dužna odmah ili iznimno u primjerenom roku dati svakom građaninu, pravnoj osobi i drugom korisniku, na njihov zahtjev, obavještenje o uvjetima i načinu pružanja svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koju je ustanova osnovana, dati mu potrebne podatke i upute.
Članak 62.
Ustanova je dužna u razumnom roku davati sredstvima javnog informiranja na njihov zahtjev informacije o obavljanju svoje djelatnosti i omogućiti im uvid u odgovarajuću dokumentaciju.
Ustanova će uskratiti davanje informacija, odnosno uvid u dokumentaciju ako je ona zakonom, aktom o osnivanju ustanove ili statutom ustanove određena kao službena, poslovna, znanstvena ili umjetnička tajna te kad se odnosi na osobne podatke fizičkih osoba.
Članak 63.
Kad javna ustanova održava znanstvena, stručna i druga savjetovanja i skupove o pitanjima za koje je javnost zainteresirana, dužna je sredstva javnog priopćavanja obavijestiti o tome i omogućiti im nazočnost.

IX. NADZOR NAD RADOM USTANOVE
Članak 64.
Nadzor nad zakonitošću rada ustanove i općih akata obavlja nadležno ministarstvo, ako zakonom nije određeno da nadzor obavlja drugo tijelo državne uprave.
Na nadzor nad općim i pojedinačnim aktima te drugim poslovima koji se u javnoj ustanovi obavljaju na temelju javne ovlasti primjenjuju se propisi kojima se uređuje sustav državne uprave.
Članak 65.
Ako zakonom, kojim se uređuje obavljanje određene djelatnosti, nije drugačije određeno, ravnatelj ustanove dužan je u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti statut tijelu iz članka 64. ovoga Zakona. Ravnatelj javne ustanove dužan je u istom roku dostaviti i opći akt kojim se uređuju uvjeti i način obavljanja javne službe.
Ako tijelo iz članka 64. ovoga Zakona smatra da je statut ili opći akt u suprotnosti s Ustavom, zakonom ili drugim propisom obustavit će ga od izvršenja i u roku od mjesec dana predložiti Vladi Republike Hrvatske da sporni akt poništi ili ukine.
Protiv rješenja Vlade Republike Hrvatske kojim se poništava ili ukida statut ili opći akt ustanova ima pravo pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.
Članak 66.
Ako ustanova učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu, ili učestalo čini teže povrede zakona ili drugog propisa u obavljanju djelatnosti radi koje je osnovana ili ostvaruje dobit a ne postupi prema odredbama članka 57. stavka 2. i 3. ovoga Zakona, tijelo iz članka 64. ovoga Zakona obavijestit će o tome osnivača ustanove i istodobno će predložiti sudu kod kojeg je ustanova upisana u registar ustanova da donese presudu o ukidanju ustanove. Sud u tom slučaju postupa sukladno propisima o ukidanju trgovačkog društva.
Članak 67.
Nad financijskim poslovanjem ustanove nadzor obavlja nadležno državno tijelo uprave, odnosno pravna osoba koja ima za to javnu ovlast.
Članak 68.
Nadzor nad stručnim radom ustanove obavlja stručno tijelo određeno zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu.
Tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je ustanovama pružati stručnu pomoć i, sukladno zakonu i drugom propisu, davati im stručne upute o obavljanju djelatnosti ustanove i poduzimati mjere da se spriječe ili otklone pogreške u stručnom radu.
X. STATUSNE PROMJENE
Članak 69.
Ustanova se može pripojiti drugoj ustanovi ili se dvije ili više ustanova mogu spojiti u jednu ustanovu ili se jedna ustanova može podijeliti na dvije ili više ustanova.
Ustanova se može pretvoriti u trgovačko društvo ili pripojiti trgovačkom društvu.
Odluku o statusnim promjenama iz stavka 1. i 2. ovoga članka donosi osnivač ustanove.
Na statusne promjene iz stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način propisi o statusnim promjenama javnog trgovačkog društva.
XI. UDRUŽIVANJE USTANOVA
Članak 70.
Ustanove se mogu, uz suglasnost osnivača, udruživati u zajednice ustanova.
Zajednica ustanova je pravna osoba i upisuje se u sudski registar ustanova. Na naziv, sjedište, djelatnost i ustrojstvo zajednice ustanova primjenjuju se na odgovarajući način odredbe ovoga Zakona o nazivu, sjedištu, djelatnosti i ustrojstvu ustanova.
XII. PRESTANAK USTANOVE
Članak 71.
Ustanova prestaje:
1. pravomoćnošću sudske odluke kojom je utvrđena ništavost upisa ustanove u sudski registar;
2. pravomoćnošću odluke o zabrani obavljanja djelatnosti za koju je osnovana;
3. prestankom važenja dozvole odnosno ugovora o koncesiji za obavljanje djelatnosti za koju je ustanova osnovana;
4. odlukom osnivača o prestanku ustanove;
5. pripojenjem drugoj ustanovi ili trgovačkom društvu, spajanjem s drugom ustanovom ili trgovačkim društvom, podjelom na dvije ili više ustanova, te pretvorbom u trgovačko društvo ;
6. pravomoćnošću sudske presude o ukidanju ustanove i
7. u drugim slučajevima određenim zakonom ili aktom o osnivanju.
U slučajevima iz stavka 1. točke 1., 2., 3., 4., 6. i 7. ovoga članka provodi se postupak likvidacije ustanove uz odgovarajuću primjenu propisa o likvidaciji javnog trgovačkog društva.
Članak 72.
Nad ustanovom se može provesti stečaj u skladu s propisima o stečaju.
Članak 73.
Ostatak likvidacijske, odnosno stečajne mase predat će se osnivaču ustanove.
Članak 74.
Podružnica ustanove prestaje :
1.ako ustanova donese odluku o prestanku podružnice,
2. ako ustanova prestane postojati.
XIII. REGISTAR USTANOVA
Članak 75.
Ustanove, podružnice ustanova i zajednice ustanova upisuju se u sudski registar ustanova.
Na upis ustanova, podružnica ustanova i zajednica ustanova u sudski registar ustanova, primjenjuju se na odgovarajući način propisi kojima se uređuje upis u sudski registar javnoga trgovačkog društva.
Članak 76.
Ustanove, podružnice ustanova i zajednice ustanova upisuju se i u registar, odnosno drugu evidenciju ustanova koju vodi ministarstvo u čijem je djelokrugu nadzor nad obavljanjem djelatnosti za koju je ustanova ili zajednica ustanova osnovana. Sadržaj registra odnosno evidencije ustanova te postupak upisa uređuje se zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu.
XIV. KAZNENE ODREDBE
Članak 77.
Ako zakonom, kojim se uređuje obavljanje djelatnosti iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona nije drugačije određeno, kaznit će se za prekršaj ustanova:
1. ako ne prijavi upis podružnice ustanova u sudski registar ustanova (članak 9. stavak 4.);
2. ako u obavljanju djelatnosti i poslovanju ne upotrebljava naziv onako kako je upisan u sudski registar ustanova (članak 23.);
3. ako obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ustanova a ne služi obavljanju djelatnosti upisane u tom registru (članak 30. stavak 2.);
4. ako obavlja djelatnost prije no što je upisana u sudski registar ustanova ili prije no što je pribavila konačno rješenje kojim se utvrđuje da su ispunjeni tehnički, zdravstveni, ekološki i drugi uvjeti propisani za obavljanje te djelatnosti (članak 31.);
5. ako pri izboru ili razrješenju ravnatelja ne postupi sukladno odredbama članka 38. do 44. ovoga Zakona;
6.ako ne učini dostupnim javnosti odredbe akta o osnivanju statuta ili drugog općeg akta kojim se uređuje obavljanje djelatnosti ili dijela djelatnosti koji se smatra javnom službom (članak 56.);
7. ako dobit ne upotrijebi na način propisan odredbom, članka 57. stavak 2. i 3. ovoga Zakona;
8. ako u roku ne dostavi nadležnom organu statut ili opći akt kojim se uređuje obavljanje javne službe (članak 65. stavak 1.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći novčana kazna u dinarskoj protuvrijednosti 500 do 1.000 DEM.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i ravnatelj ustanove, odnosno druga osoba koja je po odredbama ovoga Zakona, akta o osnivanju ustanove ili statuta ustanove odgovorna glede radnje kojom je prekršaj učinjen novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 200 do 500 DEM.
Iznosi novčanih kazni iz stavka 2. i 3. ovoga članka revalorizirat će se po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan naplate kazne.
Ako je ustanova kažnjena za prekršaj iz stavka 1. točke 7. ovoga članka, obvezno se izriče i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi.
XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 78.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona društvene pravne osobe koje nisu organizirane kao društvena poduzeća, zadruge ili društvene organizacije, ako ispunjavaju uvjete iz članka 1. stavka 2. ovog Zakona, te ako posebnim zakonom nije što drugo određeno, postaju javnim ustanovama.
Osnivačem ustanova iz stavka 1. ovoga članka smatra se Republika Hrvatska.
Vlada Republike Hrvatske može u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti odluku o prijenosu osnivačkih prava nad određenim ustanovama ili vrstama ustanova na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili koju drugu pravnu osobu ili ovlastiti nadležno ministarstvo da ono prenese osnivačka prava na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Osnivačka prava iz stavka 3. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno ministarstvo može prenijeti na drugu pravnu osobu samo uz suglasnost te pravne osobe. O prijenosu osnivačkih prava sklapa se poseban ugovor.
Članak 79.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje nadležnost radničkih savjeta ili po ovlastima njima odgovarajućih organa upravljanja pravnih osoba iz članka 78. stavka 1. ovoga Zakona.
Do konstituiranja upravnog vijeća ili drugog kolegijalnog tijela ustanove sukladno odredbama ovoga Zakona, poslove ravnatelja i tijela upravljanja ustanovom nastavit će obavljati osoba koja obnaša poslovodnu dužnost u pravnoj osobi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
Vlada Republike Hrvatske i od nje ovlašteno ministarstvo mogu osobu iz stavka 2. ovoga članka razriješiti i na njenu dužnost imenovati drugu osobu sve dok se ne izaberu odnosno imenuju novi organi ustanove u skladu s ovim Zakonom. To pravo imaju i predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležni organi drugih pravnih osoba na koje su prenesena osnivačka prava.
Članak 80.
Ako Vlada Republike Hrvatske ili ovlašteno ministarstvo ne prenesu osnivačka prava na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugu pravnu osobu, Vlada Republike Hrvatske, odnosno ovlašteno ministarstvo imenovat će upravni odbor ustanove od tri člana, od kojih najmanje jedan mora biti iz redova zaposlenih u ustanovi.
Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležni organ druge pravne osobe na koju su, u skladu s odredbama ovoga Zakona, prenijeta osnivačka prava dužan je u roku mjesec dana od primitka rješenja o prijenosu, odnosno od sklapanja ugovora o tome, imenovati upravni odbor ustanove od tri člana, od kojih najmanje jedan mora biti iz redova zaposlenika ustanove.
Upravni odbor iz stavka 1. i 2. ovoga članka dužan je u roku tri mjeseca od imenovanja donijeti statut i opće akte ustanove i započeti postupak za izbor, odnosno imenovanje članova organa ustanove u skladu sa zakonom i s tim aktima.
Upravni odbor imenovan po odredbama ovoga članka ima prava i dužnosti upravnog vijeća, odnosno drugog kolegijalnog organa ustanove iz članka 35. ovoga Zakona.
Članak 81.
Na ustanove koje su osnovane zakonom, odnosno na temelju zakona aktom predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, i kod kojih je određen vlasnik odnosno osnivač, te u svezi utvrđen postupak imenovanja i razrješenja poslovodnog organa i uređen način upravljanja ustanovom, ne primjenjuju se odredbe članka 78., 79. i 80. ovoga Zakona.
Članak 82.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”.
Klasa : 025-04/92-02/01

”Manje”

 

Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju pročišćeni tekst zakona NN 10/97, 107/07, 94/13

”Više”

Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju pročišćeni tekst zakona NN 10/97, 107/07, 94/13
OPĆE ODREDBE
Članak 1.  (NN 94/13)
(1) Ovim se Zakonom uređuje predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci predškolske dobi (u daljnjem tekstu: predškolski odgoj) kao dio sustava odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci.
(2) Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima sukladno ovom Zakonu.
(3) Dječji vrtići su javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu.
(4) Izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i na ženske osobe.
Članak 1.a (NN 94/13)
(1) Kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja sljedeće poslove:
– upise djece u dječji vrtić i ispise djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije,
– izdavanje potvrda i mišljenja,
– upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.
(2) Kada dječji vrtić u vezi s poslovima iz stavka 1. ovoga članka ili drugim poslovima koje obavlja kao javne ovlasti, odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu djeteta, roditelja ili skrbnika ili druge fizičke ili pravne osobe, dužan je postupati prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
Članak 2.
Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće.
Članak 3.
(1) Predškolski odgoj organizira se i provodi za djecu od navršenih 6 mjeseci života do polaska u osnovnu školu.
(2) Predškolski odgoj ostvaruje se u skladu s razvojnim osobinama i potrebama djece te socijalnim, kulturnim, vjerskim i drugim potrebama obitelji.
Članak 4.
U dječjim vrtićima odgojno-obrazovni rad obavlja se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.
Članak 5.
Predškolski odgoj djece pripadnika nacionalnih manjina ostvaruje se sukladno ovom Zakonu i propisima kojima se uređuju prava pripadnika nacionalnih manjina.
Članak 6.
Predškolski odgoj ostvaruje se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja koji donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja utvrđuju se:
1. mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,
2. ustroj programa s obzirom na trajanje i namjenu,
3. mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću,
4. mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,
5. materijalni i financijski uvjeti rada,
6. predškolski odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama (djece s teškoćama u razvoju i darovite djece),
7. predškolski odgoj i obrazovanje djece hrvatskih građana u inozemstvu,
8. predškolski odgoj i obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina,
9. ustroj predškole.
II. OSNIVANJE I POČETAK RADA DJEČJEG VRTIĆA
1. Osnivanje dječjeg vrtića
Članak 7.
(1) Dječji vrtić mogu osnovati:
1. Republika Hrvatska,
2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
3. vjerske zajednice,
4. druge pravne i fizičke osobe.
(2) Dječji vrtić mogu zajednički osnovati jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba.
(3) Republika Hrvatska osniva dječji vrtić zakonom ili uredbom Vlade Republike Hrvatske ili rješenjem Ministarstvo nadležno za obrazovanje.
Članak 8.
Akt o osnivanju dječjeg vrtića sadrži odredbe propisane Zakonom o ustanovama i odredbe:
– o programu rada dječjeg vrtića te načinu i uvjetima njegova ostvarivanja,
– o odgojiteljima i stručnim suradnicima,
– o uvjetima i načinu osiguranja prostora i opreme,
– o ovlastima ravnatelja dječjeg vrtića.
Članak 9.  (NN 94/13)
(1) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, vjerska zajednica te pravna i fizička osoba koja osniva dječji vrtić, dužna je akt o osnivanju dostaviti Ministarstvo nadležno za obrazovanje radi ocjene sukladnosti tog akta sa zakonom.
(2) Izdavanje rješenja o sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom te postupak u svezi s izdavanjem toga rješenja provodi se sukladno Zakonu o ustanovama.
(3) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni naziv ili sjedište dječjeg vrtića ili ako se mijenja odnosno dopunjuje djelatnost vrtića u novim prostorima, odnosno ako se mijenjaju drugi podaci koje osnivački akt sadrži temeljem posebnog zakona, osnivač dječjeg vrtića dužan je izvršiti izmjene osnivačkog akta te podnijeti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.
2. Upis dječjeg vrtića u sudski registar
Članak 10.
Osnivač dječjeg vrtića podnosi prijavu za upis u sudski registar nakon što pribavi:
– rješenje Ministarstvo nadležno za obrazovanje kojim je utvrđeno da je akt o osnivanju dječjeg vrtića u sukladnosti sa zakonom,
– rješenje županijskog ureda, odnosno gradskog ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove odgoja i obrazovanja kojim se odobrava početak obavljanja djelatnosti predškolskog odgoja.
3. Izdavanje rješenja o početku obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića
Članak 11.  (NN 94/13)
(1) Dječji vrtić može započeti s radom nakon što je pribavio rješenje o početku rada.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijet će ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba, ako dječji vrtić ispunjava uvjete za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića.
(3) Postupak utvrđivanja ispunjenosti uvjeta za početak rada dječjeg vrtića provodi se prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, a provodi ga stručno povjerenstvo koje imenuje ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba.
(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni sjedište dječjeg vrtića, odnosno prostor u kojem dječji vrtić obavlja djelatnost ili dio djelatnosti ili se promijeni drugi uvjet propisan zakonom i na temelju zakona donesenim propisom za obavljanje djelatnosti dječjeg vrtića, dječji vrtić je dužan prije početka rada u promijenjenim uvjetima podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.
(5) Nakon izvršnosti rješenja za početak rada odnosno rješenja o početku rada dječjeg vrtića u promijenjenim uvjetima dječji vrtić se upisuje u zajednički elektronički upisnik ustanova predškolskog odgoja koje vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje te može započeti s radom, odnosno započeti s radom u promijenjenim uvjetima.
Članak 12.
Uvjeti za početak obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića su:
– odobren program rada,
– potreban broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika,
– osiguran prostor i oprema za trajno obavljanje djelatnosti, sukladno standardima i normativima rada propisanim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona,
– osigurana novčana sredstva za osnivanje i početak rada dječjeg vrtića,
– dokaz o ispunjavanju drugih uvjeta propisanih zakonom i na temelju zakona donešenim propisima.
4. Zabrana obavljanja djelatnosti
Članak 13.
Dječjem vrtiću, koji više ne ispunjava uvjete propisane člankom 12. ovoga Zakona, prosvjetni inspektor zabranit će obavljanje djelatnosti nakon poduzetih mjera i predložiti trgovačkom sudu, kod kojega je dječji vrtić upisan u sudski registar, da donese odluku o njegovu ukidanju.
5. Plan razvoja i mreže dječjih vrtića
Članak 14.  (NN 94/13)
(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području.
(2) Predstavničko tijelo županije na temelju planova iz stavka 1. ovoga članka usklađuje razvitak mreže dječjih vrtića na svom području.
(3) Mrežom dječjih vrtića utvrđuju se dječji vrtići i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja na području za koji se mreža utvrđuje, sa svim njihovim objektima u kojima se provode programi.
(4) Mreža dječjih vrtića mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa za djecu predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima.

III. NACIONALNI KURIKULUM ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE I PROGRAMI DJEČJEG VRTIĆA
Članak 15.  (NN 94/13)
(1) Odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: nacionalni kurikulum) i kurikuluma dječjeg vrtića.
(2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i sadržaje svih aktivnosti i programa, pristupe i načine rada s djecom rane i predškolske dobi, odgojno-obrazovne ciljeve po područjima razvoja djece i njihovim kompetencijama te vrednovanje.
(3) Nacionalni kurikulum donosi ministar nadležan za obrazovanje.
(4) Kurikulum dječjeg vrtića donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna tekuće pedagoške godine, a njime se utvrđuje: program, namjena programa, nositelji programa, način ostvarivanja programa, vremenik aktivnosti programa i način vrednovanja.
(5) Sadržaj i trajanje programa predškole propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.
Članak 15.a (NN 94/13)
(1) U dječjem vrtiću ostvaruju se:
– redoviti programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima,
– programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju,
– programi za darovitu djecu rane i predškolske dobi,
– programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
– programi predškole,
– programi ranog učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i sportskog sadržaja.
(2) Ovisno o potrebama djece i zahtjevima roditelja, dječji vrtić može izvoditi programe sukladne odredbama Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe.
(3) Na programe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti za koju je dječji vrtić osnovan proširuje djelatnost izvođenjem novih programa ili dječji vrtić mijenja program, dječji vrtić obvezan je prije početka izvođenja programa podnijeti zahtjev radi davanja suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Ako se zbog proširenja djelatnosti izvođenjem novih programa ili izmjene programa iz stavka 4. ovoga članka mijenja odobreni program rada kao jedan od uvjeta za početak obavljanja djelatnosti, dječji vrtić je dužan prije početka provedbe programa podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.
(6) Nakon pribavljene suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka te nakon izvršnosti rješenja iz stavka 5. ovoga članka, dječji vrtić može započeti s izvođenjem novih programa odnosno izmijenjenog programa.
Članak 16.
(1) U ostvarivanju programa iz članka 15. ovoga Zakona dječji vrtić je dužan:
– stvarati primjerene uvjete za rast i razvoj svakog djeteta,
– dopunjavati obiteljski odgoj i svojom otvorenošću uspostaviti djelatnu suradnju s roditeljima i neposrednim dječjim okružjem.
(2) Radno vrijeme dječjih vrtića mora biti usklađeno s potrebama djece i zaposlenih roditelja.
Članak 17.
(1) U dječjim vrtićima programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju organiziraju se po posebnim uvjetima i programu koji propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
(2) Vrstu i stupanj teškoće u razvoju djeteta te potrebu odgovarajućih uvjeta za njegu, odgoj i zaštitu djece s teškoćama u razvoju, na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite, utvrđuje stručno povjerenstvo ustrojeno prema zakonu kojim su uređeni odnosi u području socijalne skrbi.
(3) Programe, postupak utvrđivanja darovitosti i uvjete rada s darovitom djecom rane i predškolske dobi utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 18.
(1) Programe zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima utvrđuje ministar nadležan za zdravstvo.
(2) Programe socijalne skrbi u dječjim vrtićima utvrđuje ministar nadležan za socijalnu skrb.
(3) Na programe iz stavka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 19.
(1) U dječjem vrtiću ustrojava se i provodi odgojno-obrazovni rad s djecom raspoređenom u skupine cjelodnevnog, poludnevnog, višednevnog ili kraćeg dnevnog boravka.
(2) Ustroj i provedba odgojno-obrazovnog rada u dječjim vrtićima sukladno stavku 1. ovoga članka provodi se na temelju Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona.
Članak 20.
(1) Prednost pri upisu djece u dječje vrtiće, koji su u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u državnom vlasništvu, imaju djeca roditelja žrtava i invalida domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca zaposlenih roditelja, djeca s teškoćama u razvoju, djeca samohranih roditelja i djeca u udomiteljskim obiteljima, djeca u godini prije polaska u osnovnu školu i djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu.
(2) Način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić utvrđuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.
Članak 21.
(1) Dječji vrtić obavlja djelatnost na temelju godišnjeg plana i programa rada koji se donosi za pedagošku godinu koja traje od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine.
(2) Godišnji plan i program rada za pedagošku godinu donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna.
(3) Godišnji plan i program rada obuhvaća programe odgojno-obrazovnog rada, programe zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane, programe socijalne skrbi, kao i druge programe koje dječji vrtić ostvaruje u dogovoru s roditeljima djece.
Članak 22.
Veličinu dječjeg vrtića ovisno o broju odgojnih skupina djece, broj djece u odgojnim skupinama, dob djece u pojedinim odgojnim skupinama, veličinu prostorija za dnevni boravak, normative opreme te normativ neposrednog rada odgojitelja u skupini uređuje ministar nadležan za obrazovanje, sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona.
Članak 23. (NN 94/13)
(1) Rad s djecom rane i predškolske dobi ustrojava se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama.
(2) Programi predškolskog odgoja mogu se ostvarivati:
– pri osnovnim školama,
– kao kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi (igraonice) pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama, drugim pravnim osobama i fizičkim osobama-obrtnicima.
(3) Program predškolskog odgoja i rad ustrojstvene jedinice u sastavu pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka vodi voditelj sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu pravne osobe.
(4) Posebne uvjete i mjerila za ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.
(5) Ispunjavanje uvjeta za početak rada i ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje rješenjem ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba.
Članak 23.a (NN 94/13 – na snazi od 31. kolovoza 2014.)
(1) Program predškole obvezan je za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu.
(2) Program predškole za djecu koja pohađaju vrtić integriran je u redoviti program predškolskog odgoja dječjeg vrtića.
(3) Obveznik predškole koji ne pohađa dječji vrtić upisuje program predškole u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi najbližima njegovom mjestu stanovanja koji provode program predškole za djecu koja ne pohađaju vrtić.
(4) U slučaju da na određenom području nema dječjeg vrtića, odnosno osnovne škole koja provodi program predškole, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati provođenje programa predškole za djecu iz stavka 3. ovoga članka, na način da osigura prijevoz djece do najbližeg dječjeg vrtića ili osnovne škole koja izvodi program predškole, ako se ne radi o udaljenosti većoj od 20 kilometara u odnosu na mjesto stanovanja djeteta.
(5) Ako su najbliži dječji vrtić ili osnovna škola koja izvodi program predškole iz stavka 4. ovog članka udaljeni više od 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osnovati dječji vrtić/njegovu podružnicu ili organizirati program predškole pri osnovnoj školi na području unutar 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta.
IV. RADNICI DJEČJEG VRTIĆA
1. Odgojno-obrazovni radnici i ostali radnici
Članak 24.  (NN 94/13)
(1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik (pedagog, psiholog, logoped i rehabilitator) te medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica.
(2) Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovoga članka, u dječjim vrtićima rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici).
(3) Odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja, položen ispit te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij odgovarajuće vrste.
(5) Poslove odgojitelja koji ostvaruju program predškole pri osnovnim školama, uz osobe iz stavka 4. ovoga članka, mogu obavljati i osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova učitelja razredne nastave u osnovnoj školi u skladu s posebnim propisom.
(6) Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili diplomski specijalistički studij odgovarajuće vrste.
(7) Poslove medicinske sestre može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij sestrinstva, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema u djelatnosti sestrinstva u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij sestrinstva.
(8) Odgovarajuću vrstu obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razinu i vrstu obrazovanja ostalih radnika u dječjem vrtiću pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 25.  (NN 94/13)
(1) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora (neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna kazna) za neko od kaznenih djela počinjenih s namjerom protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, krivotvorenja, te bilo koje drugo kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili korištenjem djeteta ili maloljetne osobe, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.
(2) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga članka.
(3) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od prekršajnih djela za nasilničko ponašanje, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.
(4) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela navedenih u stavku 3. ovoga članka.
(5) Ako osoba u radnom odnosu u dječjem vrtiću bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, dječji vrtić kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.
(6) Ako dječji vrtić kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u dječjem vrtiću pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog, odnosno prekršajnog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.
(7) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno prekršajni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.
(8) Osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, ne može obavljati poslove u dječjem vrtiću niti kao vanjski suradnik dječjeg vrtića.
(9) U dječjem vrtiću ne mogu raditi ni osobe kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.
(10) Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja ima izrečenu mjeru za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu.
2. Zasnivanje radnog odnosa u dječjem vrtiću
Članak 26.  (NN 94/13)
(1) Radni odnos u dječjem vrtiću zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja.
(2) Odluku o objavi natječaja donosi upravno vijeće.
(3) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te mrežnim stranicama i oglasnim pločama dječjeg vrtića, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:
– kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa na temelju natječaja, ali ne dulje od 60 dana,
– kad potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 60 dana.
(5) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.
(6) S osobom iz stavka 5. ovoga članka sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme, do popune radnog mjesta na temelju ponovljenog natječaja s osobom koja ispunjava propisane uvjete, ali ne dulje od pet mjeseci.
(7) Odluku o zasnivanju i prestanku radnog odnosa donosi upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu, o zasnivanju radnog odnosa odlučuje ravnatelj.
(9) Način donošenja odluke o zasnivanju radnog odnosa u dječjem vrtiću kojem je osnivač vjerska zajednica odnosno druga fizička i pravna osoba iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uređuje se općim aktom dječjeg vrtića.
Članak 27.
Odgojitelji i stručni suradnici u dječjim vrtićima koji imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme mogu, iz opravdanih razloga, koje utvrđuju upravna vijeća dječjih vrtića, u drugom dječjem vrtiću zasnovati radni odnos bez natječaja.
3. Pripravnici
Članak 28.
(1) Odgojitelj i stručni suradnik koji se prvi put zapošljava kao odgojitelj, odnosno stručni suradnik u dječjem vrtiću zasniva radni odnos kao pripravnik.
(2) Pripravnički staž traje godinu dana.
(3) Nakon obavljenoga pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.
(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana kad mu je istekao pripravnički staž prestaje radni odnos u dječjem vrtiću.
(5) Rok iz stavka 4. ovoga članka ne teče za vrijeme rodiljnog dopusta, privremene nesposobnosti za rad i vojne službe.
(6) Odgojitelj i stručni suradnik bez radnog iskustva može obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
(7) Način i uvjete polaganja stručnog ispita, kao i program pripravničkog staža propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
4. Stručno usavršavanje i napredovanje odgojitelja i stručnih suradnika u položajna zvanja
Članak 29.
Odgojitelji i stručni suradnici obvezni su stručno se usavršavati sukladno zakonu i aktu koji donosi ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 30.
(1) Odgojitelji i stručni suradnici mogu, dok su u radnom odnosu, napredovati u struci i stjecati položajna zvanja mentora i savjetnika.
(2) Postupak, način i uvjete za napredovanje u struci i stjecanje položajnih zvanja propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
5. Prestanak radnog odnosa odgojitelja i stručnih suradnika
Članak 31.
(1) Odgojitelj i stručni suradnik kojem se tijekom radnog staža u dječjem vrtiću naruši psihofizičko stanje do te mjere da bitno smanjuje njegovu radnu sposobnost upućuje se na liječnički pregled.
(2) Odluku o upućivanju na liječnički pregled donosi upravno vijeće, na prijedlog ravnatelja.
(3) Odgojitelju i stručnom suradniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovoga članka prestaje radni odnos u dječjem vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.
(4) Ako se stručnim nalazom nadležne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije medicine rada potvrdi da je radna sposobnost odgojitelja ili stručnog suradnika bitno narušena, upravno vijeće donosi odluku kojom se odgojitelj ili stručni suradnik oslobađa rada s djecom te ga, ako postoji mogućnost, raspoređuje na radno mjesto prema preostalim radnim sposobnostima.
(5) Odgojitelju i stručnom suradniku, koji odbije raspored sukladno stavku 4. ovoga članka, prestaje radni odnos u dječjem vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.
Članak 32.
Odgojitelju i stručnom suradniku prestaje radni odnos:
– ako nastupe okolnosti iz članka 25. i članka 31. stavka 3. i 5. ovoga Zakona,
– ako upravno vijeće utvrdi da odgojitelj i stručni suradnik ne ostvaruju odgojno-obrazovni program sukladno zakonu i propisu donesenom na temelju zakona,
– ako ne položi stručni ispit u propisanom roku,
– i u drugim slučajevima utvrđenim ovim Zakonom i Zakonom o radu.
6. Vježbaonice i pokusni rad u dječjim vrtićima
Članak 33.
(1) U dječjem vrtiću   mogu se ostvarivati:
– programi vježbaonice za potrebe praktičnog osposobljavanja studenata,
– pokusni programi rada znanstvenih istraživanja i unapređivanja stručnog rada,
– programi stručno-razvojnog centra radi usavršavanja zaposlenih stručnih radnika i unapređivanja stručnog rada.
(2) Način rada i mjerila financiranja dječjih vrtića koji ostvaruju programe iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
V. UPRAVLJANJE DJEČJIM VRTIĆEM
1. Upravno vijeće
Članak 34.
(1) Dječjim vrtićem upravlja upravno vijeće.
(2) Upravno vijeće ima od 5 do 7 članova.
(3) Najmanje polovicu članova upravnog vijeća imenuje osnivač iz reda javnih radnika, jednog člana biraju roditelji djece korisnika usluga, a ostali članovi upravnog vijeća biraju se tajnim glasovanjem iz reda odgojitelja i stručnih suradnika dječjeg vrtića.
(4) Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine.
(5) Sastav i broj članova upravnog vijeća, način izbora, odnosno imenovanja njegovih članova, način rada i donošenja odluka utvrđuje se aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.
Članak 35.  (NN 94/13)
(1) Upravno vijeće kao upravno tijelo, osim prava i obveza utvrđenih Zakonom o ustanovama:
– odlučuje o stjecanju, opterećivanju i otuđivanju nekretnina dječjeg vrtića pod uvjetima propisanim aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića, uz suglasnost osnivača dječjeg vrtića,
– predlaže osnivaču statusne promjene dječjeg vrtića,
– predlaže osnivaču promjenu naziva dječjeg vrtića,
– odlučuje o upisu djece i o mjerilima upisa, uz suglasnost osnivača,
– odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa na prijedlog ravnatelja dječjeg vrtića, sukladno ovom Zakonu,
– obavlja i druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.
(2) Za dječje vrtiće čiji je osnivač Republika Hrvatska suglasnosti i odluke u ime osnivača daje, odnosno donosi, Ministarstvo nadležno za obrazovanje.
2. Ravnatelj dječjeg vrtića
Članak 36.
(1) Ravnatelj dječjeg vrtića je poslovodni i stručni voditelj dječjeg vrtića.
(2) Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama ravnatelj:
– predlaže godišnji plan i program rada,
– brine se za provođenje odluka upravnog vijeća, odgojiteljskog vijeća i drugih tijela,
– obavlja druge poslove utvrđene aktom o osnivanju i statutom.
Članak 37.  (NN 94/13)
(1) Za ravnatelja dječjeg vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za odgojitelja ili stručnog suradnika te ima najmanje 5 godina radnog staža u djelatnosti predškolskog odgoja.
(2) Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja koji raspisuje upravno vijeće dječjeg vrtića u skladu sa zakonom i statutom.
(3) Ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića.
(4) Ravnatelja dječjeg vrtića čiji je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješava ministar nadležan za obrazovanje.
(5) Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.
(6) Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih ne bude izabran, natječaj će se ponoviti. Do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, ali najdulje na vrijeme do godinu dana.
(7) Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja dječjeg vrtića.
(8) Ako ravnatelj ne ispunjava ovim Zakonom i drugim propisima utvrđene obveze, osnivač dječjeg vrtića, na prijedlog upravnog vijeća ili upravnog tijela koje je utvrdilo nepravilnosti i nezakonitosti u radu ravnatelja, razriješit će ravnatelja i imenovati drugu osobu sukladno ovom Zakonu.
(9) Prije donošenja odluke o razrješenju ravnatelju se mora dati mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje. U slučaju razrješenja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, a dječji vrtić dužan je raspisati natječaj za ravnatelja u roku od 30 dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti.
Članak 37.a (NN 94/13)
(1) Ravnatelja dječjeg vrtića, u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju ravnateljskih poslova, zamjenjuje osoba iz reda članova odgojiteljskog vijeća.
(2) Osobu iz stavka 1. ovoga članka određuje upravno vijeće na način uređen statutom dječjeg vrtića.
(3) Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima prava i dužnost obavljati one poslove ravnatelja čije se izvršenje ne može odgađati do ravnateljeva povratka.
Članak 38.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na način izbora i trajanje mandata upravnog vijeća i ravnatelja ne primjenjuju se na dječji vrtić kojem je osnivač vjerska zajednica, odnosno druga fizička i pravna osoba iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.
3. Odgojiteljsko vijeće
Članak 39.
(1) Stručno tijelo dječjeg vrtića je odgojiteljsko vijeće.
(2) Odgojiteljsko vijeće čine svi odgojitelji, stručni suradnici i zdravstveni radnici koji ostvaruju program predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.
(3) Odgojiteljsko vijeće sudjeluje u utvrđivanju plana i programa rada dječjeg vrtića, prati njegovo ostvarivanje, raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada, potiče i promiče stručni rad te obavlja i druge stručne poslove utvrđene zakonom, aktom o osnivanju i statutom dječjeg vrtića.
(4) Djelokrug i način rada odgojiteljskog vijeća pobliže se uređuje statutom dječjeg vrtića.
4. Statut i drugi opći akti dječjeg vrtića
Članak 40.
(1) Dječji vrtić ima statut i druge opće akte.
(2) Statutom dječjeg vrtića pobliže se uređuju ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela, vrste i trajanje pojedinih programa, uvjeti i način davanja usluga, radno vrijeme dječjeg vrtića, javnost rada te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanja dječjeg vrtića.
(3) Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića pobliže se uređuje unutarnje ustrojstvo te način obavljanja djelatnosti dječjeg vrtića kao javne službe.
(4) Dječji vrtić ima i druge opće akte u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.
Članak 41.
(1) Statut dječjeg vrtića i pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kao javne službe donosi upravno vijeće uz prethodnu suglasnost osnivača dječjeg vrtića.
(2) Druge opće akte ustanove donosi upravno vijeće na način propisan aktom o osnivanju ili statutom.
Članak 42.
(1) Odredbe statuta i pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kojim se uređuje rad dječjeg vrtića u obavljanju djelatnosti kao javne službe moraju biti na pogodan način dostupne javnosti.
(2) Ravnatelj ustanove dužan je u roku od osam dana od dana donošenja dostaviti statut i pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića kao javne službe, županijskom uredu, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove odgoja i obrazovanja.
(3) Opći akti iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu se zadržati od izvršenja sukladno odredbama Zakona o ustanovama.
VI. SINDIKALNO ORGANIZIRANJE
Članak 43.
(1) Sindikalno organiziranje u dječjim vrtićima je slobodno.
(2) Za slučaj štrajka štrajkaški odbor, ravnatelj dječjeg vrtića i upravno vijeće dužni su osigurati odgovarajuću njegu, prehranu, zdravstvenu zaštitu, kao i drugu skrb o djeci koja za vrijeme štrajka pohađaju program dječjeg vrtića.
(3) Na pitanja ostvarivanja prava na štrajk i organiziranja štrajka primjenjuju se opći propisi o štrajku ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
VII. NADZOR
Članak 44.
(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo nadležno za obrazovanje.
(2) Inspekcijski nadzor provodi prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.
(3) Stručno-pedagoški nadzor nad radom odgojitelja i stručnih suradnika provode u granicama djelokruga Ministarstvo nadležno za obrazovanje stručno-pedagoški nadzornici i druge stručne osobe koje ovlasti ministar nadležan za obrazovanje.
(4) Način obavljanja stručno-pedagoškog nadzora te prava, dužnosti i ovlasti stručno-pedagoških nadzornika i drugih osoba ovlaštenih za stručno-pedagoški nadzor uređuju se posebnim zakonom.
(5) Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu i prehranu djece, obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo- zdravstvena inspekcija.
(6) Sanitarni inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na prehranu djece, obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo – sanitarna inspekcija.
(7) Nadzor nad stručnim radom u primjeni ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na socijalnu skrb djece, organizira i provodi ministarstvo nadležno za socijalnu skrb.
Članak 45.
(1) Ako nadležno tijelo državne uprave utvrdi da dječji vrtić ne ispunjava zakonom propisane uvjete, odredit će rok u kojem je dječji vrtić dužan otkloniti utvrđene nedostatke.
(2) Ako dječji vrtić ne otkloni utvrđene nedostatke u određenom roku, nadležno tijelo državne uprave donijet će akt o zabrani rada toga dječjeg vrtića. Troškove raspoređivanja djece u drugi dječji vrtić ili drugu odgovarajuću ustanovu snosi dječji vrtić kojemu je zabranjen rad i njegov osnivač, odnosno vlasnik.
VIII. PRESTANAK RADA DJEČJEG VRTIĆA
Članak 46.
(1) Dječji vrtić prestaje radom pod uvjetima i na način propisan Zakonom o ustanovama i ovim Zakonom.
(2) Odlukom o prestanku rada dječjeg vrtića određuju se rok i način prestanka njegova rada te uređuje način raspoređivanja djece koja su pohađala dječji vrtić u druge odgovarajuće ustanove.
Članak 47.
Odredbe članka 44. do 46. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja.
IX. FINANCIRANJE DJEČJEG VRTIĆA
Članak 48.  (NN 94/13)
(1) Osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati sredstva za osnivanje i rad dječjeg vrtića.
(2) Dječji vrtić osigurava sredstva prodajom usluga na tržištu i iz drugih izvora sukladno zakonu.
(3) Ako dva ili više osnivača zajednički osnivaju dječji vrtić, sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju osnivači sukladno aktu o osnivanju.
(4) Dječji vrtić, koji je osnovala jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, naplaćuje svoje usluge od roditelja-korisnika usluga, sukladno mjerilima koja utvrđuje predstavničko tijelo te jedinice osim programa predškole koji je za roditelje besplatan.
(5) Sredstva iz stavka 4. ovoga članka uplaćuju se u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je osnovala dječji vrtić ili na žiroračun dječjeg vrtića, ako tako odluči predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Članak 49.
(1) Mjerila za osiguranje sredstava za zadovoljavanje javnih potreba u djelatnosti predškolskog odgoja na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuje predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.
(2) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su za predškolski odgoj izdvojiti najmanje onoliko sredstava koliko svojim mjerilima utvrdi predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.
(3) O korištenju sredstava iz stavka 1. i 2. ovoga članka odlučuje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je sredstva osigurala u svom proračunu, sukladno mjerilima koje je utvrdilo predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba.
Članak 50.  (NN 94/13)
(1) Dio sredstava za programe javnih potreba u području predškolskog odgoja osigurava se u državnom proračunu.
(2) Javnim potrebama sukladno stavku 1. ovoga članka smatraju se programi odgoja i obrazovanja:
– za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu,
– za djecu rane i predškolske dobi hrvatskih građana u inozemstvu,
– za djecu rane i predškolske dobi pripadnika nacionalnih manjina,
– program predškole.
(3) Način raspolaganja sredstvima iz državnog proračuna i mjerila za sufinanciranje pojedinih programa iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 51.
(1) Na utvrđivanje i obračun plaća, naknada i drugih prihoda radnika dječjih vrtića, koji su u vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, primjenjuju se propisi kojima se uređuju plaće, naknade i drugi prihodi javnih službenika i namještenika zaposlenih u osnovnom školstvu, ako su ti propisi povoljniji za radnike.
(2) U ime radnika u dječjim vrtićima sindikat kolektivno pregovara i potpisuje kolektivni ugovor s osnivačem ustanove, odnosno s financijerom.
X. DOKUMENTACIJA DJEČJEG VRTIĆA
Članak 52.
(1) Dječji vrtić vodi pedagošku i zdravstvenu dokumentaciju te evidenciju o djeci.
(2) Obrasce pedagoške dokumentacije i evidencije propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
(3) Obrasce zdravstvene dokumentacije i evidencije propisuje ministar nadležan za zdravstvo.
(4) Sredstva za vođenje dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka osigurava osnivač dječjeg vrtića.
XI. ZABRANA PROMIDŽBE I PRODAJE U DJEČJIM VRTIĆIMA
Članak 52.a (NN 94/13)
U dječjim vrtićima nije dopuštena promidžba i prodaja roba i/ili usluga koje ne služe ciljevima odgoja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece rane i predškolske dobi.
XII. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 52.b (NN 94/13)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj dječji vrtić:
– ako nije donio kurikulum dječjeg vrtića u skladu s odredbama ovoga Zakona,
– ako nije donio godišnji plan i program u skladu s odredbama ovoga Zakona,
– ako ne poštuje odredbe Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe,
– ako izvodi odgojno-obrazovni rad bez rješenja o početku rada odnosno rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima,
– ako ne objavljuje natječaj sukladno odredbama ovoga Zakona,
– ako ne vodi dokumentaciju i evidenciju propisanu ovim Zakonom,
– ako u svojim prostorijama organizira promidžbu i prodaju roba i/ili usluga koje ne služe ciljevima i sadržajima odgoja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece rane i predškolske dobi,
– ako postupa protivno odredbama članka 25. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u dječjem vrtiću novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 8.000 kuna.
XIII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 53.
(1) Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i obrazovanja iz članka 6. ovoga Zakona donijet će Sabor Republike Hrvatske u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Provedbene propise iz članka 14. stavka 2. i 3., članka 17. stavka 1., članka 18. stavka 1. i 2., članka 22., članka 23. stavka 4., članka 24. stavka 3., članka 28. stavka 7., članka 30. stavka 2., članka 33. stavka 2., članka 50. stavka 3., članka 52. stavka 2. i 3. ovoga Zakona dužna su donijeti ovlaštena tijela državne uprave određena ovim Zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 54.
Do donošenja propisa iz članka 53. ovoga Zakona primjenjuju se:
– Odluka o elementima standarda društvene brige o djeci predškolske dobi (“Narodne novine”, broj 29/83.),
– Odluka o elementima standarda specifičnih potreba djece s teškoćama u razvoju (“Narodne novine”, broj 47/87.),
– Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predškolske djece (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete RH, broj 7/8 od 10. lipnja 1991. godine).
Članak 55.
(1) Odgojitelji i stručni suradnici, koji su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni u radnom odnosu na neodređeno vrijeme u dječjem vrtiću, a nemaju potreban stupanj stručne spreme, mogu i dalje obavljati poslove odgojitelja ili stručnog suradnika ako imaju odgovarajuću vrstu stručne spreme propisanu Zakonom o društvenoj brzi o djeci predškolske dobi (“Narodne novine”, br. 18/91. – pročišćeni tekst i 27/93.), pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(2) Medicinske sestre, koje su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene na radnom mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću, mogu nastaviti obavljanje tih poslova u odgojnim skupinama do djetetove treće godine života.
(3) Suradnici u predškolskom odgoju, koji su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na radnom mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću, mogu nastaviti obavljanje tih poslova u odgojnim skupinama do djetetove treće godine života.
(4) Njegovatelji, koji su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na radnom mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću, mogu nastaviti obavljanje tih poslova u odgojnim skupinama do djetetove treće godine života.
(5) Osobe, koje su završile školu za odgojitelja i koje su danom stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene na radnom mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću, mogu nastaviti obavljanje tih poslova u svim dobnim odgojnim skupinama.
(6) Osobe, koje su zatečene na poslovima predškolskog odgoja u vjerskim zajednicama ili vjerskim dječjim vrtićima, a nemaju odgovarajuću vrstu stručne spreme prema odredbama ovoga Zakona, mogu i dalje obavljati te poslove.
(7) Osobe iz stavka 1. do 6. ovoga članka mogu u drugom dječjem vrtiću zasnovati radni odnos i na neodređeno vrijeme, ako se na natječaj ne jave osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 24. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 56.
Obvezu polaganja stručnog ispita imaju odgojitelji i stručni suradnici dječjeg vrtića koji prvi put zasnivaju radni odnos u dječjem vrtiću nakon stupanja na snagu pravilnika iz članka 28. stavka 7. ovoga Zakona.
Članak 57.
Javne ustanove i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja dužne su uskladiti svoje ustrojstvo, rad i poslovanje, statute i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od godine dana od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 58.
Osoba, koja obavlja poslove dnevne društvene brige o djeci u drugoj obitelji sukladno odredbama Zakona o društvenoj brizi o djeci predškolske dobi (“Narodne novine”, br. 18/91. – pročišćeni tekst i 27/93.), može nastaviti obavljanje te djelatnosti u sastavu dječjeg vrtića u kojemu je zaposlena.
Članak 59.
Fizičkim osobama kojima je odobreno obavljanje poslova čuvanja djece samostalnim osobnim radom, ili kao sporedno zanimanje prema Zakonu o društvenoj brizi o djeci predškolske dobi, a koje prema odredbama ovoga Zakona te poslove više ne mogu obavljati, prestaje pravo na obavljanje tih poslova protekom roka od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, što će rješenjem utvrditi nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba.
Članak 60.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o društvenoj brizi o djeci predškolskog uzrasta (“Narodne novine”, br. 18/91. – pročišeni tekst i 27/93.).
Članak 61.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u “Narodnim novinama”.
Klasa: 601-01/96-01/01
Zagreb, 17. siječnja 1997.
Prijelazne i završne odredbe iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju NN 94/13
Članak 22.
(1) Nacionalni kurikulum i Pravilnik iz članka 7. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za obrazovanje u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Pravilnik iz članka 11. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za obrazovanje u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Odredbe Pravilnika o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću (»Narodne novine«, br. 133/97.) ostaju na snazi do stupanja na snagu Pravilnika iz stavka 2. ovoga članka, osim ako su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 23.
Dječji vrtići i druge pravne osobe koje provode programe predškolskog odgoja dužni su uskladiti odredbe statuta i drugih općih akata s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Članak 24.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 10. ovoga Zakona koji stupa na snagu 31. kolovoza 2014.

”Manje”

 

Zakon o radu (NN 93/14)

”Više”

Zakon o radu (NN 93/14)

GLAVA I.  OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, te objavljen, a koji je na snazi, nije drukčije određeno.
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:
– Direktiva Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (SL, L 288, 18. 10. 1991.)
– Direktiva 2002/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2002., kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva Vijeća 76/2007/EZ o primjeni načela ravnopravnosti muškaraca i žena s obzirom na mogućnost zapošljavanja, stručnog osposobljavanja i napredovanja te na radne uvjete (SL, L 269, 5. 10. 2002.)
– Direktiva Vijeća 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. o okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme zaključenog od strane ETUC-a, UNICEA-a i CEEP-a (SL, L 175, 10. 7. 1999.)
– Direktiva Vijeća 94/33/EZ od 22. lipnja 1994. o zaštiti mladih ljudi na radu (SL, L 216, 20. 8. 1994.)
– Direktiva Vijeća 2010/18/EU od 8. ožujka 2010., kojom se implementira Okvirni sporazum o roditeljskom dopustu, kojeg su zaključili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC i kojom se nadomješta Direktiva Vijeća 96/34/EC (SL, L 68, 18. 3. 2010.)
– Direktiva 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o radu putem agencija za privremeno zapošljavanje (SL, L 327, 5. 12. 2008.)
– Direktiva Vijeća 97/81/EZ od 15. prosinca 1997. o okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom koji su sklopili UNICE, CEEP i ETUC (SL, L 014, 20. 1. 1998.)
– Direktiva 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim aspektima organizacije radnog vremena (SL, L 299, 18. 11. 2003.)
– Direktiva Vijeća 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i obavljanja zanimanja (SL, L 204, 26. 7. 2006.)
– Direktiva Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja 1998. o usklađivanju zakona država članica u odnosu na kolektivni višak zaposlenika (SL, L 225, 12. 8. 1998.)
– Direktiva Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o približavanju prava država članica u vezi sa zaštitom prava radnika u slučaju prijenosa poduzeća, tvrtki ili dijelova poduzeća ili tvrtki (SL, L 82, 22. 3. 2001.)
– Direktiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002., kojom se uspostavlja opći okvir za savjetovanje s radnicima i njihovo informiranje u europskoj zajednici (SL, L 80, 23. 3. 2002.)
– Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL, L 165, 27. 6. 2007.)
– Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL, L 348, 28. 11. 1992.)
– Direktiva Vijeća 91/383/EEZ od 25. lipnja 1991. o dopunama mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu radnika u radnom odnosu na određeno vrijeme ili privremenom radnom odnosu (SL, L 206, 29. 7. 1991.).
(2) Vlada Republike Hrvatske će Europskoj komisiji podnositi jedinstvena izvješća o provedbi Direktive 94/33/EZ, Direktive 2008/104/EZ, Direktive 2003/88/EZ, Direktive 2002/73/EZ, Direktive 2006/54/EZ, Direktive 2000/78/EZ, Direktive 91/383/EEZ i Direktive 92/85/EEZ u sadržaju i rokovima propisanim tim direktivama.
Rodna jednakost
Članak 3.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.
Pojam radnika i poslodavca
Članak 4.
(1) Radnik (zaposlenik, uposlenik, djelatnik, namještenik, službenik i slično – u daljnjem tekstu: radnik) je, u smislu ovoga Zakona, fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca.
(2) Poslodavac je, u smislu ovoga Zakona, fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.
(3) Fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca.
(4) Na osobu iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o ugovoru o radu na određeno vrijeme, prestanku ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini.
Evidencija o radnicima zaposlenim kod poslodavca
Članak 5.
(1) Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.
(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu.
(3) Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Ministar nadležan za rad (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje sadržaj i način vođenja evidencije iz stavka 1. ovoga članka.
Elektronički zapis podataka o radniku
Članak 6.
(1) Tijelo nadležno za vođenje podataka o osiguranicima prema posebnom propisu o mirovinskom osiguranju, dužno je u elektroničkoj bazi podataka o osiguranicima, voditi elektroničke zapise s podacima osiguranika koji to svojstvo imaju po osnovi radnog odnosa.
(2) Poslodavac je dužan tijelu iz stavka 1. ovoga članka, u elektroničku bazu podataka dostaviti podatke o radniku, kao i sve promjene podataka do kojih dođe tijekom trajanja radnog odnosa, na način, u sadržaju i u roku propisanim posebnim propisom o mirovinskom osiguranju.
(3) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj, način upisivanja podataka o radniku i njihovu razmjenu između tijela s javnim ovlastima, u skladu s posebnim propisom o zaštiti osobnih podataka.
Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa
Članak 7.
(1) Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
(2) Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika.
(3) Poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.
(4) Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonima.
(5) Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s ovim Zakonom i posebnim zakonima.
Dužnost poštivanja propisa u vezi s radnim odnosom
Članak 8.
(1) U radnom odnosu poslodavac i radnik dužni su pridržavati se odredbi ovoga i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.
(2) Prije stupanja radnika na rad, poslodavac je dužan omogućiti radniku da se upozna s propisima u vezi s radnim odnosima te ga je dužan upoznati s organizacijom rada i zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu.
(3) Propisi o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, kolektivni ugovor i pravilnik o radu moraju se na prikladan način učiniti dostupnima radnicima.
(4) Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, a koje nije uređeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se u skladu s naravi toga ugovora, opći propisi obveznoga prava.
Sloboda ugovaranja
Članak 9.
(1) Poslodavac, radnik i radničko vijeće te sindikati i udruge poslodavaca, mogu ugovoriti uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih ovim ili drugim zakonom.
(2) Poslodavac, udruge poslodavaca i sindikati mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti uvjete rada nepovoljnije od uvjeta određenih ovim Zakonom, samo ako je ovim ili drugim zakonom to izričito propisano.
(3) Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

GLAVA II.  INDIVIDUALNI RADNI ODNOSI
1. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Sklapanje ugovora o radu
Članak 10.
(1) Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
(2) Ako poslodavac s radnikom sklopi ugovor za obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.
(3) Kada poslodavac nema potrebe za radom određenih radnika, može svoga radnika privremeno ustupiti u s njim povezano društvo u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima, u trajanju od neprekidno najduže šest mjeseci, na temelju sporazuma sklopljenog između povezanih poslodavaca i pisane suglasnosti radnika.
(4) Sporazum iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati podatke o:
1) nazivu i sjedištu povezanih poslodavaca
2) imenu, prezimenu i prebivalištu radnika
3) datumu početka i završetka privremenog ustupanja
4) mjestu rada i poslovima koje će radnik obavljati
5) plaći, dodacima na plaću i razdobljima isplate
6) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
(5) Pisana suglasnost radnika na sporazum iz stavka 3. ovoga članka, smatrat će se dodatkom ugovora o radu, kojim će se na određeno vrijeme ugovoriti obavljanje poslova kod povezanog poslodavca.
(6) Na ustupanje iz stavka 3. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe poglavlja 6. ovoga Zakona o privremenom zapošljavanju.
(7) Povezani poslodavac se u odnosu na radnika iz stavka 3. ovoga članka smatra poslodavcem u smislu obveza primjene odredbi ovoga i drugih zakona i propisa kojima su uređeni sigurnost i zaštita zdravlja na radu.
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Članak 11.
(1) Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ne prestane na način određen ovim Zakonom.
(3) Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Ugovor o radu na određeno vrijeme
Članak 12.
(1) Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.
(2) Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona mora navesti.
(3) Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili kolektivnim ugovorom.
(4) Ograničenja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme.
(5) Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim ugovorom o radu na određeno vrijeme.
(6) Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovoga članka.
(7) Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
Uvjeti rada radnika koji rade na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme
Članak 13.
(1) Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim poslodavcem ili prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove.
(2) Ako kod poslodavca iz stavka 1. ovoga članka nema radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove, poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, osigurati uvjete uređene kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji ga obvezuje, a koji su utvrđeni za radnika koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.
(3) Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuje poslodavca nisu uređeni uvjeti rada na način iz stavka 2. ovoga članka, poslodavac je radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme, dužan osigurati primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.
(4) Poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Oblik ugovora o radu
Članak 14.
(1) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.
(2) Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora.
(3) Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.
(4) Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
(5) Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.
(6) Ugovor o radu pomorca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima mora se registrirati pri uredu državne uprave u županiji, odnosno uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove rada.
(7) Ministar pravilnikom propisuje postupak registracije i sadržaj registra ugovora o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima.
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu
Članak 15.
(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 14. stavka 3. ovoga Zakona, mora sadržavati podatke o:
1) strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu
2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima
3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova
4) danu početka rada
5) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme
6) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora
7) otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova
8) osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo
9) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
(2) Umjesto podataka iz stavka 1. točaka 6., 7., 8. i 9. ovoga članka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu za stalne sezonske poslove
Članak 16.
(1) Ako poslodavac pretežno posluje sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova može se sklopiti ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove.
(2) U slučaju sklapanja ugovora iz stavka 1. ovoga članka, obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa je poslodavac.
(3) Osim podataka iz članka 15. ovoga Zakona, ugovor iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati i dodatne podatke o:
1) uvjetima i vremenu za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje
2) roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni
3) roku u kojem se radnik dužan izjasniti o ponudi iz točke 2. ovoga stavka, a koji ne može biti kraći od osam dana.
(4) Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu, poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose.
(5) Umjesto podatka iz stavka 3. točke 1. ovoga članka, može se u ugovoru uputiti na odgovarajući kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada
Članak 17.
(1) Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, osim podataka iz članka 15. stavka 1. točaka 1. do 9. ovoga Zakona, mora sadržavati i dodatne podatke o:
1) radnom vremenu
2) strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati
3) uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u vezi s time
4) naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova
5) načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.
(2) Na ugovor iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 15. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Plaća radnika s kojim poslodavac sklopi ugovor iz stavka 1. ovoga članka, ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima.
(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne može se sklopiti za obavljanje poslova iz članka 64. stavka 1. ovoga Zakona te drugih poslova za koje je to utvrđeno ovim ili drugim zakonom.
(5) Poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.
(6) Odredbe ovoga Zakona o rasporedu radnog vremena, prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, primjenjuju se i na ugovor iz stavka 1. ovoga članka, ako to nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu.
(7) Količina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju na temelju ugovora iz stavka 1. ovoga članka ne smiju onemogućiti radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor.
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo
Članak 18.
(1) Ako se radnika privremeno upućuje na rad u inozemstvo u neprekidnom trajanju dužem od trideset dana, pisani ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo mora, osim podataka iz članka 15. ovoga Zakona, sadržavati i dodatne podatke o:
1) trajanju rada u inozemstvu
2) rasporedu radnog vremena
3) neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće
4) novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća
5) drugim primanjima u novcu i naravi na koja će radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu
6) uvjetima vraćanja u zemlju.
(2) Umjesto podataka iz stavka 1. točaka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuju ta pitanja.
(3) Primjerak prijave na obvezno zdravstveno osiguranje tijekom trajanja rada u inozemstvu, poslodavac mora uručiti radniku prije odlaska u inozemstvo, ako ga je na to osiguranje dužan osigurati prema posebnom propisu.
(4) Ako poslodavac upućuje svoga radnika u s njim povezano društvo u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima, koje ima poslovni nastan u inozemstvu, poslodavac može radnika, uz njegovu pisanu suglasnost, privremeno u trajanju od najduže dvije godine, ustupiti tom društvu na temelju sporazuma sklopljenog između povezanih poslodavaca.
(5) Na ustupanje iz stavka 4. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe poglavlja 6. ovoga Zakona o privremenom zapošljavanju.
Najniža dob za zaposlenje
Članak 19.
Osoba mlađa od petnaest godina ili osoba s petnaest i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti.
Poslovna sposobnost maloljetnika za sklapanje ugovora o radu
Članak 20.
(1) Ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s petnaest godina i starijeg od petnaest godina za sklapanje određenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohađa obvezno osnovno obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za poduzimanje svih pravnih radnji u vezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u vezi s tim ugovorom.
(2) Od ovlaštenja iz stavka 1. ovoga članka, izuzeti su pravni poslovi za čije poduzimanje zakonskom zastupniku treba odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.
(3) Poslodavac ne smije zaposliti maloljetnika iz stavka 1. ovoga članka, koji za sklapanje ugovora o radu nema ovlaštenje zakonskog zastupnika, odnosno odobrenje tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.
(4) U slučaju spora između zakonskih zastupnika ili između jednog ili više zakonskih zastupnika i maloljetnika, o davanju ovlaštenja za sklapanje ugovora o radu odlučuje tijelo nadležno za poslove socijalne skrbi, vodeći računa o interesima maloljetnika.
(5) Zakonski zastupnik može povući ili ograničiti ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka, odnosno u ime maloljetnika raskinuti radni odnos.
(6) Skrbnik može ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka dati maloljetniku samo na temelju prethodnog odobrenja tijela nadležnog za poslove socijalne skrbi.
(7) Ovlaštenje iz stavka 1. ovoga članka mora se dati u pisanom obliku.
Zabrana rada maloljetnika na određenim poslovima
Članak 21.
(1) Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj.
(2) Ministar pravilnikom propisuje poslove iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Poslodavac ne smije prije prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposliti maloljetnika na poslovima na kojima maloljetnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja te sposobnosti.
(4) Ministar pravilnikom propisuje poslove na kojima maloljetnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.
Nadziranje rada maloljetnika na određenim poslovima
Članak 22.
(1) Ako maloljetnik, njegov roditelj, odnosno skrbnik, radničko vijeće ili sindikat posumnjaju da poslovi koje obavlja maloljetnik ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj, mogu zahtijevati od poslodavca da ovlašteni liječnik pregleda maloljetnika te da u nalazu i mišljenju ocijeni da li poslovi koje maloljetnik obavlja ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj.
(2) Troškove liječničkog pregleda te nalaza i mišljenja iz stavka 1. ovoga članka snosi poslodavac.
(3) Ako iz nalaza i mišljenja iz stavka 1. ovoga članka proizlazi da poslovi koje maloljetnik obavlja ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj, poslodavac je dužan maloljetniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema, može mu otkazati na način i pod uvjetima propisanima ovim Zakonom.
Posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu
Članak 23.
(1) Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu određeni posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu može se sklopiti samo s osobom koja udovoljava tim uvjetima.
(2) Strani državljanin ili osoba bez državljanstva može sklopiti ugovor o radu pod uvjetima propisanima ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim se uređuje zapošljavanje tih osoba.
Obveza radnika da obavijesti poslodavca o bolesti ili nekim drugim okolnostima
Članak 24.
(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.
(2) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.
(3) Troškove liječničkog pregleda iz stavka 2. ovoga članka snosi poslodavac.
Podaci koji se ne smiju tražiti
Članak 25.
(1) Prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto (razgovor, testiranje, anketiranje i slično) i sklapanja ugovora o radu, kao i tijekom trajanja radnog odnosa, poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom.
(2) Na nedopuštena pitanja iz stavka 1. ovoga članka, ne mora se odgovoriti.
2. PRAVILNICI O RADU
Obveza donošenja pravilnika o radu
Članak 26.
(1) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.
(2) Posebni pravilnici o radu mogu se donijeti i za pojedina poduzeća i dijelove poduzeća poslodavca, odnosno pojedine skupine radnika.
Postupak donošenja pravilnika o radu
Članak 27.
(1) O donošenju pravilnika o radu poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem, u slučaju, na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(2) U pravilniku iz stavka 1. ovoga članka mora se naznačiti dan stupanja na snagu.
(3) Pravilnik iz stavka 1. ovoga članka ne može stupiti na snagu prije isteka roka od osam dana od dana objave.
(4) Pravilnik o radu mijenja se i dopunjuje na način propisan ovim Zakonom za njegovo donošenje.
(5) Ministar pravilnikom propisuje način objave pravilnika iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Radničko vijeće može od nadležnog suda tražiti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi ništetnima.
3. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA I PRIVATNOSTI
Obveze poslodavca u zaštiti života, zdravlja i ćudoređa radnika
Članak 28.
(1) Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.
(2) Poslodavac je dužan upoznati radnika s opasnostima posla koji radnik obavlja.
(3) Poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća.
(4) Ako je poslodavac preuzeo obvezu smještaja i prehrane radnika, pri izvršenju te obveze mora voditi računa o zaštiti života, zdravlja i ćudoređa te vjeroispovijesti radnika.
Zaštita privatnosti radnika
Članak 29.
(1) Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom.
(2) Ako je osobne podatke iz stavka 1. ovoga članka potrebno prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama.
(3) Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći poslodavac.
(4) Pogrešno evidentirani osobni podaci moraju se odmah ispraviti.
(5) Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti.
(6) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, dužan je imenovati osobu koja mora uživati povjerenje radnika i koja je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom.
(7) Poslodavac, osoba iz stavka 6. ovoga članka ili druga osoba koja u obavljanju svojih poslova sazna osobne podatke radnika, te podatke trajno mora čuvati kao povjerljive.
4. ZAŠTITA TRUDNICA, RODITELJA I POSVOJITELJA
Zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama, ženama koje su rodile ili koje doje djecu
Članak 30.
(1) Poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njezine trudnoće, niti joj zbog trudnoće, rođenja ili dojenja djeteta u smislu posebnog propisa smije ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o radu pod nepovoljnijim uvjetima.
(2) Poslodavac ne smije tražiti bilo kakve podatke o trudnoći niti smije uputiti drugu osobu da ih traži, osim ako radnica osobno zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi zaštite trudnica.
Zaštita trudnice, odnosno žene koja je rodila ili koja doji dijete
Članak 31.
(1) Trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete u smislu posebnog propisa, a koja radi na poslovima koji ugrožavaju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, poslodavac je dužan za vrijeme korištenja prava u skladu s posebnim propisom, ponuditi dodatak ugovora o radu kojim će se na određeno vrijeme ugovoriti obavljanje drugih odgovarajućih poslova.
(2) U sporu između poslodavca i radnice samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li poslovi na kojima radnica radi, odnosno drugi ponuđeni poslovi u slučaju iz stavka 1. ovoga članka odgovarajući.
(3) Ako poslodavac nije u mogućnosti postupiti na način propisan stavkom 1. ovoga članka, radnica ima pravo na dopust u skladu s posebnim propisom.
(4) Prestankom korištenja prava u skladu s posebnim propisom, prestaje dodatak iz stavka 1. ovoga članka te radnica nastavlja obavljati poslove na kojima je prethodno radila na temelju ugovora o radu.
(5) Dodatak ugovora o radu iz stavka 1. ovoga članka, ne smije imati za posljedicu smanjenje plaće radnice.
Pretpostavka rada u punom radnom vremenu
Članak 32.
Ako je za stjecanje određenih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, smatrat će se vremenom provedenim na radu u punom radnom vremenu.
Korištenje rodiljnih i roditeljskih prava
Članak 33.
Rodiljna i roditeljska prava radnik tijekom radnog odnosa ostvaruje u skladu s posebnim propisom.
Zabrana otkaza
Članak 34.
(1) Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.
(2) Otkaz iz stavka 1. ovoga članka je ništetan, ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome dostavi odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.
(3) Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovoga članka, prestaje smrću poslodavca fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra.
(4) Ugovor o radu osobe iz stavka 1. ovoga članka, tijekom provedbe postupka likvidacije u skladu s posebnim propisom, može se otkazati zbog poslovno uvjetovanih razloga.
Pravo radnika da izvanrednim otkazom otkaže ugovor o radu
Članak 35.
(1) Radnik koji koristi pravo na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust trudnice ili majke koja doji dijete, te dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi brige i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili kojem ugovor o radu miruje do treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom, može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.
(2) Na način iz stavka 1. ovoga članka, ugovor o radu može se otkazati najkasnije petnaest dana prije dana na koji je radnik dužan vratiti se na rad.
(3) Trudnica može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.
Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove
Članak 36.
(1) Nakon isteka rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, dopusta radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanja radnog odnosa do treće godine života djeteta u skladu s posebnim propisom, radnik koji je koristio neko od tih prava ima pravo povratka na poslove na kojima je radio prije korištenja toga prava, u roku od mjesec dana od dana kada je poslodavca obavijestio o prestanku korištenja toga prava.
(2) Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao prije korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.
(3) Radnik koji se koristio pravom iz stavka 1. ovoga članka, ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje ako je došlo do promjene u tehnici ili načinu rada, kao i sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.
5. ZAŠTITA RADNIKA KOJI SU PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNI ZA RAD
Obveza obavješćivanja o privremenoj nesposobnosti za rad
Članak 37.
(1) Radnik je dužan, što je moguće prije, obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju.
(2) Ovlašteni liječnik dužan je radniku izdati potvrdu iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti obvezu iz stavka 1. ovoga članka, dužan je to učiniti što je moguće prije, a najkasnije u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.
(4) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj i način izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka.
Zabrana otkazivanja u slučaju privremene nesposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću
Članak 38.
Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, poslodavac ne može otkazati ugovor o radu.
Zabrana štetnog utjecaja na napredovanje ili ostvarenje drugih prava
Članak 39.
Ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.
Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove radnika koji je privremeno bio nesposoban za rad
Članak 40.
(1) Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni liječnik, odnosno ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je prethodno radio.
(2) Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
(3) Ako poslodavac nije u mogućnosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova ili ako radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora o radu, poslodavac mu može otkazati na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(4) U sporu između poslodavca i radnika, samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi iz stavka 2. ovoga članka odgovarajući.
(5) Radnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako je došlo do promjene u tehnologiji ili načinu rada, kao i na sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.
Pravo zaposlenja na drugim poslovima
Članak 41.
(1) Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
(2) Radi osiguranja poslova iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove.
(3) Ako je poslodavac poduzeo sve mjere iz stavka 2. ovoga članka, a ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu uz suglasnost radničkog vijeća.
(4) U sporu između poslodavca i radnika, samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi iz stavka 1. ovoga članka odgovarajući.
(5) Ako radničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz radniku iz stavka 1. ovoga članka, suglasnost može nadomjestiti arbitražna odluka.
Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti
Članak 42.
(1) Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove iz članka 41. ovoga Zakona, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu ovim Zakonom.
(2) Radnik iz stavka 1. ovoga članka, koji je neopravdano odbio ponuđene poslove iz članka 41. ovoga Zakona nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.
Prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju
Članak 43.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac.
6. PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE
Agencija za privremeno zapošljavanje
Članak 44.
(1) Agencija za privremeno zapošljavanje (u daljnjem tekstu: agencija) je poslodavac koji na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (u daljnjem tekstu: korisnik) za privremeno obavljanje poslova.
(2) Ustupljeni radnik, u smislu ovoga Zakona, je radnik kojeg agencija zapošljava radi ustupanja korisniku.
(3) Agencija može obavljati poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da je registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadležnog za rad (u daljnjem tekstu: ministarstvo).
(4) Uz poslove iz stavka 1. ovoga članka, agencija može obavljati i djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem, pod uvjetom da za to posjeduje odgovarajuću dozvolu prema posebnom propisu.
(5) Poslove iz stavka 1. ovoga članka agencija ne može obavljati prije upisa u odgovarajuću evidenciju ministarstva.
(6) Pri obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka, agencija radniku ne smije naplatiti naknadu za njegovo ustupanje korisniku, odnosno naknadu u slučaju sklapanja ugovora o radu između ustupljenog radnika i korisnika.
(7) Agencija je dužna ministarstvu dostavljati statističke podatke o obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj, način i rok dostave podataka iz stavka 7. ovoga članka.
Ugovor o ustupanju radnika
Članak 45.
(1) Ugovor o ustupanju radnika između agencije i korisnika mora biti u pisanom obliku.
(2) Sastojci ugovora iz stavka 1. ovoga članka, uz opće uvjete poslovanja agencije, su podaci o:
1) broju ustupljenih radnika koji su potrebni korisniku
2) razdoblju na koje se ustupaju radnici
3) mjestu rada
4) poslovima koje će ustupljeni radnici obavljati
5) načinu i razdoblju u kojem korisnik mora ispostaviti agenciji obračun za isplatu plaće te propisima koji se kod korisnika primjenjuju na utvrđivanje plaće i
6) osobi koja je ovlaštena za zastupanje korisnika prema ustupljenim radnicima.
(3) U slučaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvu, ugovor iz stavka 1. ovoga članka, uz podatke iz stavka 2. ovoga članka, mora sadržavati i podatke o:
1) zakonodavstvu koje se primjenjuje na radni odnos ustupljenog radnika
2) pravima ustupljenog radnika koja se ostvaruju na temelju ovoga i drugih zakona Republike Hrvatske i koja je korisnik dužan osigurati ustupljenom radniku
3) obvezi plaćanja troškova vraćanja u zemlju.
(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka ne može se sklopiti za:
1) zamjenu radnika kod korisnika kod kojega se provodi štrajk
2) poslove koje su obavljali radnici za koje je korisnik proveo postupak kolektivnog viška radnika iz članka 127. ovoga Zakona u prethodnom razdoblju od šest mjeseci
3) poslove koje su obavljali radnici kojima je korisnik, poslovno uvjetovanim otkazom otkazao ugovore o radu u prethodnom razdoblju od šest mjeseci
4) obavljanje poslova koji su prema propisima o zaštiti na radu poslovi s posebnim uvjetima rada, a ustupljeni radnik ne ispunjava te posebne uvjete
5) ustupanje radnika drugoj agenciji.
(5) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka, agencija i korisnik mogu ugovoriti da će za ustupljene radnike, za razdoblje u kojem su mu ustupljeni, korisnik voditi propisanu evidenciju o njihovu radnom vremenu te rok i način dostave te evidencije agenciji.
Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova
Članak 46.
(1) Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova, agencija može sklopiti s radnikom na određeno ili neodređeno vrijeme.
(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka, osim podataka iz članka 15. stavka 1. točke 1. i točaka 4. do 7. ovoga Zakona, odnosno iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona kada agencija ustupa radnika korisniku u inozemstvo, mora sadržavati i sljedeće podatke:
1) da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika
2) naznaku poslova za čije će se obavljanje radnik ustupati
3) obveze agencije prema radniku u razdoblju kada je ustupljen.
(3) U razdoblju kada ustupljeni radnik zaposlen na neodređeno vrijeme nije ustupljen korisniku, ima pravo na naknadu plaće utvrđene na način iz članka 95. stavka 5. ovoga Zakona.
(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka koji se sklapa na određeno vrijeme koje je jednako vremenu na koje se radnik ustupa korisniku, mora sadržavati podatke o:
1) strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu
2) očekivanom trajanju ugovora
3) sjedištu korisnika
4) mjestu rada
5) poslovima koje će ustupljeni radnik obavljati
6) datumu početka i završetka rada
7) plaći, dodacima na plaću i razdobljima isplate plaće
8) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
(5) Ugovorena plaća i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvrđeni u iznosu manjem, odnosno nepovoljnijem od plaće, odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima, koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom.
(6) Drugi uvjeti rada ustupljenog radnika u smislu stavka 5. ovoga članka su radno vrijeme, odmori i dopusti, osiguranje mjera zaštite na radu, zaštita trudnica, roditelja, posvojitelja i mladih te zaštita od nejednakog postupanja u skladu s posebnim propisom o suzbijanju diskriminacije.
(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, kolektivnim ugovorom sklopljenim između agencije, odnosno udruge agencija i sindikata, mogu se ugovoriti nepovoljniji uvjeti rada od uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima koje obavlja ustupljeni radnik.
(8) Ako se plaća, odnosno drugi uvjeti rada ne mogu utvrditi u skladu sa stavcima 5. i 6. ovoga članka, utvrđuju se ugovorom o ustupanju radnika.
Otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova
Članak 47.
(1) Na otkazivanje ugovora o radu ustupljenih radnika ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o kolektivnom višku radnika.
(2) Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova, agencija može ustupljenom radniku izvanredno otkazati, ako su kod korisnika nastali razlozi iz članka 116. stavka 1. ovoga Zakona i ako korisnik agenciju o tome pisano obavijesti u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
(3) Rok za izvanredni otkaz ugovora o radu iz članka 116. stavka 2. ovoga Zakona teče od dana pisane obavijesti iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Prestanak potrebe za ustupljenim radnikom kod korisnika prije isteka razdoblja za koje je ustupljen, ne može biti razlog za otkaz ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova.
(5) Ustupljeni radnik koji smatra da mu je za vrijeme rada kod korisnika povrijeđeno neko pravo iz radnog odnosa, zaštitu povrijeđenog prava ostvaruje kod poslodavca na način utvrđen člankom 133. ovoga Zakona.
Ograničenje vremena ustupanja radnika
Članak 48.
(1) Korisnik ne smije koristiti rad istog ustupljenog radnika za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno kolektivnim ugovorom.
(2) Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 1. ovoga članka.
Obveze agencije prema ustupljenom radniku
Članak 49.
(1) Prije upućivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija mu je dužna uručiti uputnicu, koja mora sadržavati podatke iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Prije upućivanja ustupljenog radnika korisniku, agencija ga je dužna upoznati s posebnim profesionalnim znanjima ili vještinama za obavljanje posla kod korisnika, kao i sa svim rizicima obavljanja posla koji se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, i u tu svrhu dužna je ustupljenog radnika osposobiti prema propisima o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, osim ako ugovorom o ustupanju radnika nije ugovoreno da te obveze izvrši korisnik.
(3) Agencija je dužna ustupljenog radnika usavršavati i upoznavati s novim tehnologijama rada za obavljanje poslova za koje je ugovoreno da će se radnik ustupati, osim ako ugovorom o ustupanju tu obvezu nije preuzeo korisnik.
(4) Agencija je dužna ustupljenom radniku isplatiti ugovorenu plaću za obavljeni rad kod korisnika i u slučaju kada korisnik ne ispostavi agenciji obračun za isplatu plaće.
Obveze korisnika
Članak 50.
(1) Korisnik se u odnosu na ustupljenog radnika smatra poslodavcem u smislu obveza primjene odredbi ovoga i drugih zakona i propisa kojima su uređeni sigurnost i zaštita zdravlja na radu i posebna zaštita određenih grupa radnika.
(2) Korisnik je dužan, pri sklapanju ugovora iz članka 45. ovoga Zakona, agenciju potpuno i istinito, pisano izvijestiti o uvjetima rada radnika zaposlenih kod korisnika na poslovima koje će obavljati ustupljeni radnik.
(3) Korisnik je dužan najmanje jednom godišnje obavijestiti radničko vijeće o broju i razlozima uzimanja na rad ustupljenih radnika, kao i ustupljene radnike o slobodnim radnim mjestima za koje ispunjavaju uvjete.
Naknada štete
Članak 51.
(1) Štetu koju ustupljeni radnik na radu ili u vezi s radom kod korisnika uzrokuje trećoj osobi, dužan je naknaditi korisnik koji se u odnosu na regresnu odgovornost ustupljenog radnika smatra poslodavcem.
(2) Za štetu koju ustupljeni radnik na radu ili u vezi s radom uzrokuje korisniku, odgovara agencija u skladu s općim propisima obveznoga prava.
(3) Ako ustupljeni radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom kod korisnika, naknadu štete može potraživati od agencije ili korisnika u skladu sa člankom 111. ovoga Zakona.
Evidencija
Članak 52.
(1) Prijavu u evidenciju agencija podnosi ministarstvu u pisanom obliku.
(2) Uz prijavu u evidenciju, agencija mora dostaviti dokaz da je registrirana prema posebnom propisu.
(3) O prijavi u evidenciju, ministarstvo izdaje potvrdu koja sadrži broj pod kojim je agencija upisana i datum upisa u evidenciju.
(4) Agencija je dužna u pravnom prometu, u poslovnim ispravama, na svakom dopisu i ugovoru navesti broj pod kojim je upisana u evidenciju ministarstva.
7. PROBNI RAD, OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Ugovaranje i trajanje probnog rada
Članak 53.
(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
(2) Probni rad iz stavka 1. ovoga članka ne smije trajati duže od šest mjeseci.
(3) Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu.
(4) Na otkaz iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o otkazu ugovora o radu, osim članka 120., članka 121. stavka 1. i članka 125. ovoga Zakona.
(5) Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje sedam dana.
Obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad
Članak 54.
(1) Poslodavac je dužan omogućiti radniku, u skladu s mogućnostima i potrebama rada, školovanje, obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje.
(2) Radnik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.
(3) Prilikom promjene ili uvođenja novog načina ili organizacije rada, poslodavac je dužan, u skladu s potrebama i mogućnostima rada, omogućiti radniku osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
Pojam pripravnika i vrijeme na koje se može s pripravnikom sklopiti ugovor o radu
Članak 55.
(1) Osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, poslodavac može zaposliti kao pripravnika (vježbenik ili drugi pripravnik – u daljnjem tekstu: pripravnik).
(2) Pripravnik iz stavka 1. ovoga članka osposobljava se za samostalan rad u zanimanju za koje se školovao.
(3) Ugovor o radu pripravnika može se sklopiti na određeno vrijeme.
Način osposobljavanja pripravnika
Članak 56.
(1) Način osposobljavanja pripravnika za samostalan rad mora biti propisan pravilnikom o radu ili određen ugovorom o radu.
(2) Radi osposobljavanja za samostalan rad pripravnika se može privremeno uputiti na rad kod drugog poslodavca.
Trajanje pripravničkog staža
Članak 57.
Osposobljavanje pripravnika (pripravnički staž) traje najduže jednu godinu, ako zakonom nije drukčije određeno.
Stručni ispit
Članak 58.
(1) Nakon što završi pripravnički staž pripravnik polaže stručni ispit ako je to propisano zakonom ili drugim propisom, ugovoreno kolektivnim ugovorom ili uređeno pravilnikom o radu.
(2) Ako sadržaj i način polaganja stručnog ispita nije određen zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom, sadržaj i način polaganja stručnog ispita propisuje se pravilnikom o radu.
(3) Pripravniku koji ne položi stručni ispit poslodavac može redovito otkazati.
Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa
Članak 59.
(1) Ako je stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, poslodavac može osobu koja je završila školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa (stručno osposobljavanje za rad).
(2) Razdoblje stručnog osposobljavanja za rad iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja.
(3) Stručno osposobljavanje za rad iz stavka 1. ovoga članka može trajati najduže koliko traje pripravnički staž.
(4) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano, na osobu koja se stručno osposobljava za rad, primjenjuju se odredbe o radnim odnosima ovoga i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu.
(5) Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad mora se sklopiti u pisanom obliku.
8. RADNO VRIJEME
Pojam radnog vremena
Članak 60.
(1) Radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.
(2) Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova ako se pokaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu na kojem se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.
(3) Vrijeme pripravnosti i visina naknade uređuje se ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom.
(4) Vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca smatra se radnim vremenom, neovisno o tome obavlja li ih u mjestu koje je odredio poslodavac ili u mjestu koje je odabrao radnik.
Puno radno vrijeme
Članak 61.
(1) Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno.
(2) Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme četrdeset sati tjedno.
(3) Radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.
Nepuno radno vrijeme
Članak 62.
(1) Nepuno radno vrijeme radnika je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.
(2) Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno.
(3) Radnik iz stavka 2. ovoga članka, a čije je ukupno radno vrijeme četrdeset sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.
(4) Prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, radnik je dužan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima.
(5) Ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu.
(6) Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.
(7) Poslodavac je dužan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanje ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanje ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoji mogućnost za takvu vrstu rada.
Uvjeti rada radnika koji rade u nepunom radnom vremenu
Članak 63.
(1) Poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme s istim poslodavcem ili prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove.
(2) Ako kod poslodavca iz stavka 1. ovoga članka nema radnika koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove, poslodavac je dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, osigurati uvjete uređene kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji ga obvezuje, a koji su utvrđeni za radnika koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme te obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.
(3) Ako kolektivnim ugovorom ili drugim propisom koji obvezuju poslodavca nisu uređeni uvjeti rada na način iz stavka 2. ovoga članka, poslodavac je radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, dužan osigurati primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.
(4) Poslodavac je dužan radnicima koji imaju sklopljene ugovore o radu za nepuno radno vrijeme, omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji imaju sklopljene ugovore o radu za puno radno vrijeme.
Skraćeno radno vrijeme
Članak 64.
(1) Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuju se posebnim propisom.
(3) Radnik koji radi na poslovima iz stavka 1. ovoga članka, ne smije na takvim poslovima raditi duže od radnog vremena utvrđenog stavkom 2. ovoga članka, niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca.
(4) Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se ugovoriti da radnik koji na poslovima iz stavka 1. ovoga članka ne radi u punom radnom vremenu, dio radnoga vremena, najduže do punog radnog vremena, radi na nekim drugim poslovima koji nemaju narav poslova iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, skraćeno radno vrijeme iz stavka 1. ovoga članka izjednačuje se s punim radnim vremenom.
Prekovremeni rad
Članak 65.
(1) U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.
(3) Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.
(4) Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati godišnje, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje.
(5) Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.
(6) Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest godina života, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca, te radnik iz članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. ovoga Zakona, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.
Raspored radnog vremena
Članak 66.
(1) Radno vrijeme radnika može se rasporediti u jednakom, odnosno nejednakom trajanju po danima, tjednima, odnosno mjesecima.
(2) Ako je radno vrijeme radnika raspoređeno u nejednakom trajanju, ono tijekom jednog razdoblja može trajati duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog, odnosno nepunog radnog vremena.
(3) Raspored radnog vremena utvrđuje se propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
(4) Ako raspored radnog vremena nije utvrđen na način iz stavka 3. ovoga članka, o rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac pisanom odlukom.
(5) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, razdoblje takvog rasporeda ne može biti kraće od mjesec dana niti duže od jedne godine, te tijekom tako utvrđenog rasporeda, radno vrijeme mora odgovarati radnikovom ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.
(6) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u tjednu može raditi najviše do pedeset sati, uključujući prekovremeni rad.
(7) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik može raditi najviše do šezdeset sati tjedno, ako je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom, uključujući prekovremeni rad.
(8) Ako je radno vrijeme radnika nejednako raspoređeno, radnik u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca, ne smije raditi duže od prosječno četrdeset osam sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.
(9) Nejednaki raspored radnog vremena može se kolektivnim ugovorom urediti kao ukupan fond radnih sati u razdoblju trajanja nejednakog rasporeda, bez ograničenja iz stavaka 6. i 7. ovoga članka, ali ukupan fond sati, uključujući i prekovremeni rad, ne može biti veći od prosječnih četrdeset pet sati tjedno u razdoblju od četiri mjeseca.
(10) Razdoblje iz stavaka 8. i 9. ovoga članka može se kolektivnim ugovorom ugovoriti za razdoblje od šest mjeseci.
(11) Tijekom razdoblja trajanja nejednakog rasporeda radnog vremena, raspored radnika može se promijeniti samo za preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena.
(12) Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena, radno vrijeme radnika već odgovara njegovu ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom vremenu, poslodavac će tom radniku, tijekom preostalog utvrđenog razdoblja naložiti prekovremeni rad, ako ima potrebu za radom toga radnika.
(13) Ako je radnik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme radio duže od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena, broj sati veći od prosječnog ugovorenog punog, odnosno nepunog radnog vremena smatrat će se prekovremenim radom.
(14) Razdoblja godišnjeg odmora i privremene spriječenosti za rad ne uračunavaju se u razdoblje od četiri mjeseca, odnosno šest mjeseci iz stavaka 8., 9. i 10. ovoga članka.
(15) Poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika.
Preraspodjela radnog vremena
Članak 67.
(1) Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom razdoblja koje ne može biti duže od dvanaest neprekidnih mjeseci, u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.
(2) Ako preraspodjela radnog vremena nije ugovorena i uređena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, poslodavac je dužan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspodijeljeno radno vrijeme, te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada.
(3) Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
(4) Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pedeset šest sati tjedno, odnosno šezdeset sati tjedno ako poslodavac posluje sezonski, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
(6) Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pristane na rad duži od četrdeset osam sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.
(7) Poslodavac je dužan inspektoru rada, na njegov zahtjev, dostaviti popis radnika koji su dali pisanu izjavu iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjeseca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci.
(9) Ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa se u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu.
Zaštita posebno osjetljivih skupina radnika
Članak 68.
(1) Maloljetnik ne smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata.
(2) Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu za dva ili više poslodavca, trudnica, roditelj s djetetom do tri godine života i samohrani roditelj s djetetom do šest godina života, mogu raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena iz članaka 66. i 67. ovoga Zakona samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.
Noćni rad
Članak 69.
(1) Noćni rad je rad koji se obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj, ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno.
(2) Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu između devetnaest sati uvečer i sedam sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom.
(3) Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu između dvadeset sati uvečer i šest sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom.
(4) Ministar pravilnikom propisuje koje se djelatnosti u smislu stavka 2. ovoga članka smatraju industrijom.
(5) Noćni radnik je radnik koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, ili koji tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi najmanje trećinu svoga radnog vremena u vremenu noćnoga rada.
(6) Noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu raditi duže od prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri sata.
(7) Ako je temeljem procjene opasnosti izrađene u skladu s posebnim propisima o zaštiti na radu, noćni radnik na radu izložen osobitoj opasnosti ili teškom fizičkom ili mentalnom naporu, poslodavac je takvom radniku dužan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću.
Zabrana noćnog rada
Članak 70.
(1) Zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a ne mogu ga obaviti punoljetni radnici, u kojem slučaju maloljetnik ne smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro, niti smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću.
(2) U slučaju noćnog rada iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan osigurati da se takav rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.
Rad u smjenama
Članak 71.
(1) Rad u smjenama je organizacija rada kod koje dolazi do izmjene radnika na istim poslovima i istom mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut.
(2) Smjenski radnik je radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.
(3) Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.
Obveze poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima
Članak 72.
(1) Poslodavac je pri organizaciji noćnog rada ili rada u smjeni dužan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima u skladu s naravi posla koji se obavlja noću ili u smjeni.
(2) Poslodavac je dužan noćnim i smjenskim radnicima osigurati sigurnost i zdravstvenu zaštitu u skladu s naravi posla koji se obavlja, kao i sredstva zaštite i prevencije koja odgovaraju i primjenjuju se na sve ostale radnike i dostupna su u svako doba.
(3) Noćnom radniku, poslodavac je dužan prije početka toga rada, kao i redovito tijekom trajanja rada noćnog radnika, omogućiti zdravstvene preglede u skladu s propisom iz stavka 8. ovoga članka.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, noćni radnik koji radi na poslovima s posebnim uvjetima rada u skladu s propisima zaštite na radu, zdravstveni pregled obavlja u skladu s tim propisima.
(5) Troškove zdravstvenog pregleda iz stavka 3. ovoga članka snosi poslodavac.
(6) Ako se zdravstvenim pregledom iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da noćni radnik zbog noćnog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je dužan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada.
(7) Ako poslodavac radniku iz stavka 6. ovoga članka ne može osigurati obavljanje poslova izvan noćnoga rada, dužan mu je ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnoga rada za koje je sposoban, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
(8) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj, način i rokove zdravstvenih pregleda iz stavka 3. ovoga članka.
9. ODMORI I DOPUSTI
Stanka
Članak 73.
(1) Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Maloljetnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.
(3) Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili više poslodavaca, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje šest, odnosno četiri i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu.
(4) Vrijeme odmora iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.
(5) Ako posebna narav posla ne omogućuje prekid rada radi korištenja odmora iz stavka 1. ovoga članka, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu uredit će se vrijeme i način korištenje ovoga odmora.
Dnevni odmor
Članak 74.
(1) Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadeset četiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan punoljetnom radniku koji radi na sezonskim poslovima, a koji se obavljaju u dva navrata tijekom radnog dana, osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje osam sati neprekidno.
(3) Radniku iz stavka 2. ovoga članka, mora se omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraćem trajanju.
Tjedni odmor
Članak 75.
(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se pribraja dnevni odmor iz članka 74. ovoga Zakona.
(2) Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje četrdeset osam sati.
(3) Odmor iz stavaka 1. i 2. ovoga članka radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.
(4) Ako radnik ne može koristiti odmor u trajanju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, mora mu se za svaki radni tjedan omogućiti korištenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.
(5) Izni

”Manje”

 

DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

”Više”

(  NN 63/08 90/10)

I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (u daljnjem tekstu:
Standard) utvrđuju se:
– programi s obzirom na trajanje i namjenu,
– predškolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s teškoćama i darovite
djece,
– predškolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih građana u inozemstvu,
– predškolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina,
– ustroj predškole,
– mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,
– mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću,
– mjere zdravstvene zaštite i prehrane djece u dječjem vrtiću,
– mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,
– materijalni i financijski uvjeti rada,
– prostori dječjeg vrtića,
– higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću,
– mjerila za opremu dječjeg vrtića,
– mjerila za didaktička sredstva i pomagala.

Članak 2.
(1) Ovim se Standardom utvrđuju uvjeti za rad dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje obavljaju
djelatnost organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predškolske dobi.
(2) U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
1. Dječji vrtić – predškolska ustanova (sa ili bez podružnica) u kojoj se provode organizirani oblici
izvanobiteljskog odgojno-obrazovnog rada, njege i skrbi o djeci predškolske dobi.
2. Zgrada dječjeg vrtića – objekt koji može imati najviše 10 odgojno-obrazovnih skupina.
3. Dijete – osoba u dobi od šest mjeseci do polaska u školu koja polazi organizirani oblik
predškolskog odgoja i naobrazbe i aktivni je sudionik odgojno-obrazovnog procesa koji se ostvaruje u
dječjem vrtiću.
4. Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama jest:
– dijete s teškoćama – dijete s utvrđenim stupnjem i vrstom teškoće po propisima iz socijalne skrbi,
koje je uključeno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u dječjem vrtiću, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu ili
– darovito dijete – dijete kojem je utvrđena iznadprosječna sposobnost u jednom ili više područja
uključeno u jaslične i vrtićne programe predškolskog odgoja i naobrazbe.
5. Program – akt kojim se propisuju opći ciljevi i sadržaji, materijalni uvjeti i nositelji odgojnoobrazovnog rada prema Programskom usmjerenju predškolskog odgoja i obrazovanja predškolske djece.
6. Odgojitelj – stručno osposobljena osoba za odgojno-obrazovni rad s djecom u dječjem vrtiću ili
drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost predškolskog odgoja i naobrazbe.
7. Stručni suradnik – stručno osposobljena osoba sa zanimanjem pedagoga, psihologa i stručnjaka
edukacijsko-rehabilitacijskog profila koja pruža pomoć djeci i odgojiteljima u odgojno-obrazovnom radu i koja pridonosi razvoju i unapređenju djelatnosti predškolskog odgoja.
8. Stručno usavršavanje – trajno profesionalno napredovanje odgojitelja, stručnih suradnika i
ravnatelja te drugih odgojno-obrazovnih radnika u dječjem vrtiću radi unapređenja odgojno-obrazovnog rada.
II. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDŠKOLSKE DOBI
Članak 3.
(1) Programi odgoja i naobrazbe s obzirom na trajanje mogu biti:
– cjelodnevni u trajanju od 7 do 10 sati dnevno,
– poludnevni u trajanju od 4 do 6 sati dnevno,
– višednevni u trajanju od jednoga do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i zimovanja),
– programi u trajanju do 3 sata dnevno.
(2) Programi odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi jesu:
2.1. Redoviti programi su cjeloviti razvojni programi odgoja i naobrazbe djece u dobi od šest mjeseci
do polaska u školu koji su namijenjeni djeci za zadovoljavanje njihovih potreba i potreba roditelja u
različitome trajanju.
2.2. Posebni programi su:
a) programi ranog učenja stranog jezika,
b) glazbeni programi,
c) likovni programi,
d) dramsko-scenski programi,
e) informatički programi,
f) športski programi te programi ritmike i plesa,
g) ekološki programi i programi odgoja za održivi razvoj,
h) vjerski programi,
i) programi zdravstvenog odgoja,
j) programi za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (djeca s akutnim bolestima i potrebama,
djeca s kroničnim bolestima, djeca s poremećajem tjelesne težine, endokrinološkim i drugim poremećajima),
k) programi rada s roditeljima,
l) preventivni programi, programi sigurnosti te interventni, kompenzacijski i rehabilitacijski
programi.
2.3. Alternativni odgojno-obrazovni programi prema koncepcijama Marije Montessori, Rudolfa
Steinera, sestara Agazzi, Jurgena Zimmera, Reggio koncepciji i drugo.
2.4. Programi javnih potreba organiziraju se i realiziraju za:
a) djecu s teškoćama,
b) darovitu djecu,
c) djecu hrvatskih građana u inozemstvu,
d) djecu pripadnike nacionalnih manjina,
e) djecu u godini prije polaska u osnovnu školu koja nisu obuhvaćena redovitim programom
predškolskog odgoja (program predškole).
(3) Programi iz stavka 2. ovoga članka mogu se izvoditi i kao eksperimentalni programi.
(4) Dječji vrtić prema svojim posebnostima (kulturi, tradiciji, geografskim specifičnostima i drugo)
razvija svoj odgojno-obrazovni program.
III. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM
POTREBAMA (DJECA S TEŠKOĆAMA I DAROVITA DJECA)
Predškolski odgoj i naobrazba djece s teškoćama
Članak 4.
(1) Djeca s teškoćama uključuju se u redoviti ili program javnih potreba predškolskog odgoja i
naobrazbe.
(2) Djecom s teškoćama u smislu ovoga Standarda smatraju se:
– djeca s oštećenjem vida,
– djeca s oštećenjem sluha,
– djeca s poremećajima govorno-glasovne komunikacije,
– djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim čimbenicima ili psihozom,
– djeca s poremećajima u ponašanju,
– djeca s motoričkim oštećenjima,
– djeca sniženih intelektualnih sposobnosti,
– djeca s autizmom,
– djeca s višestrukim teškoćama,
– djeca sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima (dijabetes, astma, bolesti srca,
alergije, epilepsija i slično).
(3) Lakšim teškoćama djece smatraju se:
– slabovidnost,
– nagluhost,
– otežana glasovno-govorna komunikacija,
– promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim čimbenicima ili psihozom,
– poremećaji u ponašanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotoričnost, poremećaji hranjenja,
enureza, enkompreza, respiratorne afektivne krize), motorička oštećenja (djelomična pokretljivost bez
pomoći druge osobe),
– djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija).
(4) Težim teškoćama djece smatraju se:
– sljepoća,
– gluhoća,
– potpuni izostanak govorne komunikacije,
– motorička oštećenja (mogućnost kretanja uz obveznu pomoć druge osobe ili elektromotornog
pomagala),
– djeca značajno sniženih intelektualnih sposobnosti,
– autizam,
– višestruke teškoće (bilo koja kombinacija navedenih težih teškoća, međusobne kombinacije lakših
teškoća ili bilo koja lakša teškoća u kombinaciji s lakom mentalnom retardacijom).
Članak 5.
Programi rada za djecu s teškoćama provode se s djecom starosne dobi od šest mjeseci do polaska u
školu, i to uključivanjem djece u:
– odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom,
– odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom,
– posebne ustanove.
Članak 6.
U odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom uključuju se, na temelju mišljenja stručnog
povjerenstva (osnovanog po propisima iz područja socijalne skrbi), mišljenja stručnih suradnika (pedagoga,psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila), više medicinske sestre i ravnatelja dječjeg vrtića
kao i odgovarajućih medicinskih i drugih nalaza, mišljenja i rješenja nadležnih tijela, ustanova i vještaka, i to:
– djeca s lakšim teškoćama koja s obzirom na vrstu i stupanj teškoće, uz osiguranje potrebnih
specifičnih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u skupini, a uz osnovnu teškoću nemaju dodatne teškoće, osim lakših poremećaja glasovno-govorne komunikacije;
– djeca s težim teškoćama uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta, ako je nedovoljan broj djece za
ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.
Članak 7.
(1) U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom u dječjem vrtiću uključuju se djeca s
teškoćama kojima se vrsta i stupanj teškoće utvrđuje prema propisima iz područja socijalne skrbi.
(2) Djeca iz stavka 1. ovoga članka sukladno svojim sposobnostima, potrebama i interesima imaju
pravo i na uključivanje u redovite, posebne te alternativne programe s ostalom djecom.
(3) Prosudbu o uključivanju djece iz stavka 1. ovoga članka donosi tim stručnjaka (stručni suradnici,
viša medicinska sestra i ravnatelj) dječjeg vrtića.
(4) Tim stručnjaka dječjeg vrtića, u svrhu ostvarivanja prava djeteta iz stavka 1. ovoga članka na
uključivanje u redovite, posebne i alternativne programe s ostalom djecom donosi program uključivanja za svako dijete prilagođen njegovim sposobnostima, potrebama i interesima.
Članak 8.
(1) Posebne ustanove za provedbu programa rada s djecom s teškoćama od navršenih šest mjeseci do
polaska u školu jesu:
– dječji vrtići osnovani za rad s djecom s teškoćama,
– odgojno-obrazovne ustanove,
– ustanove socijalne skrbi,
– zdravstvene ustanove.
(2) U posebne odgojno-obrazovne ustanove uključuju se djeca s teškoćama ako ta ustanova ima
prostorne i kadrovske uvjete za formiranje odgojno-obrazovne skupine posebnoga programa.
(3) U ustanove socijalne skrbi uključuju se djeca s teškoćama kojoj je, sukladno zakonu kojim se
uređuju odnosi iz područja socijalne skrbi, utvrđeno izdvajanje iz obitelji uz smještaj u ustanovu socijalne skrbi koja provodi predškolski odgoj.
(4) U zdravstvene ustanove uključuju se djeca s teškoćama kojoj je zbog zdravstvenih razloga
potreban smještaj u zdravstvene ustanove pri kojima su ustrojeni programi predškolskog odgoja za djecu s teškoćama.
Predškolski odgoj i naobrazba darovite djece
Članak 9.
(1) Za darovitu djecu u dječjem vrtiću osigurava se provedba posebnih programa predškolskog
odgoja i naobrazbe.
(2) Rano otkrivanje i utvrđivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim stručnim
suradnicima dječjeg vrtića.
(3) Posebni program predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu donosi psiholog u suradnji s
drugim stručnim suradnicima i stručnjacima u području prirodnih i humanističkih znanosti uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnoga za obrazovanje.
(4) Program iz stavka 3. ovoga članka provode odgojitelji i stručni suradnici u suradnji s ostalim
odgojno-obrazovnim radnicima u dječjem vrtiću, a po potrebi i s odgovarajućim stručnim i znanstvenim ustanovama.
Članak 10.
Programi za darovitu djecu iz članka 9. stavka 1. ovoga Standarda ostvaruju se:
– u svim vrstama programa i u svim odgojno-obrazovnim skupinama dječjih vrtića te
– u kraćim posebno prilagođenim programima primjerenim sposobnostima, potrebama i interesima
djeteta u dogovoru s roditeljima.
Članak 11.
Programi namijenjeni darovitoj djeci se temelje na:
– individualnim sposobnostima, sklonostima i interesima,
– dodatnim programskim sadržajima,
– stalnoj suradnji s roditeljima,
– praćenju djetetova napredovanja,
– stalnoj suradnji sa stručnjacima i znanstvenim ustanovama.
Članak 12.
Posebni programi predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu ostvaruju se kao:
a) prošireni redoviti programi koji su djelomično prilagođeni djetetovim izraženim interesima,
sklonostima i sposobnostima, a ostvaruju se u redovitim programima predškolskog odgoja i naobrazbe.
b) programi rada u manjim skupinama djece istih ili sličnih sposobnosti, sklonosti i interesa
organiziranjem posebnih aktivnosti (projekti, zahtjevnije logičko-didaktičke igre, rad na multimedijskom računalu i slično),
c) posebno prilagođeni programi dopunjeni sadržajima koji potiču razvoj specifičnih područja
darovitosti, uz poštovanje razvojnih specifičnosti darovitog djeteta, a ostvaruju se kao:
– igraonice za darovitu djecu sličnih intelektualnih sposobnosti i interesa (do 15 djece),
– programi specifičnih sadržaja za djecu sličnih sposobnosti, interesa i talenata (glazbena, likovna,
športska, jezična, kreativna igraonica),
– individualni mentorski rad.
IV. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE HRVATSKIH GRAĐANA U INOZEMSTVU
Članak 13.
Programi predškolskog odgoja i naobrazbe uspostavljaju stupnjevitost odgoja i naobrazbe djece
hrvatskih građana u inozemstvu kao programi pripreme za dopunske osnovne škole te obuhvaćaju djecu od tri godine života do polaska u osnovnu školu.
Članak 14.
(1) Programima predškolskog odgoja i naobrazbe za djecu hrvatskih građana u inozemstvu
obuhvaćaju se djeca predškolske dobi radi stjecanja znanja o socijalnim i kulturnim uvjetima života u
Republici Hrvatskoj i očuvanja nacionalnog identiteta, zbog usvajanja, razvijanja i promicanja hrvatskoga jezika i kulture u zemlji u kojoj djeca borave te radi lakšeg uključivanja u osnovnu dopunsku školu.
(2) Predškolski odgoj i naobrazbu djece hrvatskih građana u inozemstvu Republika Hrvatska
promiče i potiče na stručnoj razini pružanjem materijalne potpore u organiziranju seminara, predavanja, stručnih radionica i lektorskih vježbi za predškolske radnike i učitelje koji provode kraće programe s djecom u dopunskom radu te u nabavi stručne i priručne literature.
(3) Ministarstvo nadležno za obrazovanje dužno je poticati i pružati stručnu i materijalnu potporu
hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu u organiziranju predškolskog odgoja i naobrazbe za djecu
hrvatskih građana u inozemstvu.
V. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA NA JEZIKU I PISMU NACIONALNE MANJINE
Članak 15.
(1) Programi predškolskog odgoja i naobrazbe mogu biti na jeziku i pismu nacionalne manjine i
dvojezični, a provode se u odgojno-obrazovnim skupinama određene nacionalne manjine i u predškolskim
ustanovama osnovanima za djecu pripadnike nacionalnih manjina.
(2) Dvojezični programi su programi koji se realiziraju na hrvatskom jeziku i materinskom jeziku
nacionalne manjine u ravnomjernoj zastupljenosti.
(3) Dio programa predškolskog odgoja na jeziku i pismu nacionalne manjine obvezno se izvodi i na
hrvatskome jeziku u trajanju od najmanje 10 sati tjedno po odgojno-obrazovnoj skupini.
(4) Predškolske ustanove za djecu pripadnike nacionalnih manjina osnivaju se pod uvjetima
utvrđenim Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi (“Narodne novine” br. 10/97. i 107/07.) i Zakonom
o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (“Narodne novine” broj 51/00.).
VI. USTROJ PREDŠKOLE
Članak 16.
(1) Program predškole je namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu školu, koja nisu
obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.
(2) Program predškole u pravilu se ustrojava u dječjem vrtiću, a u mjestima gdje nema dječjeg vrtića
program predškole provodi osnovna škola.
Članak 17.
Dječji vrtić, odnosno osnovna škola, za provedbu programa predškole osigurava:
– prostor i opremu za provedbu programa,
– odgojitelje, učitelje razredne nastave i stručne suradnike,
– plan odgojno-obrazovnog rada.
Članak 18.
(1) Program predškole traje 250 sati, a provodi se u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja.
(2) Iznimno, ako je programom predškole obuhvaćeno manje od petero djece ili ako se ne može
organizirati prijevoz djece do vrtića, odnosno osnovne škole, program predškole može se smanjiti, a mora trajati najmanje 150 sati u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 19.
Broj djece u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini za provedbu programa predškole ne može biti veći
od 20 djece.
Članak 20.
Oprema i organizacija prostora svrhom i namjenom mora biti primjerena djetetovoj dobi te jamčiti
provedbu programom određenih zadaća.
VII. MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA
Članak 21.
(1) Odgojno-obrazovna skupina osnovna je jedinica u kojoj se provode različiti programi za djecu
predškolske dobi. Odgojno-obrazovne skupine ustrojavaju se prema dobi djece, vrsti i trajanju programa,sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja.
(2) Dječji vrtić optimalne veličine ima od 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga programa ili 340 do
400 djece ukupno.
(3) Dječji vrtić s područnim odjelima optimalne veličine ima 30 odgojnih skupina ili 600 djece.
(4) Dječji vrtić može imati najmanje jednu odgojnu skupinu s najviše 25 djece.
(5) Odredbe ovoga Standarda primjenjuju se na sve vrtiće neovisno o broju odgojno-obrazovnih
skupina odnosno djece.
Članak 22.
(1) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvrđuje se ovisno o dobi djeteta
i broju djece s teškoćama uključene u odgojnu skupinu.
(2) U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi:
– od navršenih šest do navršenih 12 mjeseci može se uključiti najviše 5 djece,
– od 13 do 18 mjeseci može se uključiti najviše 8 djece,
– od 19 do 24 mjeseca može se uključiti najviše 12 djece,
– u trećoj godini može se uključiti najviše 14 djece,
– u četvrtoj godini može se uključiti najviše 18 djece,
– u petoj godini može se uključiti najviše 20 djece,
– u šestoj godini može se uključiti najviše 23 djece,
– u sedmoj godini do polaska u školu može se uključiti najviše 25 djece.
(3) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti, na temelju mišljenja stručnih suradnika dječjeg
vrtića, samo jedno dijete s lakšim teškoćama i tada se broj djece u skupini smanjuje za dvoje djece.
(4) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti samo jedno dijete s većim ili kombiniranim
teškoćama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim programom i tada se broj djece smanjuje za četvero.
(5) U mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnu skupinu
djece u dobi:
– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 10 djece,
– od 1 do 3 godine može se uključiti najviše 12 djece,
– od 3 godine do polaska u školu može se uključiti najviše 20 djece,
– od 4 godine do polaska u školu može se uključiti najviše 22 djece.
Članak 23.
(1) Broj djece s teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u dječjim vrtićima
i posebnim ustanovama utvrđuje se ovisno o dobi djece i vrsti teškoće.
(2) Za djecu s istom vrstom teškoće u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:
– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 3 djeteta,
– od 2 do 4 godine može se uključiti najviše 5 djece,
– od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 5 djece,
– od 4 do 7 godina može se uključiti najviše 7 djece.
(3) Za djecu s autizmom, djecu različite dobi i djecu s različitom vrstom teškoće u odgojnoobrazovnu
skupinu djece u dobi:
– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 2 djeteta,
– od 2 do 5 godina može se uključiti najviše 3 djeteta,
– od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 3 djeteta,
– od 6 do 7 godina može se uključiti najviše 4 djeteta.
Članak 24.
Iznimno, ovisno o uvjetima rada, potrebama djece i roditelja, uvođenju pokusnih programa i slično,
dječji vrtić može, uz suglasnost osnivača, u odgojnu skupinu uključiti manji broj djece od broja djece za
odgojne skupine utvrđene ovim Standardom.
VIII. MJERILA ZA BROJ ODGOJITELJA, STRUČNIH SURADNIKA
I OSTALIH RADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU
Članak 25.
(1) Broj potrebnih radnika u dječjem vrtiću utvrđuje se ovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina,
trajanju i vrsti programa te uvjetima rada u skladu s ovim Standardom.
(2) Odgojitelji, stručni suradnici i ravnatelji imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavršavanja
sukladno planu i programu koji donosi ministar nadležan za obrazovanje.
Odgojitelji
Članak 26.
(1) U dječjem vrtiću neposredne zadaće odgoja i naobrazbe predškolske djece od navršenih šest
mjeseci do polaska u osnovnu školu provode odgojitelji.
(2) Odgojitelj je stručno osposobljena osoba koja provodi odgojno-obrazovni program rada s djecom
predškolske dobi i stručno promišlja odgojno-obrazovni proces u svojoj odgojno-obrazovnoj skupini. On pravodobno planira, programira i vrednuje odgojno-obrazovni rad u dogovorenim razdobljima. Prikuplja,izrađuje i održava sredstva za rad s djecom te vodi brigu o estetskom i funkcionalnom uređenju prostora za izvođenje različitih aktivnosti. Radi na zadovoljenju svakidašnjih potreba djece i njihovih razvojnih zadaća te potiče razvoj svakoga djeteta prema njegovim sposobnostima. Vodi dokumentaciju o djeci i radu te zadovoljava stručne zahtjeve u organizaciji i unapređenju odgojno-obrazovnog procesa. Surađuje s roditeljima, stručnjacima i stručnim timom u dječjem vrtiću kao i s ostalim sudionicima u odgoju i naobrazbi
djece predškolske dobi u lokalnoj zajednici. Odgovoran je za provedbu programa rada s djecom kao i za opremu i didaktička sredstva kojima se koristi u radu.
(3) Predškolske programe za djecu s teškoćama u dječjim vrtićima i u posebnim ustanovama
ostvaruju odgojitelji i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila raznih usmjerenja u suradnji s drugim članovima stručnog tima.
(4) Posebne programe u dječjem vrtiću mogu provoditi odgojitelji i odgojno-obrazovni radnici
odgovarajuće struke koji ispunjavaju uvjete za rad u osnovnoj školi.
Članak 27.
S djecom jaslične dobi od šest mjeseci do navršene prve godine života u 10-satnom programu rade
najmanje tri odgojitelja s petero djece.
Članak 28.
(1) Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini s obzirom na trajanje programa tijekom dana je
za:
– 3 sata – jedan odgojitelj s polovicom radnog vremena,
– 4 do 6 sati – jedan odgojitelj s punim radnim vremenom,
– 7 do 10 sati – dva odgojitelja s punim radnim vremenom.
(2) Ako je u odgojno-obrazovnu skupinu uključeno dijete s težim teškoćama, prema procjeni
stručnog tima može raditi još jedan odgojitelj ili stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
(3) Broj radnika po odgojno-obrazovnoj skupini s posebnim programom za djecu s teškoćama prema
trajanju programa je:
– 4 do 6 sati – jedan stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim vremenom i
pomoćni radnik za njegu, skrb i pratnju s polovicom radnog vremena,
– 7 do 10 sati – jedan stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim vremenom,
jedan odgojitelj s punim radnim vremenom, jedan pomoćni radnik za njegu, skrb i pratnju s punim radnim
vremenom.
Članak 29.
(1) Odgojitelji su obvezni u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece
provesti 27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.
(2) Ostali poslovi odgojitelja obuhvaćaju planiranje, programiranje i vrednovanje rada, pripremu
prostora i poticaja, suradnju i savjetodavni rad s roditeljima i ostalima te poslove stručnog usavršavanja.
(3) Stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila u posebnim odgojnim skupinama obvezni su u
neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti ukupno 27,5 radnih sati
tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.
(4) Ostali poslovi stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila obuhvaćaju planiranje,
programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja, suradnju s roditeljima i ostalima te poslove stručnog usavršavanja.
(5) Pomoćni radnici za njegu, skrb i pratnju obvezni su provesti punu tjednu satnicu svoga radnog
vremena u radu s djecom.
(6) Ako je iskazana opravdana potreba za radom dječjeg vrtića s programom duljim od 10 sati
dnevno, može se povećati broj odgojitelja prema potrebi programa uz suglasnost osnivača.
(7) Ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova može uz suglasnost osnivača
imati i veći broj odgojitelja u skupini od broja utvrđenog ovim Standardom.
Stručni suradnici
Članak 30.
(1) Stručni suradnici u dječjem vrtiću jesu pedagog, psiholog i stručnjak edukacijskorehabilitacijskog
profila.
(2) Pedagog prati realizaciju odgojno-obrazovnog rada, stručno pridonosi maksimalnoj efikasnosti
odgojno-obrazovnih ciljeva te unapređuje cjeloviti odgojno-obrazovni proces; predlaže inovacije, suvremene metode i oblike rada; predlaže, sudjeluje i pomaže odgojiteljima u ostvarivanju programa stručnog usavršavanja i njihova cjeloživotnog obrazovanja; ostvaruje suradnju s roditeljima i pomaže im u odgoju i obrazovanju djece te rješavanju odgojno-obrazovnih problema; surađuje s drugim odgojno-obrazovnim čimbenicima; pridonosi razvoju timskoga rada u dječjem vrtiću; javno predstavlja odgojno-obrazovni rad dječjeg vrtića.
(3) Psiholog prati psihofizički razvoj i napredovanje pojedinačnog djeteta, postavlja razvojne zadaće
i skrbi se o psihičkom zdravlju djece. Svojim djelovanjem pridonosi razvoju timskog rada u dječjem vrtiću i sudjeluje u stvaranju temeljnih uvjeta za ostvarivanje dječjih prava. Posebno je važna uloga psihologa u prepoznavanju djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djece s teškoćama i darovite djece) i promišljanju razvojnih zadaća za njihovo napredovanje prema sposobnostima. Radi i s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i njihovim roditeljima na emocionalno-psihološkome snaženju obitelji za kvalitetniju pomoć u odrastanju djeteta. Surađuje i sudjeluje u programima stalnog usavršavanja odgojitelja, s roditeljima i lokalnom zajednicom te unapređuje cjelokupan rad u dječjem vrtiću. Povezuje se sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, koristi se supervizijskom pomoći i sudjeluje u istraživanjima u dječjem vrtiću te javno prezentira rezultate.
(4) Stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila rade na prepoznavanju, ublažavanju i otklanjanju
teškoća djece. Utvrđuju specifične potrebe djece s teškoćama i o njima informiraju odgojitelje, ostale
suradnike i roditelje. Stvaraju uvjete za uključivanje djece u posebne i redovite programe dječjeg vrtića. U suradnji s odgojiteljima, stručnim timom (i roditeljima) utvrđuju najprimjerenije metode rada za svako pojedino dijete te ih primjenjuju u svome radu. Surađuju sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi te drugim čimbenicima u prevenciji razvojnih poremećaja u djece. Prate, proučavaju i provjeravaju u praksi znanstvene i teorijske spoznaje s područja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti. Unapređuju vlastiti rad i cjelokupan proces uključivanja djece s teškoćama u zajednicu.
Članak 31.
(1) Broj stručnih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupan broj djece jest
sljedeći:
– za 10 odgojno-obrazovnih skupina ili 200 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim vremenom,
– za 11 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece, dva stručna suradnika (različitih profila)
s punim radnim vremenom,
– za 21 do 30 odgojno-obrazovnih skupina ili do 600 djece, tri stručna suradnika (različitih profila) s
punim radnim vremenom.
(2) Ako su u dječjem vrtiću ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za djecu s
teškoćama ili programi za darovitu djecu, broj stručnih suradnika povećava se za 0,10 radnoga vremena po
odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
(3) Broj stručnih suradnika može se povećati s obzirom na posebne potrebe djece, dislociranost
objekata i različitost programa koji se provode u vrtiću.
(4) Profil stručnog suradnika odabire vrtić na osnovi potreba djece i programa koje provodi. U
odabiru stručnih suradnika potrebno je poštovati zahtjev multidisciplinarnosti tima stručnih suradnika
(pedagog, psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila).
(5) U posebnoj ustanovi rade pedagog, psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila kao
stručni suradnici:
– za 5 odgojno-obrazovnih skupina ili 25 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim vremenom,
– za 5 do 10 odgojno-obrazovnih skupina ili do 50 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim
vremenom i stručni suradnik s polovicom radnog vremena,
– za 11 do 15 odgojno-obrazovnih skupina ili do 75 djece, dva stručna suradnika s punim radnim
vremenom,
– za 16 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 100 djece, tri stručna suradnika s punim radnim
vremenom.
(6) Dječji vrtići koji imaju do 5 odgojno-obrazovnih skupina moraju imati najmanje 0,10 radnog
vremena stručnog suradnika po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
(7) Iznimno, ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova može uz suglasnost
osnivača imati i veći broj stručnih suradnika od broja utvrđenoga ovim Standardom.
(8) Ako na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave postoji veći broj manjih
dječjih vrtića, tada poslove stručnih suradnika može provoditi jedan tim stručnjaka za to područje (pedagog,psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila) te viša medicinska sestra.
Članak 32.
(1) Stručni suradnici obvezni su u neposrednome pedagoškom radu s djecom, odgojiteljima i
roditeljima provoditi 25 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka koji se obavljaju u neposrednome pedagoškom radu i drugi
odgovarajući poslovi obavljaju se u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove stručnoga usavršavanja, planiranja, pripreme za rad i druge poslove.
Viša medicinska sestra
Članak 33.
Zdravstvena voditeljica u dječjem vrtiću jest viša medicinska sestra koja radi na osiguravanju i
unapređenju zaštite zdravlja djece i u timu sa stručnim suradnicima, ravnateljem, odgojiteljima, roditeljima i ostalim čimbenicima sudjeluje u ostvarivanju tih zadataka.
Članak 34.
(1) Broj viših medicinskih sestara s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupni broj
djece jest sljedeći:
– do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece – jedna viša medicinska sestra s punim radnim
vremenom, odnosno najmanje s radom 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini,
– više od 20 odgojno-obrazovnih skupina – potreba za radom više medicinske sestre povećava se za
2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini.
(2) Ako su u dječjem vrtiću ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za djecu s
teškoćama, tada je za jednu odgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programom potreba za radom više medicinske sestre.
(3) U posebnoj ustanovi radi viša medicinska sestra 8 sati po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
Članak 35.
Više medicinske sestre poslove neposrednoga zdravstveno-odgojnog rada s djecom, odgojiteljima i
ostalim radnicima u dječjem vrtiću obavljaju u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove stručnog usavršavanja, planiranja, pripreme za rad i druge poslove.
Članak 36.
Stručni radnici u dječjem vrtiću koji provode programe za djecu s teškoćama i u posebnim
ustanovama jesu:
– edukator-rehabilitator za svu djecu s teškoćama (individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s
djetetom u jednome danu),
– logopedi za djecu koja iskazuju potrebu (individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s djetetom
u jednom danu),
– ritmičari za djecu s oštećenjem sluha, govora, s autizmom te značajno sniženim intelektualnim
sposobnostima (individualni rad – 15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
– muzikoterapeuti za djecu s oštećenjem vida, sluha, s autizmom i djecu sa sniženim intelektualnim
sposobnostima (individualni rad – 15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
– fizioterapeuti za djecu s motoričkim oštećenjem, oštećenjem sluha i oštećenjem govora
(individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
– fonetičari za djecu s oštećenjem sluha i oštećenjem govora (individualni rad – 25 minuta
neposrednoga rada s djetetom u jednom danu).
Ostali radnici u dječjem vrtiću
Članak 37.
(1) Dječji vrtić koji ima 17 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili 340 do 400 djece ima tajnika,
voditelja računovodstva i administrativno-računovodstvenog radnika zaposlenog s punim radnim vremenom.
(2) Manji dječji vrtići zaposlit će radnike iz stavka 1. ovoga članka sukladno svojim potrebama uz
suglasnost osnivača.
Članak 38.
Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, održavanja čistoće objekata, pranja, glačanja
i šivanja te nabave, grijanja i održavanja prostora u cjelodnevnom programu jest sljedeći:
1. Broj radnika koji rade na poslovima prehrane:
Broj djece KV kuharica
PKV pomoćna
kuharica
UKUPNO
80 1 0,5 1,5
120 1 1 2
160 1 1,5 2,5
200 1 1,5 2,5
240 2 1,5 3,5
280 2 2 4
320 2 2,5 4,5
360 2 2,5 4,5
400 2,5 2,5 5
2. Na održavanju čistoće prostorija za boravak djece, sanitarija i ostalih pratećih prostorija
(predsoblje, garderobe, uredi, terase), vanjskih površina i igrališta čija je ukupna površina 300 m2,
raspremanju i spremanju ležaljki i dezinfekciji igračaka radi jedna spremačica u punome radnom vremenu.
3. Ako dječji vrtić ima 3.000 m2 vanjskog prostora, na održavanju i uređivanju toga prostora radi
jedan radnik s punim radnim vremenom.
4. U dječjem vrtiću koji ima 400 djece, na poslovima pranja, glačanja i šivanja radi jedan radnik s
punim radnim vremenom, ukoliko to nije povjereno odgovarajućem servisu.
5. U dječjem vrtiću koji ima 400 djece, na poslovima nabave, prijevoza hrane, grijanja i održavanja
prostora (popravci) rade dva radnika s punim radnim vremenom. Ako dječji vrtić ima više objekata, potrebno je zaposliti jednoga radnika s punim radnim vremenom u svakom objektu s vlastitom kotlovnicom.
Članak 39.
(1) U posebnim ustanovama koje rade samo s djecom s teškoćama predškolske dobi broj ostalih
radnika isti je kao i u redovitim dječjim vrtićima.
(2) U posebnim ustanovama koje osim osnovnoškolskog obrazovanja djece s teškoćama provode i
programe rada s djecom predškolske dobi, broj ostalih radnika isti je kao u osnovnoj školi.
IX. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I PREHRANE DJECE U DJEČJEM VRTIĆU
Članak 40.
(1) Mjere zdravstvene zaštite djece predškolske dobi obuhvaćaju potrebne preduvjete za
osiguravanje pravilnog rasta i razvoja predškolske djece u dječjem vrtiću.
(2) Za ostvarivanje mjera iz stavka 1. ovoga članka, potrebno je u vrtiću osigurati:
– sustavno praćenje rasta i razvoja djece i stanja uhranjenosti,
– poduzimanje preventivnih mjera za smanjenje zaraznih bolesti i prevencije ozljeda,
– provođenje organizacijskih oblika rada iz tjelesnog i zdravstvenoga odgojno-obrazovnog područja
(program kretanja). Za ove djelatnosti potrebno je osigurati 1/4 vremena boravka djeteta u vrtiću.
(3) Prehrana djece u vrtiću utvrđuje se propisom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo uz
suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.
(4) O primjeni propisa o prehrani, vrsti i sastavu obroka i planiranju prehrane u dječjem vrtiću brine
se viša medicinska sestra.
(5) Za vrijeme 10-satnog boravka djeteta u vrtiću potrebno je osigurati 2/3 energetskih potreba, a
doručak mora sadržavati mliječni obrok ili odgovarajuću zamjenu.
(6) Higijensko-sanitarne uvjete prehrane nadzire sanitarna inspekcija ureda državne uprave u
županijama, odnosno Gradu Zagrebu, dok stanje uhranjenosti djece nadzire nadležni dom zdravlja.
(7) U dječjem vrtiću koji ostvaruje redovite i posebne programe, s obzirom na trajanje programa,
djeci se svakog dana osigurava sljedeći broj obroka:
– za 3-satni program 1 obrok,
– za 4-satni, 5-satni i 6-satni program 2 obroka,
– za 7-satni i 8-satni program 3 obroka,
– za 9-satni i 10-satni program 4 obroka.
(8) Prehrana djece u dječjim vrtićima planira se i provodi prema preporučenim količinama energije
za jedan dan i prehrambenih tvari za djecu predškolske dobi. Voće i pitka voda moraju biti dostupni djetetu u prostorima dnevnog boravka u dječjem vrtiću tijekom provedbe cijeloga dnevnog programa.
X. MJERILA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA DJEČJIH VRTIĆA
Članak 41.
Troškove smještaja djece u dječjim vrtićima snose osnivači ustanove i roditelji djece koja polaze
vrtić u skladu sa zakonom.
Članak 42.
Cijena smještaja djeteta u dječji vrtić obuhvaća sljedeće vrste troškova:
a) Izdatke za radnike, i to:
– bruto plaće,
– naknade i materijalna prava radnika.
b) Prehranu djece.
c) Uvjete boravka djece, i to:
– materijalni izdaci,
– energija i komunalije,
– tekuće održavanje objekta i opreme,
– prijevoz djece.
d) Nabavu namještaja i opreme.
e) Nabavu sitnog materijala.
XI. MATERIJALNI I FINANCIJSKI UVJETI RADA
Dječji vrtić – prostorni i tehnički uvjeti
Članak 43.
(1) Zgrade dječjih vrtića grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju i
opremanje prostora dječjih vrtića te zakonima, podzakonskim i tehničkim propisima u građenju i drugim područjima važnima za rad i boravak u prostorima dječjeg vrtića.
(2) Optimalni kapacitet zgrade dječjeg vrtića je 200 djece.
(3) Maksimalni kapacitet dječjeg vrtića s podružnicama je 600 djece.
(4) Kapacitet zgrade dječjeg vrtića proizlazi iz broja predškolske djece u sklopu predviđenoga
gravitacijskog područja, odnosno planiranog obuhvata djece u dječje vrtiće. Udaljenost dječjeg vrtića od mjesta stanovanja u pravilu je najviše 1.000 m.
(5) Zgrada dječjeg vrtića treba osigurati pedagoško-estetsku poticajnu sredinu za odgoj i naobrazbu
predškolske djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u školu (jaslična i vrtićna dob), te zadovoljiti sve higijensko-tehničke zahtjeve i osnovna ekološka i estetska mjerila.
(6) Površina potrebnog zemljišta za izgradnju zgrade dječjeg vrtića i formiranje prilaznih putova,
igrališta, slobodnih površina, gospodarskoga dvorišta i parkirališta treba biti najmanje 30 m2 po djetetu, a ako se zemljište dječjeg vrtića nalazi uz postojeće slobodne zelene površine, najmanje 15 m2 po djetetu.
Prostori dječjeg vrtića
Članak 44.
(1) Prostori za boravak djece jesu:
1. Jedinica za djecu jaslične dobi (šest do 36 mjeseci života), koja obuhvaća:
– garderobu,
– trijažu,
– prostor za njegu djece sa sanitarnim uređajima,
– sobu dnevnoga boravka,
– terasu (djelomično natkrivenu).
2. Jedinica za djecu vrtićne dobi (od navršene tri do sedam godina života), koja obuhvaća:
– garderobu,
– prostor sanitarnih uređaja,
– sobu dnevnoga boravka,
– terasu (djelomično natkrivenu).
(2) Višenamjenski prostori jesu:
– dvorana,
– spremište za rekvizite,
– spremište za didaktička sredstva.
(3) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike jesu:
– soba za odgojitelje,
– soba za zdravstvenu voditeljicu s prostorom za izolaciju bolesnoga djeteta,
– sobe za pedagoga, psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila,
– soba za ravnatelja,
– soba za tajnika,
– soba za računovodstvo,
– garderobe odgojitelja,
– spremište – arhiva.
(4) Gospodarski prostori jesu:
1. Kuhinjski pogon, a koji obuhvaća:
– kuhinju (središnja u samostalnome i matičnom vrtiću, distribucijska u područnome vrtiću),
– spremište,
– garderobu sa sanitarijama za osoblje u kuhinji.
2. Servis za obradu rublja, koji obuhvaća:
– praonicu i glačaonicu,
– sabirnicu prljavog rublja,
– spremište čistog rublja.
3. Energetsko-tehnički blok koji obuhvaća:
– kotlovnicu za centralno grijanje,
– radionicu za domara,
– garderobu sa sanitarijama za tehničko osoblje,
– opće gospodarsko spremište,
– garderobe sa sanitarijama za spremačice,
– prostor za odlaganje smeća,
– garažu (u matičnom vrtiću).
(5) Ostali prostori jesu:
1. Ulazni prostor koji obuhvaća:
– trijem,
– vjetrobran,
– ulazni prostor.
2. Komunikacije koje obuhvaćaju:
– hodnike,
– stubišta.
3. Sanitarije koje obuhvaćaju:
– sanitarije za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike,
– sanitarije za roditelje i posjetitelje.
(6) Vanjski prostori jesu:
1. Opći prostori koji obuhvaćaju:
– prilazne putove (pješačke i kolne),
– parkiralište,
– gospodarsko dvorište.
2. Igrališta koja obuhvaćaju:
– igrališta za djecu jaslične dobi,
– igrališta za djecu vrtićne dobi,
– prostore za poligon – vožnju,
– slobodne površine,
– spremište za vanjska igrališta,
– sanitarni čvor pristupačan s igrališta.
Mjerila za prostore u dječjem vrtiću
Članak 45.
(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu jaslične dobi treba osigurati uvjete za razvijanje različitih
individualnih i skupnih aktivnosti djece, slobodno kretanje, objedovanje i spavanje.
(2) Soba dnevnog boravka treba imati površinu od 5 m2 po djetetu i prosječnu visinu 300 cm.
(3) U postojećim vrtićima prostorni uvjeti postižu se prilagođavanjem broja djece koja istodobno
borave u sobi dnevnog boravka.
Članak 46.
(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu vrtićne dobi namijenjen je provođenju odgojno-obrazovnog
rada s djecom, igri, raznolikim aktivnostima, objedovanju i spavanju – odmoru.
(2) Prostor dnevnog boravka treba imati površinu od 3 m2 po djetetu i prosječnu visinu 300 cm.
(3) U postojećim vrtićima prostorni uvjeti postižu se prilagođavanjem broja djece koja istodobno
borave u sobi dnevnog boravka.
(4) Višenamjenska dvorana namijenjena je za razne skupne aktivnosti koje traže veći prostor, a u
kojima sudjeluje jedna ili više skupina djece. Tu se organiziraju razni oblici tjelesne i zdravstvene kulture,stvaralačke igre i priredbe.
(5) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike dimenzioniraju se i opremaju prema
broju radnika odnosno vrsti dječjeg vrtića.
(6) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i kapacitetu dječjeg vrtića, načinu
opskrbe te osiguranju energetskih potreba.
Članak 47.
(1) Mjerila za ostale prostore u dječjem vrtiću utvrđuju se ovim člankom.
(2) Ukupna širina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju djece.
(3) Najmanja širina jednokrilnih ulaznih vrata mora biti 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se
otvarati prema van.
(4) Dubina vjetrobrana mora biti najmanje 240 cm.
(5) Hodnici se dimenzioniraju prema broju djece, odnosno broju soba dnevnog boravka.
(6) Najmanja širina hodnika namijenjenih djeci mora biti 180 cm.
(7) Širina stubišnoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije sobe dnevnog boravka. Za sljedeće
dvije sobe dnevnog boravka širina kraka mora se povećavati za 30 cm. Visina stube ne smije biti veća od 15 cm, a širina gazišta mora biti najmanje 33 cm.
Članak 48.
Vanjski prostori namijenjeni djeci moraju biti ograđeni i sigurni za djecu te sadržavati zelene
površine, osunčane i hladovite prostore za igru. Igrališta moraju imati površinu najmanje 15 m2 po djetetu i biti odgovarajuće opremljena spravama primjerenim dobi djece, pitkom vodom i vodom za igru.
Higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću
Članak 49.
(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u dječjem vrtiću potrebno je zadovoljiti higijensko-tehničke
zahtjeve koji se odnose na: osvijetljenost, sunčevu svjetlost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu od buke i akustiku, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne instalacije, zaštitu od požara i zaštitu od provale.
(2) Prirodna osvijetljenost prostorija značajan je čimbenik radnih uvjeta u dječjem vrtiću te je nužno
osigurati primjerenu kvalitetu i jačinu osvijetljenosti.
(3) Kvaliteta prirodnog svjetla u sobi dnevnoga boravka određuje se orijentacijom sobe dnevnoga
boravka i tehničkim sredstvima za raspršenje dnevnoga svjetla.
(4) Zaštita od izravnog prodiranja sunčevih zraka, kojom se sprječava pretjerano zagrijavanje, mora
biti takva da ne smanjuje stvarnu površinu prozora. U sobama dnevnog boravka treba osigurati mogućnost zamračenja.
(5) Sobe dnevnoga boravka moraju imati optimalno osvjetljenje sunčevom svjetlosti zbog
baktericidnoga djelovanja, a mora se osigurati i zamračenje.
(6) Zaštita od izravnoga prodiranja sunčevih zraka, kojom se sprječava pretjerano zagrijavanje, mora
biti takva da ne smanjuje stvarnu površinu prozora.
(7) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozračivati. U sobama dnevnog boravka treba
osigurati tri izmjene zraka na sat uz najveću brzinu strujanja zraka od 0,2 m/s. U sanitarnim prostorijama za djecu, u garderobama, kuhinji i praonici treba osigurati i dodatno mehaničko provjetravanje.
(8) U prostorijama za boravak djece preporuča se osigurati i relativnu vlagu u zraku od 40 do 60%.
(9) Toplinska zaštita, zaštita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija vrtića, posebno u sobi
dnevnoga boravka, moraju biti prema važećim propisima i standardima. Zaštita od buke i akustika trebaju omogućavati dobru slušnost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri slušanju glazbe.
(10) Za grijanje i hlađenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnoga
sustava.
(11) U svim prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan i to:
– u svim prostorijama za boravak djece 20 – 22°C,
– u hodnicima i višenamjenskoj dvorani 18°C.
(12) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u dnevnom boravku treba osigurati optimalnu
temperaturu, 5°C nižu od vanjske.
(13) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mreže sa zdravstveno ispravnom vodom
za piće. Sve armature instalacija koje služe za pranje moraju biti opremljene toplom i hladnom vodom s automatskom baterijom koja osigurava temperaturu vode od 35°C.
(14) Otpadne vode odvode se kućnom kanalizacijom koja se priključuje na komunalnu kanalizaciju
ili na drugi način, prema važećim propisima i standardima.
(15) Električna instalacija mora biti zaštićena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za televizijski
i internetski priključak.
(16) Zaštita od požara provodi se uporabom odgovarajućih građevnih materijala, definiranjem
evakuacijskih putova i izlaza te protupožarnom opremom i signalizacijom. Zaštita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.
XII. OSNOVNA OPREMA, DIDAKTIČKA SREDSTVA I DRUGA POMAGALA POTREBNA ZA
PROVEDBU REDOVITIH I POSEBNIH PROGRAMA
Mjerila za opremu dječjeg vrtića
Članak 50.
(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora. Oprema dnevnih boravaka omogućuje
realizaciju odgojno-obrazovnog rada s djecom, blagovanje i spavanje – odmor.
(2) Potrebno je osmisliti prostor i osigurati opremu prilagođenu dječjim razvojnim potrebama za
čitanje slikovnica, glazbene i likovne aktivnosti, istraživačke aktivnosti, za dramsko-obiteljske igre, igre kockama i manipulativne igre i slično.
(3) Oprema i namještaj dječjih vrtića moraju biti funkcionalni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog
materijala, po mogućnosti prirodnog, lakog za održavanje, postojanih boja, estetskog izgleda i primjerenog dječjoj dobi.
Mjerila za didaktička sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu redovitih i posebnih programa
Članak 51.
(1) Didaktička sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadaće koje se ostvaruju u dječjem vrtiću.
Glavna mjerila za nabavu didaktičkog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost, lakoća uporabe,
privlačnost i slično.
(2) Za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djecu s teškoćama, darovitu djecu te djecu
sa zdravstvenim potrebama) u posebnim programima osigurava se odgovarajuća oprema.
(3) Za djecu uključenu u posebne programe osigurava se, osim osnovne opreme za redovite
programe, i odgovarajuća dodatna oprema, didaktička sredstva i druga pomagala prema zahtjevu programa.
XIII. SUSTAV KVALITETE PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE
Članak 52.
(1) Predškolske ustanove i ustanove u kojima se provodi predškolski odgoj i naobrazba dužne su
pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskim aktom.
(2) Vanjsko vrednovanje provodi nadležno ministarstvo i osnivač.
(3) Predškolske ustanove provode samovrednovanje.
XIV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
Sredstva za ostvarivanje ovoga Standarda osigurava osnivač dječjeg vrtića, a iz državnog proračuna
osiguravaju se sredstva za sufinanciranje programa javnih potreba u predškolskom odgoju i naobrazbi.
Članak 54.
(1) Dječji vrtići dužni su uskladiti svoju djelatnost s odredbama ovoga Standarda u roku od pet
godina od dana njegova stupanja na snagu.
(2) Dječji vrtići koji na dan stupanja na snagu ovog Standarda obavljaju svoju djelatnost u sklopu
građevina stambeno-poslovne namjene i imaju rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje predškolske djelatnosti u takvim građevinama mogu nastaviti radom u tim prostorima.
Članak 55.
(1) Standard će se provoditi postupno.
(2) Akcijskim planom mjera za tekuću godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje utvrđuje
dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloživim sredstvima, sukladno Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i čini sastavni dio Standarda.
(3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda i izrada ukupnog godišnjeg izvješća u nadležnosti je
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
(4) Godišnje izvješće o provedbi Standarda nadležno ministarstvo podnosi Vladi Republike, a Vlada
Republike Hrvatske godišnje izvješće podnosi Hrvatskom saboru.
Članak 56.
Na dan stupanja na snagu ovoga Standarda prestaje važiti:
– Odluka o elementima standarda društvene brige o djeci predškolske dobi (“Narodne novine” broj
29/83.) i
– Odluka o elementima standarda specifičnih potreba djece s teškoćama u razvoju (“Narodne
novine” broj 47/87.).
Članak 57.
Sukladno ovlastima utvrđenim ovim Standardom provedbene propise donijet će ministar nadležan za
obrazovanje u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 58.
Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”.
Članak 59.
(1) Dječji vrtići osnovani prije stupanja na snagu Izmjena Državnoga pedagoškog standarda
predškolskog odgoja i naobrazbe (“Narodne novine” broj 90/10.) dužni su svoju djelatnost uskladiti s
odredbama članka 28., 34., 37. i 38. Standarda najkasnije do 31. prosinca 2011.
(2) Dječji vrtići iz stavka 1. ovoga članka dužni su svoju djelatnost uskladiti s odredbama članka 22.,
31., 43., 44. 45., 46., 47., 48., 49., 50. i 51. Standarda najkasnije do 31. prosinca 2013.
Članak 60.
Izmjene Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (“Narodne novine” broj
90/10.) stupaju na snagu danom objave u “Narodnim novinama”.
PRILOG
Koeficijent izvodljivosti Državnoga pedagoškog standarda
1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda jest oznaka postupnih rokova, do završno 2013. godine, u
kojima će se pojedini standard postići:
Ki = 0 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti “0” stupaju na snagu odmah nakon donošenja
ovoga Standarda i normativa.
Ki = 1 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti “1” moraju se postići u roku od tri godine, nakon
donošenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2011. godine.
Ki = 2 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti “2” moraju se postići u roku od pet godina,
nakon donošenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2013. godine.
KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOŠKIH STANDARDA (obveze koje su utvrđene u Ki
tekstu Državnoga pedagoškog standarda predškolskog sustava odgoja i naobrazbe Republike
Hrvatske)
Veličina dječjeg vrtića s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (članak 21.) 0
Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini (članak 21.) 2
Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini (članak 28.) 1
Broj stručnih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (članak 31.) 2
Broj viših medicinskih sestara po odgojno-obrazovnoj skupini (članak 34.) 1
Tajnik i voditelj računovosdtva u dječjem vrtiću (članak 37.) 1
Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, održavanja čistoće objekata, pranja,
glačanja i šivanja te nabave, grijanja i održavanja prostora dječjeg vrtića (članak 38.)
1 Mjere zdravstvene zaštite u dječjem vrtiću (članak 40.) 0
Cijena smještaja djeteta u dječji vrtić (članak 42.) 0
Prostori dječjeg vrtića i oprema, didaktička sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu
redovitih i posebnih programa (članak 43., 44., 45., 46., 47. i 48.)
2 Sustav kvalitete predškolskog odgoja i naobrazbe (članak 52.) 0
2) Krajnji je rok za usklađivanje sustava predškolskog odgoja i naobrazbe s Državnim pedagoškim
standardom 2013. godina.

(  NN 63/08 90/10)

I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (u daljnjem tekstu:
Standard) utvrđuju se:
– programi s obzirom na trajanje i namjenu,
– predškolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s teškoćama i darovite
djece,
– predškolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih građana u inozemstvu,
– predškolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina,
– ustroj predškole,
– mjerila za broj djece u odgojnim skupinama,
– mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću,
– mjere zdravstvene zaštite i prehrane djece u dječjem vrtiću,
– mjerila za financiranje programa dječjih vrtića,
– materijalni i financijski uvjeti rada,
– prostori dječjeg vrtića,
– higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću,
– mjerila za opremu dječjeg vrtića,
– mjerila za didaktička sredstva i pomagala.

Članak 2.
(1) Ovim se Standardom utvrđuju uvjeti za rad dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje obavljaju
djelatnost organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predškolske dobi.
(2) U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:
1. Dječji vrtić – predškolska ustanova (sa ili bez podružnica) u kojoj se provode organizirani oblici
izvanobiteljskog odgojno-obrazovnog rada, njege i skrbi o djeci predškolske dobi.
2. Zgrada dječjeg vrtića – objekt koji može imati najviše 10 odgojno-obrazovnih skupina.
3. Dijete – osoba u dobi od šest mjeseci do polaska u školu koja polazi organizirani oblik
predškolskog odgoja i naobrazbe i aktivni je sudionik odgojno-obrazovnog procesa koji se ostvaruje u
dječjem vrtiću.
4. Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama jest:
– dijete s teškoćama – dijete s utvrđenim stupnjem i vrstom teškoće po propisima iz socijalne skrbi,
koje je uključeno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u dječjem vrtiću, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu ili
– darovito dijete – dijete kojem je utvrđena iznadprosječna sposobnost u jednom ili više područja
uključeno u jaslične i vrtićne programe predškolskog odgoja i naobrazbe.
5. Program – akt kojim se propisuju opći ciljevi i sadržaji, materijalni uvjeti i nositelji odgojnoobrazovnog rada prema Programskom usmjerenju predškolskog odgoja i obrazovanja predškolske djece.
6. Odgojitelj – stručno osposobljena osoba za odgojno-obrazovni rad s djecom u dječjem vrtiću ili
drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost predškolskog odgoja i naobrazbe.
7. Stručni suradnik – stručno osposobljena osoba sa zanimanjem pedagoga, psihologa i stručnjaka
edukacijsko-rehabilitacijskog profila koja pruža pomoć djeci i odgojiteljima u odgojno-obrazovnom radu i koja pridonosi razvoju i unapređenju djelatnosti predškolskog odgoja.
8. Stručno usavršavanje – trajno profesionalno napredovanje odgojitelja, stručnih suradnika i
ravnatelja te drugih odgojno-obrazovnih radnika u dječjem vrtiću radi unapređenja odgojno-obrazovnog rada.
II. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDŠKOLSKE DOBI
Članak 3.
(1) Programi odgoja i naobrazbe s obzirom na trajanje mogu biti:
– cjelodnevni u trajanju od 7 do 10 sati dnevno,
– poludnevni u trajanju od 4 do 6 sati dnevno,
– višednevni u trajanju od jednoga do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i zimovanja),
– programi u trajanju do 3 sata dnevno.
(2) Programi odgoja i naobrazbe djece predškolske dobi jesu:
2.1. Redoviti programi su cjeloviti razvojni programi odgoja i naobrazbe djece u dobi od šest mjeseci
do polaska u školu koji su namijenjeni djeci za zadovoljavanje njihovih potreba i potreba roditelja u
različitome trajanju.
2.2. Posebni programi su:
a) programi ranog učenja stranog jezika,
b) glazbeni programi,
c) likovni programi,
d) dramsko-scenski programi,
e) informatički programi,
f) športski programi te programi ritmike i plesa,
g) ekološki programi i programi odgoja za održivi razvoj,
h) vjerski programi,
i) programi zdravstvenog odgoja,
j) programi za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (djeca s akutnim bolestima i potrebama,
djeca s kroničnim bolestima, djeca s poremećajem tjelesne težine, endokrinološkim i drugim poremećajima),
k) programi rada s roditeljima,
l) preventivni programi, programi sigurnosti te interventni, kompenzacijski i rehabilitacijski
programi.
2.3. Alternativni odgojno-obrazovni programi prema koncepcijama Marije Montessori, Rudolfa
Steinera, sestara Agazzi, Jurgena Zimmera, Reggio koncepciji i drugo.
2.4. Programi javnih potreba organiziraju se i realiziraju za:
a) djecu s teškoćama,
b) darovitu djecu,
c) djecu hrvatskih građana u inozemstvu,
d) djecu pripadnike nacionalnih manjina,
e) djecu u godini prije polaska u osnovnu školu koja nisu obuhvaćena redovitim programom
predškolskog odgoja (program predškole).
(3) Programi iz stavka 2. ovoga članka mogu se izvoditi i kao eksperimentalni programi.
(4) Dječji vrtić prema svojim posebnostima (kulturi, tradiciji, geografskim specifičnostima i drugo)
razvija svoj odgojno-obrazovni program.
III. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM
POTREBAMA (DJECA S TEŠKOĆAMA I DAROVITA DJECA)
Predškolski odgoj i naobrazba djece s teškoćama
Članak 4.
(1) Djeca s teškoćama uključuju se u redoviti ili program javnih potreba predškolskog odgoja i
naobrazbe.
(2) Djecom s teškoćama u smislu ovoga Standarda smatraju se:
– djeca s oštećenjem vida,
– djeca s oštećenjem sluha,
– djeca s poremećajima govorno-glasovne komunikacije,
– djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim čimbenicima ili psihozom,
– djeca s poremećajima u ponašanju,
– djeca s motoričkim oštećenjima,
– djeca sniženih intelektualnih sposobnosti,
– djeca s autizmom,
– djeca s višestrukim teškoćama,
– djeca sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima (dijabetes, astma, bolesti srca,
alergije, epilepsija i slično).
(3) Lakšim teškoćama djece smatraju se:
– slabovidnost,
– nagluhost,
– otežana glasovno-govorna komunikacija,
– promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim čimbenicima ili psihozom,
– poremećaji u ponašanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotoričnost, poremećaji hranjenja,
enureza, enkompreza, respiratorne afektivne krize), motorička oštećenja (djelomična pokretljivost bez
pomoći druge osobe),
– djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija).
(4) Težim teškoćama djece smatraju se:
– sljepoća,
– gluhoća,
– potpuni izostanak govorne komunikacije,
– motorička oštećenja (mogućnost kretanja uz obveznu pomoć druge osobe ili elektromotornog
pomagala),
– djeca značajno sniženih intelektualnih sposobnosti,
– autizam,
– višestruke teškoće (bilo koja kombinacija navedenih težih teškoća, međusobne kombinacije lakših
teškoća ili bilo koja lakša teškoća u kombinaciji s lakom mentalnom retardacijom).
Članak 5.
Programi rada za djecu s teškoćama provode se s djecom starosne dobi od šest mjeseci do polaska u
školu, i to uključivanjem djece u:
– odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom,
– odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom,
– posebne ustanove.
Članak 6.
U odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom uključuju se, na temelju mišljenja stručnog
povjerenstva (osnovanog po propisima iz područja socijalne skrbi), mišljenja stručnih suradnika (pedagoga,psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila), više medicinske sestre i ravnatelja dječjeg vrtića
kao i odgovarajućih medicinskih i drugih nalaza, mišljenja i rješenja nadležnih tijela, ustanova i vještaka, i to:
– djeca s lakšim teškoćama koja s obzirom na vrstu i stupanj teškoće, uz osiguranje potrebnih
specifičnih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u skupini, a uz osnovnu teškoću nemaju dodatne teškoće, osim lakših poremećaja glasovno-govorne komunikacije;
– djeca s težim teškoćama uz osiguranje potrebnih specifičnih uvjeta, ako je nedovoljan broj djece za
ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.
Članak 7.
(1) U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom u dječjem vrtiću uključuju se djeca s
teškoćama kojima se vrsta i stupanj teškoće utvrđuje prema propisima iz područja socijalne skrbi.
(2) Djeca iz stavka 1. ovoga članka sukladno svojim sposobnostima, potrebama i interesima imaju
pravo i na uključivanje u redovite, posebne te alternativne programe s ostalom djecom.
(3) Prosudbu o uključivanju djece iz stavka 1. ovoga članka donosi tim stručnjaka (stručni suradnici,
viša medicinska sestra i ravnatelj) dječjeg vrtića.
(4) Tim stručnjaka dječjeg vrtića, u svrhu ostvarivanja prava djeteta iz stavka 1. ovoga članka na
uključivanje u redovite, posebne i alternativne programe s ostalom djecom donosi program uključivanja za svako dijete prilagođen njegovim sposobnostima, potrebama i interesima.
Članak 8.
(1) Posebne ustanove za provedbu programa rada s djecom s teškoćama od navršenih šest mjeseci do
polaska u školu jesu:
– dječji vrtići osnovani za rad s djecom s teškoćama,
– odgojno-obrazovne ustanove,
– ustanove socijalne skrbi,
– zdravstvene ustanove.
(2) U posebne odgojno-obrazovne ustanove uključuju se djeca s teškoćama ako ta ustanova ima
prostorne i kadrovske uvjete za formiranje odgojno-obrazovne skupine posebnoga programa.
(3) U ustanove socijalne skrbi uključuju se djeca s teškoćama kojoj je, sukladno zakonu kojim se
uređuju odnosi iz područja socijalne skrbi, utvrđeno izdvajanje iz obitelji uz smještaj u ustanovu socijalne skrbi koja provodi predškolski odgoj.
(4) U zdravstvene ustanove uključuju se djeca s teškoćama kojoj je zbog zdravstvenih razloga
potreban smještaj u zdravstvene ustanove pri kojima su ustrojeni programi predškolskog odgoja za djecu s teškoćama.
Predškolski odgoj i naobrazba darovite djece
Članak 9.
(1) Za darovitu djecu u dječjem vrtiću osigurava se provedba posebnih programa predškolskog
odgoja i naobrazbe.
(2) Rano otkrivanje i utvrđivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim stručnim
suradnicima dječjeg vrtića.
(3) Posebni program predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu donosi psiholog u suradnji s
drugim stručnim suradnicima i stručnjacima u području prirodnih i humanističkih znanosti uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnoga za obrazovanje.
(4) Program iz stavka 3. ovoga članka provode odgojitelji i stručni suradnici u suradnji s ostalim
odgojno-obrazovnim radnicima u dječjem vrtiću, a po potrebi i s odgovarajućim stručnim i znanstvenim ustanovama.
Članak 10.
Programi za darovitu djecu iz članka 9. stavka 1. ovoga Standarda ostvaruju se:
– u svim vrstama programa i u svim odgojno-obrazovnim skupinama dječjih vrtića te
– u kraćim posebno prilagođenim programima primjerenim sposobnostima, potrebama i interesima
djeteta u dogovoru s roditeljima.
Članak 11.
Programi namijenjeni darovitoj djeci se temelje na:
– individualnim sposobnostima, sklonostima i interesima,
– dodatnim programskim sadržajima,
– stalnoj suradnji s roditeljima,
– praćenju djetetova napredovanja,
– stalnoj suradnji sa stručnjacima i znanstvenim ustanovama.
Članak 12.
Posebni programi predškolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu ostvaruju se kao:
a) prošireni redoviti programi koji su djelomično prilagođeni djetetovim izraženim interesima,
sklonostima i sposobnostima, a ostvaruju se u redovitim programima predškolskog odgoja i naobrazbe.
b) programi rada u manjim skupinama djece istih ili sličnih sposobnosti, sklonosti i interesa
organiziranjem posebnih aktivnosti (projekti, zahtjevnije logičko-didaktičke igre, rad na multimedijskom računalu i slično),
c) posebno prilagođeni programi dopunjeni sadržajima koji potiču razvoj specifičnih područja
darovitosti, uz poštovanje razvojnih specifičnosti darovitog djeteta, a ostvaruju se kao:
– igraonice za darovitu djecu sličnih intelektualnih sposobnosti i interesa (do 15 djece),
– programi specifičnih sadržaja za djecu sličnih sposobnosti, interesa i talenata (glazbena, likovna,
športska, jezična, kreativna igraonica),
– individualni mentorski rad.
IV. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE HRVATSKIH GRAĐANA U INOZEMSTVU
Članak 13.
Programi predškolskog odgoja i naobrazbe uspostavljaju stupnjevitost odgoja i naobrazbe djece
hrvatskih građana u inozemstvu kao programi pripreme za dopunske osnovne škole te obuhvaćaju djecu od tri godine života do polaska u osnovnu školu.
Članak 14.
(1) Programima predškolskog odgoja i naobrazbe za djecu hrvatskih građana u inozemstvu
obuhvaćaju se djeca predškolske dobi radi stjecanja znanja o socijalnim i kulturnim uvjetima života u
Republici Hrvatskoj i očuvanja nacionalnog identiteta, zbog usvajanja, razvijanja i promicanja hrvatskoga jezika i kulture u zemlji u kojoj djeca borave te radi lakšeg uključivanja u osnovnu dopunsku školu.
(2) Predškolski odgoj i naobrazbu djece hrvatskih građana u inozemstvu Republika Hrvatska
promiče i potiče na stručnoj razini pružanjem materijalne potpore u organiziranju seminara, predavanja, stručnih radionica i lektorskih vježbi za predškolske radnike i učitelje koji provode kraće programe s djecom u dopunskom radu te u nabavi stručne i priručne literature.
(3) Ministarstvo nadležno za obrazovanje dužno je poticati i pružati stručnu i materijalnu potporu
hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu u organiziranju predškolskog odgoja i naobrazbe za djecu
hrvatskih građana u inozemstvu.
V. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA NA JEZIKU I PISMU NACIONALNE MANJINE
Članak 15.
(1) Programi predškolskog odgoja i naobrazbe mogu biti na jeziku i pismu nacionalne manjine i
dvojezični, a provode se u odgojno-obrazovnim skupinama određene nacionalne manjine i u predškolskim
ustanovama osnovanima za djecu pripadnike nacionalnih manjina.
(2) Dvojezični programi su programi koji se realiziraju na hrvatskom jeziku i materinskom jeziku
nacionalne manjine u ravnomjernoj zastupljenosti.
(3) Dio programa predškolskog odgoja na jeziku i pismu nacionalne manjine obvezno se izvodi i na
hrvatskome jeziku u trajanju od najmanje 10 sati tjedno po odgojno-obrazovnoj skupini.
(4) Predškolske ustanove za djecu pripadnike nacionalnih manjina osnivaju se pod uvjetima
utvrđenim Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi (“Narodne novine” br. 10/97. i 107/07.) i Zakonom
o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (“Narodne novine” broj 51/00.).
VI. USTROJ PREDŠKOLE
Članak 16.
(1) Program predškole je namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu školu, koja nisu
obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.
(2) Program predškole u pravilu se ustrojava u dječjem vrtiću, a u mjestima gdje nema dječjeg vrtića
program predškole provodi osnovna škola.
Članak 17.
Dječji vrtić, odnosno osnovna škola, za provedbu programa predškole osigurava:
– prostor i opremu za provedbu programa,
– odgojitelje, učitelje razredne nastave i stručne suradnike,
– plan odgojno-obrazovnog rada.
Članak 18.
(1) Program predškole traje 250 sati, a provodi se u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja.
(2) Iznimno, ako je programom predškole obuhvaćeno manje od petero djece ili ako se ne može
organizirati prijevoz djece do vrtića, odnosno osnovne škole, program predškole može se smanjiti, a mora trajati najmanje 150 sati u razdoblju iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 19.
Broj djece u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini za provedbu programa predškole ne može biti veći
od 20 djece.
Članak 20.
Oprema i organizacija prostora svrhom i namjenom mora biti primjerena djetetovoj dobi te jamčiti
provedbu programom određenih zadaća.
VII. MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA
Članak 21.
(1) Odgojno-obrazovna skupina osnovna je jedinica u kojoj se provode različiti programi za djecu
predškolske dobi. Odgojno-obrazovne skupine ustrojavaju se prema dobi djece, vrsti i trajanju programa,sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja.
(2) Dječji vrtić optimalne veličine ima od 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga programa ili 340 do
400 djece ukupno.
(3) Dječji vrtić s područnim odjelima optimalne veličine ima 30 odgojnih skupina ili 600 djece.
(4) Dječji vrtić može imati najmanje jednu odgojnu skupinu s najviše 25 djece.
(5) Odredbe ovoga Standarda primjenjuju se na sve vrtiće neovisno o broju odgojno-obrazovnih
skupina odnosno djece.
Članak 22.
(1) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvrđuje se ovisno o dobi djeteta
i broju djece s teškoćama uključene u odgojnu skupinu.
(2) U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi:
– od navršenih šest do navršenih 12 mjeseci može se uključiti najviše 5 djece,
– od 13 do 18 mjeseci može se uključiti najviše 8 djece,
– od 19 do 24 mjeseca može se uključiti najviše 12 djece,
– u trećoj godini može se uključiti najviše 14 djece,
– u četvrtoj godini može se uključiti najviše 18 djece,
– u petoj godini može se uključiti najviše 20 djece,
– u šestoj godini može se uključiti najviše 23 djece,
– u sedmoj godini do polaska u školu može se uključiti najviše 25 djece.
(3) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti, na temelju mišljenja stručnih suradnika dječjeg
vrtića, samo jedno dijete s lakšim teškoćama i tada se broj djece u skupini smanjuje za dvoje djece.
(4) U odgojno-obrazovnu skupinu može se uključiti samo jedno dijete s većim ili kombiniranim
teškoćama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim programom i tada se broj djece smanjuje za četvero.
(5) U mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnu skupinu
djece u dobi:
– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 10 djece,
– od 1 do 3 godine može se uključiti najviše 12 djece,
– od 3 godine do polaska u školu može se uključiti najviše 20 djece,
– od 4 godine do polaska u školu može se uključiti najviše 22 djece.
Članak 23.
(1) Broj djece s teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u dječjim vrtićima
i posebnim ustanovama utvrđuje se ovisno o dobi djece i vrsti teškoće.
(2) Za djecu s istom vrstom teškoće u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi:
– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 3 djeteta,
– od 2 do 4 godine može se uključiti najviše 5 djece,
– od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 5 djece,
– od 4 do 7 godina može se uključiti najviše 7 djece.
(3) Za djecu s autizmom, djecu različite dobi i djecu s različitom vrstom teškoće u odgojnoobrazovnu
skupinu djece u dobi:
– od 1 do 2 godine može se uključiti najviše 2 djeteta,
– od 2 do 5 godina može se uključiti najviše 3 djeteta,
– od 3 do 7 godina može se uključiti najviše 3 djeteta,
– od 6 do 7 godina može se uključiti najviše 4 djeteta.
Članak 24.
Iznimno, ovisno o uvjetima rada, potrebama djece i roditelja, uvođenju pokusnih programa i slično,
dječji vrtić može, uz suglasnost osnivača, u odgojnu skupinu uključiti manji broj djece od broja djece za
odgojne skupine utvrđene ovim Standardom.
VIII. MJERILA ZA BROJ ODGOJITELJA, STRUČNIH SURADNIKA
I OSTALIH RADNIKA U DJEČJEM VRTIĆU
Članak 25.
(1) Broj potrebnih radnika u dječjem vrtiću utvrđuje se ovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina,
trajanju i vrsti programa te uvjetima rada u skladu s ovim Standardom.
(2) Odgojitelji, stručni suradnici i ravnatelji imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavršavanja
sukladno planu i programu koji donosi ministar nadležan za obrazovanje.
Odgojitelji
Članak 26.
(1) U dječjem vrtiću neposredne zadaće odgoja i naobrazbe predškolske djece od navršenih šest
mjeseci do polaska u osnovnu školu provode odgojitelji.
(2) Odgojitelj je stručno osposobljena osoba koja provodi odgojno-obrazovni program rada s djecom
predškolske dobi i stručno promišlja odgojno-obrazovni proces u svojoj odgojno-obrazovnoj skupini. On pravodobno planira, programira i vrednuje odgojno-obrazovni rad u dogovorenim razdobljima. Prikuplja,izrađuje i održava sredstva za rad s djecom te vodi brigu o estetskom i funkcionalnom uređenju prostora za izvođenje različitih aktivnosti. Radi na zadovoljenju svakidašnjih potreba djece i njihovih razvojnih zadaća te potiče razvoj svakoga djeteta prema njegovim sposobnostima. Vodi dokumentaciju o djeci i radu te zadovoljava stručne zahtjeve u organizaciji i unapređenju odgojno-obrazovnog procesa. Surađuje s roditeljima, stručnjacima i stručnim timom u dječjem vrtiću kao i s ostalim sudionicima u odgoju i naobrazbi
djece predškolske dobi u lokalnoj zajednici. Odgovoran je za provedbu programa rada s djecom kao i za opremu i didaktička sredstva kojima se koristi u radu.
(3) Predškolske programe za djecu s teškoćama u dječjim vrtićima i u posebnim ustanovama
ostvaruju odgojitelji i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila raznih usmjerenja u suradnji s drugim članovima stručnog tima.
(4) Posebne programe u dječjem vrtiću mogu provoditi odgojitelji i odgojno-obrazovni radnici
odgovarajuće struke koji ispunjavaju uvjete za rad u osnovnoj školi.
Članak 27.
S djecom jaslične dobi od šest mjeseci do navršene prve godine života u 10-satnom programu rade
najmanje tri odgojitelja s petero djece.
Članak 28.
(1) Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini s obzirom na trajanje programa tijekom dana je
za:
– 3 sata – jedan odgojitelj s polovicom radnog vremena,
– 4 do 6 sati – jedan odgojitelj s punim radnim vremenom,
– 7 do 10 sati – dva odgojitelja s punim radnim vremenom.
(2) Ako je u odgojno-obrazovnu skupinu uključeno dijete s težim teškoćama, prema procjeni
stručnog tima može raditi još jedan odgojitelj ili stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila.
(3) Broj radnika po odgojno-obrazovnoj skupini s posebnim programom za djecu s teškoćama prema
trajanju programa je:
– 4 do 6 sati – jedan stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim vremenom i
pomoćni radnik za njegu, skrb i pratnju s polovicom radnog vremena,
– 7 do 10 sati – jedan stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim vremenom,
jedan odgojitelj s punim radnim vremenom, jedan pomoćni radnik za njegu, skrb i pratnju s punim radnim
vremenom.
Članak 29.
(1) Odgojitelji su obvezni u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece
provesti 27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.
(2) Ostali poslovi odgojitelja obuhvaćaju planiranje, programiranje i vrednovanje rada, pripremu
prostora i poticaja, suradnju i savjetodavni rad s roditeljima i ostalima te poslove stručnog usavršavanja.
(3) Stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila u posebnim odgojnim skupinama obvezni su u
neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti ukupno 27,5 radnih sati
tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.
(4) Ostali poslovi stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila obuhvaćaju planiranje,
programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja, suradnju s roditeljima i ostalima te poslove stručnog usavršavanja.
(5) Pomoćni radnici za njegu, skrb i pratnju obvezni su provesti punu tjednu satnicu svoga radnog
vremena u radu s djecom.
(6) Ako je iskazana opravdana potreba za radom dječjeg vrtića s programom duljim od 10 sati
dnevno, može se povećati broj odgojitelja prema potrebi programa uz suglasnost osnivača.
(7) Ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova može uz suglasnost osnivača
imati i veći broj odgojitelja u skupini od broja utvrđenog ovim Standardom.
Stručni suradnici
Članak 30.
(1) Stručni suradnici u dječjem vrtiću jesu pedagog, psiholog i stručnjak edukacijskorehabilitacijskog
profila.
(2) Pedagog prati realizaciju odgojno-obrazovnog rada, stručno pridonosi maksimalnoj efikasnosti
odgojno-obrazovnih ciljeva te unapređuje cjeloviti odgojno-obrazovni proces; predlaže inovacije, suvremene metode i oblike rada; predlaže, sudjeluje i pomaže odgojiteljima u ostvarivanju programa stručnog usavršavanja i njihova cjeloživotnog obrazovanja; ostvaruje suradnju s roditeljima i pomaže im u odgoju i obrazovanju djece te rješavanju odgojno-obrazovnih problema; surađuje s drugim odgojno-obrazovnim čimbenicima; pridonosi razvoju timskoga rada u dječjem vrtiću; javno predstavlja odgojno-obrazovni rad dječjeg vrtića.
(3) Psiholog prati psihofizički razvoj i napredovanje pojedinačnog djeteta, postavlja razvojne zadaće
i skrbi se o psihičkom zdravlju djece. Svojim djelovanjem pridonosi razvoju timskog rada u dječjem vrtiću i sudjeluje u stvaranju temeljnih uvjeta za ostvarivanje dječjih prava. Posebno je važna uloga psihologa u prepoznavanju djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djece s teškoćama i darovite djece) i promišljanju razvojnih zadaća za njihovo napredovanje prema sposobnostima. Radi i s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i njihovim roditeljima na emocionalno-psihološkome snaženju obitelji za kvalitetniju pomoć u odrastanju djeteta. Surađuje i sudjeluje u programima stalnog usavršavanja odgojitelja, s roditeljima i lokalnom zajednicom te unapređuje cjelokupan rad u dječjem vrtiću. Povezuje se sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, koristi se supervizijskom pomoći i sudjeluje u istraživanjima u dječjem vrtiću te javno prezentira rezultate.
(4) Stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila rade na prepoznavanju, ublažavanju i otklanjanju
teškoća djece. Utvrđuju specifične potrebe djece s teškoćama i o njima informiraju odgojitelje, ostale
suradnike i roditelje. Stvaraju uvjete za uključivanje djece u posebne i redovite programe dječjeg vrtića. U suradnji s odgojiteljima, stručnim timom (i roditeljima) utvrđuju najprimjerenije metode rada za svako pojedino dijete te ih primjenjuju u svome radu. Surađuju sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi te drugim čimbenicima u prevenciji razvojnih poremećaja u djece. Prate, proučavaju i provjeravaju u praksi znanstvene i teorijske spoznaje s područja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti. Unapređuju vlastiti rad i cjelokupan proces uključivanja djece s teškoćama u zajednicu.
Članak 31.
(1) Broj stručnih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupan broj djece jest
sljedeći:
– za 10 odgojno-obrazovnih skupina ili 200 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim vremenom,
– za 11 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece, dva stručna suradnika (različitih profila)
s punim radnim vremenom,
– za 21 do 30 odgojno-obrazovnih skupina ili do 600 djece, tri stručna suradnika (različitih profila) s
punim radnim vremenom.
(2) Ako su u dječjem vrtiću ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za djecu s
teškoćama ili programi za darovitu djecu, broj stručnih suradnika povećava se za 0,10 radnoga vremena po
odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
(3) Broj stručnih suradnika može se povećati s obzirom na posebne potrebe djece, dislociranost
objekata i različitost programa koji se provode u vrtiću.
(4) Profil stručnog suradnika odabire vrtić na osnovi potreba djece i programa koje provodi. U
odabiru stručnih suradnika potrebno je poštovati zahtjev multidisciplinarnosti tima stručnih suradnika
(pedagog, psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila).
(5) U posebnoj ustanovi rade pedagog, psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila kao
stručni suradnici:
– za 5 odgojno-obrazovnih skupina ili 25 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim vremenom,
– za 5 do 10 odgojno-obrazovnih skupina ili do 50 djece, jedan stručni suradnik s punim radnim
vremenom i stručni suradnik s polovicom radnog vremena,
– za 11 do 15 odgojno-obrazovnih skupina ili do 75 djece, dva stručna suradnika s punim radnim
vremenom,
– za 16 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 100 djece, tri stručna suradnika s punim radnim
vremenom.
(6) Dječji vrtići koji imaju do 5 odgojno-obrazovnih skupina moraju imati najmanje 0,10 radnog
vremena stručnog suradnika po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
(7) Iznimno, ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova može uz suglasnost
osnivača imati i veći broj stručnih suradnika od broja utvrđenoga ovim Standardom.
(8) Ako na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave postoji veći broj manjih
dječjih vrtića, tada poslove stručnih suradnika može provoditi jedan tim stručnjaka za to područje (pedagog,psiholog i stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila) te viša medicinska sestra.
Članak 32.
(1) Stručni suradnici obvezni su u neposrednome pedagoškom radu s djecom, odgojiteljima i
roditeljima provoditi 25 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka koji se obavljaju u neposrednome pedagoškom radu i drugi
odgovarajući poslovi obavljaju se u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove stručnoga usavršavanja, planiranja, pripreme za rad i druge poslove.
Viša medicinska sestra
Članak 33.
Zdravstvena voditeljica u dječjem vrtiću jest viša medicinska sestra koja radi na osiguravanju i
unapređenju zaštite zdravlja djece i u timu sa stručnim suradnicima, ravnateljem, odgojiteljima, roditeljima i ostalim čimbenicima sudjeluje u ostvarivanju tih zadataka.
Članak 34.
(1) Broj viših medicinskih sestara s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupni broj
djece jest sljedeći:
– do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece – jedna viša medicinska sestra s punim radnim
vremenom, odnosno najmanje s radom 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini,
– više od 20 odgojno-obrazovnih skupina – potreba za radom više medicinske sestre povećava se za
2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini.
(2) Ako su u dječjem vrtiću ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za djecu s
teškoćama, tada je za jednu odgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programom potreba za radom više medicinske sestre.
(3) U posebnoj ustanovi radi viša medicinska sestra 8 sati po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno.
Članak 35.
Više medicinske sestre poslove neposrednoga zdravstveno-odgojnog rada s djecom, odgojiteljima i
ostalim radnicima u dječjem vrtiću obavljaju u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove stručnog usavršavanja, planiranja, pripreme za rad i druge poslove.
Članak 36.
Stručni radnici u dječjem vrtiću koji provode programe za djecu s teškoćama i u posebnim
ustanovama jesu:
– edukator-rehabilitator za svu djecu s teškoćama (individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s
djetetom u jednome danu),
– logopedi za djecu koja iskazuju potrebu (individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s djetetom
u jednom danu),
– ritmičari za djecu s oštećenjem sluha, govora, s autizmom te značajno sniženim intelektualnim
sposobnostima (individualni rad – 15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
– muzikoterapeuti za djecu s oštećenjem vida, sluha, s autizmom i djecu sa sniženim intelektualnim
sposobnostima (individualni rad – 15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
– fizioterapeuti za djecu s motoričkim oštećenjem, oštećenjem sluha i oštećenjem govora
(individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
– fonetičari za djecu s oštećenjem sluha i oštećenjem govora (individualni rad – 25 minuta
neposrednoga rada s djetetom u jednom danu).
Ostali radnici u dječjem vrtiću
Članak 37.
(1) Dječji vrtić koji ima 17 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili 340 do 400 djece ima tajnika,
voditelja računovodstva i administrativno-računovodstvenog radnika zaposlenog s punim radnim vremenom.
(2) Manji dječji vrtići zaposlit će radnike iz stavka 1. ovoga članka sukladno svojim potrebama uz
suglasnost osnivača.
Članak 38.
Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, održavanja čistoće objekata, pranja, glačanja
i šivanja te nabave, grijanja i održavanja prostora u cjelodnevnom programu jest sljedeći:
1. Broj radnika koji rade na poslovima prehrane:
Broj djece KV kuharica
PKV pomoćna
kuharica
UKUPNO
80 1 0,5 1,5
120 1 1 2
160 1 1,5 2,5
200 1 1,5 2,5
240 2 1,5 3,5
280 2 2 4
320 2 2,5 4,5
360 2 2,5 4,5
400 2,5 2,5 5
2. Na održavanju čistoće prostorija za boravak djece, sanitarija i ostalih pratećih prostorija
(predsoblje, garderobe, uredi, terase), vanjskih površina i igrališta čija je ukupna površina 300 m2,
raspremanju i spremanju ležaljki i dezinfekciji igračaka radi jedna spremačica u punome radnom vremenu.
3. Ako dječji vrtić ima 3.000 m2 vanjskog prostora, na održavanju i uređivanju toga prostora radi
jedan radnik s punim radnim vremenom.
4. U dječjem vrtiću koji ima 400 djece, na poslovima pranja, glačanja i šivanja radi jedan radnik s
punim radnim vremenom, ukoliko to nije povjereno odgovarajućem servisu.
5. U dječjem vrtiću koji ima 400 djece, na poslovima nabave, prijevoza hrane, grijanja i održavanja
prostora (popravci) rade dva radnika s punim radnim vremenom. Ako dječji vrtić ima više objekata, potrebno je zaposliti jednoga radnika s punim radnim vremenom u svakom objektu s vlastitom kotlovnicom.
Članak 39.
(1) U posebnim ustanovama koje rade samo s djecom s teškoćama predškolske dobi broj ostalih
radnika isti je kao i u redovitim dječjim vrtićima.
(2) U posebnim ustanovama koje osim osnovnoškolskog obrazovanja djece s teškoćama provode i
programe rada s djecom predškolske dobi, broj ostalih radnika isti je kao u osnovnoj školi.
IX. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I PREHRANE DJECE U DJEČJEM VRTIĆU
Članak 40.
(1) Mjere zdravstvene zaštite djece predškolske dobi obuhvaćaju potrebne preduvjete za
osiguravanje pravilnog rasta i razvoja predškolske djece u dječjem vrtiću.
(2) Za ostvarivanje mjera iz stavka 1. ovoga članka, potrebno je u vrtiću osigurati:
– sustavno praćenje rasta i razvoja djece i stanja uhranjenosti,
– poduzimanje preventivnih mjera za smanjenje zaraznih bolesti i prevencije ozljeda,
– provođenje organizacijskih oblika rada iz tjelesnog i zdravstvenoga odgojno-obrazovnog područja
(program kretanja). Za ove djelatnosti potrebno je osigurati 1/4 vremena boravka djeteta u vrtiću.
(3) Prehrana djece u vrtiću utvrđuje se propisom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo uz
suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje.
(4) O primjeni propisa o prehrani, vrsti i sastavu obroka i planiranju prehrane u dječjem vrtiću brine
se viša medicinska sestra.
(5) Za vrijeme 10-satnog boravka djeteta u vrtiću potrebno je osigurati 2/3 energetskih potreba, a
doručak mora sadržavati mliječni obrok ili odgovarajuću zamjenu.
(6) Higijensko-sanitarne uvjete prehrane nadzire sanitarna inspekcija ureda državne uprave u
županijama, odnosno Gradu Zagrebu, dok stanje uhranjenosti djece nadzire nadležni dom zdravlja.
(7) U dječjem vrtiću koji ostvaruje redovite i posebne programe, s obzirom na trajanje programa,
djeci se svakog dana osigurava sljedeći broj obroka:
– za 3-satni program 1 obrok,
– za 4-satni, 5-satni i 6-satni program 2 obroka,
– za 7-satni i 8-satni program 3 obroka,
– za 9-satni i 10-satni program 4 obroka.
(8) Prehrana djece u dječjim vrtićima planira se i provodi prema preporučenim količinama energije
za jedan dan i prehrambenih tvari za djecu predškolske dobi. Voće i pitka voda moraju biti dostupni djetetu u prostorima dnevnog boravka u dječjem vrtiću tijekom provedbe cijeloga dnevnog programa.
X. MJERILA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA DJEČJIH VRTIĆA
Članak 41.
Troškove smještaja djece u dječjim vrtićima snose osnivači ustanove i roditelji djece koja polaze
vrtić u skladu sa zakonom.
Članak 42.
Cijena smještaja djeteta u dječji vrtić obuhvaća sljedeće vrste troškova:
a) Izdatke za radnike, i to:
– bruto plaće,
– naknade i materijalna prava radnika.
b) Prehranu djece.
c) Uvjete boravka djece, i to:
– materijalni izdaci,
– energija i komunalije,
– tekuće održavanje objekta i opreme,
– prijevoz djece.
d) Nabavu namještaja i opreme.
e) Nabavu sitnog materijala.
XI. MATERIJALNI I FINANCIJSKI UVJETI RADA
Dječji vrtić – prostorni i tehnički uvjeti
Članak 43.
(1) Zgrade dječjih vrtića grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju i
opremanje prostora dječjih vrtića te zakonima, podzakonskim i tehničkim propisima u građenju i drugim područjima važnima za rad i boravak u prostorima dječjeg vrtića.
(2) Optimalni kapacitet zgrade dječjeg vrtića je 200 djece.
(3) Maksimalni kapacitet dječjeg vrtića s podružnicama je 600 djece.
(4) Kapacitet zgrade dječjeg vrtića proizlazi iz broja predškolske djece u sklopu predviđenoga
gravitacijskog područja, odnosno planiranog obuhvata djece u dječje vrtiće. Udaljenost dječjeg vrtića od mjesta stanovanja u pravilu je najviše 1.000 m.
(5) Zgrada dječjeg vrtića treba osigurati pedagoško-estetsku poticajnu sredinu za odgoj i naobrazbu
predškolske djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u školu (jaslična i vrtićna dob), te zadovoljiti sve higijensko-tehničke zahtjeve i osnovna ekološka i estetska mjerila.
(6) Površina potrebnog zemljišta za izgradnju zgrade dječjeg vrtića i formiranje prilaznih putova,
igrališta, slobodnih površina, gospodarskoga dvorišta i parkirališta treba biti najmanje 30 m2 po djetetu, a ako se zemljište dječjeg vrtića nalazi uz postojeće slobodne zelene površine, najmanje 15 m2 po djetetu.
Prostori dječjeg vrtića
Članak 44.
(1) Prostori za boravak djece jesu:
1. Jedinica za djecu jaslične dobi (šest do 36 mjeseci života), koja obuhvaća:
– garderobu,
– trijažu,
– prostor za njegu djece sa sanitarnim uređajima,
– sobu dnevnoga boravka,
– terasu (djelomično natkrivenu).
2. Jedinica za djecu vrtićne dobi (od navršene tri do sedam godina života), koja obuhvaća:
– garderobu,
– prostor sanitarnih uređaja,
– sobu dnevnoga boravka,
– terasu (djelomično natkrivenu).
(2) Višenamjenski prostori jesu:
– dvorana,
– spremište za rekvizite,
– spremište za didaktička sredstva.
(3) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike jesu:
– soba za odgojitelje,
– soba za zdravstvenu voditeljicu s prostorom za izolaciju bolesnoga djeteta,
– sobe za pedagoga, psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila,
– soba za ravnatelja,
– soba za tajnika,
– soba za računovodstvo,
– garderobe odgojitelja,
– spremište – arhiva.
(4) Gospodarski prostori jesu:
1. Kuhinjski pogon, a koji obuhvaća:
– kuhinju (središnja u samostalnome i matičnom vrtiću, distribucijska u područnome vrtiću),
– spremište,
– garderobu sa sanitarijama za osoblje u kuhinji.
2. Servis za obradu rublja, koji obuhvaća:
– praonicu i glačaonicu,
– sabirnicu prljavog rublja,
– spremište čistog rublja.
3. Energetsko-tehnički blok koji obuhvaća:
– kotlovnicu za centralno grijanje,
– radionicu za domara,
– garderobu sa sanitarijama za tehničko osoblje,
– opće gospodarsko spremište,
– garderobe sa sanitarijama za spremačice,
– prostor za odlaganje smeća,
– garažu (u matičnom vrtiću).
(5) Ostali prostori jesu:
1. Ulazni prostor koji obuhvaća:
– trijem,
– vjetrobran,
– ulazni prostor.
2. Komunikacije koje obuhvaćaju:
– hodnike,
– stubišta.
3. Sanitarije koje obuhvaćaju:
– sanitarije za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike,
– sanitarije za roditelje i posjetitelje.
(6) Vanjski prostori jesu:
1. Opći prostori koji obuhvaćaju:
– prilazne putove (pješačke i kolne),
– parkiralište,
– gospodarsko dvorište.
2. Igrališta koja obuhvaćaju:
– igrališta za djecu jaslične dobi,
– igrališta za djecu vrtićne dobi,
– prostore za poligon – vožnju,
– slobodne površine,
– spremište za vanjska igrališta,
– sanitarni čvor pristupačan s igrališta.
Mjerila za prostore u dječjem vrtiću
Članak 45.
(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu jaslične dobi treba osigurati uvjete za razvijanje različitih
individualnih i skupnih aktivnosti djece, slobodno kretanje, objedovanje i spavanje.
(2) Soba dnevnog boravka treba imati površinu od 5 m2 po djetetu i prosječnu visinu 300 cm.
(3) U postojećim vrtićima prostorni uvjeti postižu se prilagođavanjem broja djece koja istodobno
borave u sobi dnevnog boravka.
Članak 46.
(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu vrtićne dobi namijenjen je provođenju odgojno-obrazovnog
rada s djecom, igri, raznolikim aktivnostima, objedovanju i spavanju – odmoru.
(2) Prostor dnevnog boravka treba imati površinu od 3 m2 po djetetu i prosječnu visinu 300 cm.
(3) U postojećim vrtićima prostorni uvjeti postižu se prilagođavanjem broja djece koja istodobno
borave u sobi dnevnog boravka.
(4) Višenamjenska dvorana namijenjena je za razne skupne aktivnosti koje traže veći prostor, a u
kojima sudjeluje jedna ili više skupina djece. Tu se organiziraju razni oblici tjelesne i zdravstvene kulture,stvaralačke igre i priredbe.
(5) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike dimenzioniraju se i opremaju prema
broju radnika odnosno vrsti dječjeg vrtića.
(6) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i kapacitetu dječjeg vrtića, načinu
opskrbe te osiguranju energetskih potreba.
Članak 47.
(1) Mjerila za ostale prostore u dječjem vrtiću utvrđuju se ovim člankom.
(2) Ukupna širina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju djece.
(3) Najmanja širina jednokrilnih ulaznih vrata mora biti 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se
otvarati prema van.
(4) Dubina vjetrobrana mora biti najmanje 240 cm.
(5) Hodnici se dimenzioniraju prema broju djece, odnosno broju soba dnevnog boravka.
(6) Najmanja širina hodnika namijenjenih djeci mora biti 180 cm.
(7) Širina stubišnoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije sobe dnevnog boravka. Za sljedeće
dvije sobe dnevnog boravka širina kraka mora se povećavati za 30 cm. Visina stube ne smije biti veća od 15 cm, a širina gazišta mora biti najmanje 33 cm.
Članak 48.
Vanjski prostori namijenjeni djeci moraju biti ograđeni i sigurni za djecu te sadržavati zelene
površine, osunčane i hladovite prostore za igru. Igrališta moraju imati površinu najmanje 15 m2 po djetetu i biti odgovarajuće opremljena spravama primjerenim dobi djece, pitkom vodom i vodom za igru.
Higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću
Članak 49.
(1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u dječjem vrtiću potrebno je zadovoljiti higijensko-tehničke
zahtjeve koji se odnose na: osvijetljenost, sunčevu svjetlost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu od buke i akustiku, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne instalacije, zaštitu od požara i zaštitu od provale.
(2) Prirodna osvijetljenost prostorija značajan je čimbenik radnih uvjeta u dječjem vrtiću te je nužno
osigurati primjerenu kvalitetu i jačinu osvijetljenosti.
(3) Kvaliteta prirodnog svjetla u sobi dnevnoga boravka određuje se orijentacijom sobe dnevnoga
boravka i tehničkim sredstvima za raspršenje dnevnoga svjetla.
(4) Zaštita od izravnog prodiranja sunčevih zraka, kojom se sprječava pretjerano zagrijavanje, mora
biti takva da ne smanjuje stvarnu površinu prozora. U sobama dnevnog boravka treba osigurati mogućnost zamračenja.
(5) Sobe dnevnoga boravka moraju imati optimalno osvjetljenje sunčevom svjetlosti zbog
baktericidnoga djelovanja, a mora se osigurati i zamračenje.
(6) Zaštita od izravnoga prodiranja sunčevih zraka, kojom se sprječava pretjerano zagrijavanje, mora
biti takva da ne smanjuje stvarnu površinu prozora.
(7) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozračivati. U sobama dnevnog boravka treba
osigurati tri izmjene zraka na sat uz najveću brzinu strujanja zraka od 0,2 m/s. U sanitarnim prostorijama za djecu, u garderobama, kuhinji i praonici treba osigurati i dodatno mehaničko provjetravanje.
(8) U prostorijama za boravak djece preporuča se osigurati i relativnu vlagu u zraku od 40 do 60%.
(9) Toplinska zaštita, zaštita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija vrtića, posebno u sobi
dnevnoga boravka, moraju biti prema važećim propisima i standardima. Zaštita od buke i akustika trebaju omogućavati dobru slušnost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri slušanju glazbe.
(10) Za grijanje i hlađenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnoga
sustava.
(11) U svim prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan i to:
– u svim prostorijama za boravak djece 20 – 22°C,
– u hodnicima i višenamjenskoj dvorani 18°C.
(12) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u dnevnom boravku treba osigurati optimalnu
temperaturu, 5°C nižu od vanjske.
(13) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mreže sa zdravstveno ispravnom vodom
za piće. Sve armature instalacija koje služe za pranje moraju biti opremljene toplom i hladnom vodom s automatskom baterijom koja osigurava temperaturu vode od 35°C.
(14) Otpadne vode odvode se kućnom kanalizacijom koja se priključuje na komunalnu kanalizaciju
ili na drugi način, prema važećim propisima i standardima.
(15) Električna instalacija mora biti zaštićena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za televizijski
i internetski priključak.
(16) Zaštita od požara provodi se uporabom odgovarajućih građevnih materijala, definiranjem
evakuacijskih putova i izlaza te protupožarnom opremom i signalizacijom. Zaštita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.
XII. OSNOVNA OPREMA, DIDAKTIČKA SREDSTVA I DRUGA POMAGALA POTREBNA ZA
PROVEDBU REDOVITIH I POSEBNIH PROGRAMA
Mjerila za opremu dječjeg vrtića
Članak 50.
(1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora. Oprema dnevnih boravaka omogućuje
realizaciju odgojno-obrazovnog rada s djecom, blagovanje i spavanje – odmor.
(2) Potrebno je osmisliti prostor i osigurati opremu prilagođenu dječjim razvojnim potrebama za
čitanje slikovnica, glazbene i likovne aktivnosti, istraživačke aktivnosti, za dramsko-obiteljske igre, igre kockama i manipulativne igre i slično.
(3) Oprema i namještaj dječjih vrtića moraju biti funkcionalni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog
materijala, po mogućnosti prirodnog, lakog za održavanje, postojanih boja, estetskog izgleda i primjerenog dječjoj dobi.
Mjerila za didaktička sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu redovitih i posebnih programa
Članak 51.
(1) Didaktička sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadaće koje se ostvaruju u dječjem vrtiću.
Glavna mjerila za nabavu didaktičkog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost, lakoća uporabe,
privlačnost i slično.
(2) Za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djecu s teškoćama, darovitu djecu te djecu
sa zdravstvenim potrebama) u posebnim programima osigurava se odgovarajuća oprema.
(3) Za djecu uključenu u posebne programe osigurava se, osim osnovne opreme za redovite
programe, i odgovarajuća dodatna oprema, didaktička sredstva i druga pomagala prema zahtjevu programa.
XIII. SUSTAV KVALITETE PREDŠKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE
Članak 52.
(1) Predškolske ustanove i ustanove u kojima se provodi predškolski odgoj i naobrazba dužne su
pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskim aktom.
(2) Vanjsko vrednovanje provodi nadležno ministarstvo i osnivač.
(3) Predškolske ustanove provode samovrednovanje.
XIV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 53.
Sredstva za ostvarivanje ovoga Standarda osigurava osnivač dječjeg vrtića, a iz državnog proračuna
osiguravaju se sredstva za sufinanciranje programa javnih potreba u predškolskom odgoju i naobrazbi.
Članak 54.
(1) Dječji vrtići dužni su uskladiti svoju djelatnost s odredbama ovoga Standarda u roku od pet
godina od dana njegova stupanja na snagu.
(2) Dječji vrtići koji na dan stupanja na snagu ovog Standarda obavljaju svoju djelatnost u sklopu
građevina stambeno-poslovne namjene i imaju rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje predškolske djelatnosti u takvim građevinama mogu nastaviti radom u tim prostorima.
Članak 55.
(1) Standard će se provoditi postupno.
(2) Akcijskim planom mjera za tekuću godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje utvrđuje
dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloživim sredstvima, sukladno Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i čini sastavni dio Standarda.
(3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda i izrada ukupnog godišnjeg izvješća u nadležnosti je
Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa.
(4) Godišnje izvješće o provedbi Standarda nadležno ministarstvo podnosi Vladi Republike, a Vlada
Republike Hrvatske godišnje izvješće podnosi Hrvatskom saboru.
Članak 56.
Na dan stupanja na snagu ovoga Standarda prestaje važiti:
– Odluka o elementima standarda društvene brige o djeci predškolske dobi (“Narodne novine” broj
29/83.) i
– Odluka o elementima standarda specifičnih potreba djece s teškoćama u razvoju (“Narodne
novine” broj 47/87.).
Članak 57.
Sukladno ovlastima utvrđenim ovim Standardom provedbene propise donijet će ministar nadležan za
obrazovanje u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 58.
Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”.
Članak 59.
(1) Dječji vrtići osnovani prije stupanja na snagu Izmjena Državnoga pedagoškog standarda
predškolskog odgoja i naobrazbe (“Narodne novine” broj 90/10.) dužni su svoju djelatnost uskladiti s
odredbama članka 28., 34., 37. i 38. Standarda najkasnije do 31. prosinca 2011.
(2) Dječji vrtići iz stavka 1. ovoga članka dužni su svoju djelatnost uskladiti s odredbama članka 22.,
31., 43., 44. 45., 46., 47., 48., 49., 50. i 51. Standarda najkasnije do 31. prosinca 2013.
Članak 60.
Izmjene Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (“Narodne novine” broj
90/10.) stupaju na snagu danom objave u “Narodnim novinama”.
PRILOG
Koeficijent izvodljivosti Državnoga pedagoškog standarda
1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda jest oznaka postupnih rokova, do završno 2013. godine, u
kojima će se pojedini standard postići:
Ki = 0 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti “0” stupaju na snagu odmah nakon donošenja
ovoga Standarda i normativa.
Ki = 1 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti “1” moraju se postići u roku od tri godine, nakon
donošenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2011. godine.
Ki = 2 = Svi standardi označeni koeficijentom izvodljivosti “2” moraju se postići u roku od pet godina,
nakon donošenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2013. godine.
KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOŠKIH STANDARDA (obveze koje su utvrđene u Ki
tekstu Državnoga pedagoškog standarda predškolskog sustava odgoja i naobrazbe Republike
Hrvatske)
Veličina dječjeg vrtića s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (članak 21.) 0
Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini (članak 21.) 2
Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini (članak 28.) 1
Broj stručnih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (članak 31.) 2
Broj viših medicinskih sestara po odgojno-obrazovnoj skupini (članak 34.) 1
Tajnik i voditelj računovosdtva u dječjem vrtiću (članak 37.) 1
Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, održavanja čistoće objekata, pranja,
glačanja i šivanja te nabave, grijanja i održavanja prostora dječjeg vrtića (članak 38.)
1 Mjere zdravstvene zaštite u dječjem vrtiću (članak 40.) 0
Cijena smještaja djeteta u dječji vrtić (članak 42.) 0
Prostori dječjeg vrtića i oprema, didaktička sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu
redovitih i posebnih programa (članak 43., 44., 45., 46., 47. i 48.)
2 Sustav kvalitete predškolskog odgoja i naobrazbe (članak 52.) 0
2) Krajnji je rok za usklađivanje sustava predškolskog odgoja i naobrazbe s Državnim pedagoškim
standardom 2013. godina.

”Manje”

 

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA ZA PEDAGOŠKU 2015./2016. GODINU

”Više”

Cijeli dokument GODIŠNJI PLAN I PROGRAM ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA ZA PEDAGOŠKU 2015./2016. GODINU pročitajte ovdje: GPP_D_V_OSMIJEH_2015-2016_GODINA

”Manje”

 

KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA“OSMIJEH“ ZA PEDAGOŠKU 2015./2016.GODINU

”Više”

Cijeli dokument KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA“OSMIJEH“ ZA PEDAGOŠKU 2015./2016.GODINU pročitajte ovdje: KURIKUILUM_2015-2016_OSMIJEH

”Manje”

 

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OSTVARIVANJU PLANA I PROGRAMA RADA ZA PEDAGOŠKU 2014./2015.godinu

”Više”

Cijeli dokument GODIŠNJE IZVJEŠĆE O OSTVARIVANJU PLANA I PROGRAMA RADA ZA PEDAGOŠKU 2014./2015.godinu pročitajte ovdje: IZVJESCE-2014-15

”Manje”

 

PRAVILNIK o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika usluga u Dječjem vrtiću

”Više”

Na temelju članka 35. stavak 1. alineja 4., u svezi s članom 20. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju(“narodne novine” broj 10/97., 107/07 i 94/13) i članka 67.Statuta Dječjeg vrtića „Osmijeh““  Upravno vijeće , temeljem suglasnosti osnivača Marina Hehet Valentić  Klasa:011-02/14-01/01, URBROJ: 394-14-01 od 18.02.2014.g. na svojoj 4. sjednici od dana 20.02.2014.g.donosi

P R A V I L N I K
o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza
korisnika usluga u Dječjem vrtiću „Osmijeh“

 

I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.

Ovim Pravilnikom o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika usluga u Dječjem vrtiću „Osmijeh“ (u nastavku teksta: Pravilnik) uređuje se postupak upisa i prednosti pri upisu djece u Dječji vrtić, način organiziranja i ostvarivanja programa predškolskog odgoja, naobrazbe i socijalne skrbi djece predškolske dobi te prava i obveze roditelja odnosno skrbnika djece – korisnika usluga u Dječjem vrtiću.

Članak 2.

U Dječjem vrtiću ostvaruju se sljedeći programi za djecu predškolske dobi:
1. redoviti programi njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske usklađeni s radnim vremenom zaposlenih roditelja i potrebama djeteta,
2. program predškole za djecu u godini prije polaska u osnovnu školu,
3. posebni programi predškolskog odgoja u skladu s potrebama djece i zahtjevima roditelja:
– programi ranog učenja engleskog jezika,
-program folklorne igraonice
-program klasične igraonice“Igrajmo se zajedno“ za djecu od 3.g. do 7.g.
-preventivno-zaštitni programi
-program provođenja tjelesne i zdravstvene kulture- vrtićke grupe
-program za sprečavanje ovisnosti pušenja i rizičnih ponašanja
-program rada za unapređivanje tjelesnog zdravlja djece, roditelja i zaposlenika vrtića
-programi prema posebnim interesima i potrebama djece,
-program povećanja sigurnosti
-drugi razvojno -orijentirani i socijalizacijski programi predškolskog odgoja u skladu s potrebama djece i zahtjevima roditelja

II. UPIS DJECE U PROGRAME DJEČJEG VRTIĆA

Članak 3.

Upis djece u programe Dječjeg vrtića provodi se prema planu upisa što ga za svaku pedagošku godinu donosi Upravno vijeće Dječjeg vrtića uz suglasnost ( osnivača)- fizička osoba.
Dječji vrtić kao javne ovlasti obavlja upise djece u dječji vrtić i ispise iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije.
Kada dječji vrtić u vezi s poslovima iz prethodnog stavka ovog članka obavlja kao javne ovlasti, odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu djeteta, roditelja ili skrbnika ili druge fizičke ili pravne osobe, dužan je postupati prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

Članak 4.
U Vrtić se primaju predškolska djeca od navršenih 12 mjeseci života do polaska u osnovnu školu.
U novu pedagošku godinu upisuje se onoliko djece koliko se u tekućoj godini ispisuje iz Vrtića, radi polaska u osnovnu školu ili iz drugih razloga, odnosno do popune postojećih kapaciteta Vrtića sukladno važećim pedagoškim standardima, a u skladu s potrebama Grada Bjelovara uz suglasnost Osnivača.
Veći broj djece, od broja utvrđenog prema mjerilima iz stavka 2. ovoga članka, bit će upisan jedino uz suglasnost Osnivača.

Članak 5.

Upravno vijeće Vrtića sukladno prostornim mogućnostima i Državnom pedagoškom standardu odlučuje uz suglasnost Osnivača, a u skladu s potrebama Grada Bjelovara o upisu djece u pedagošku godinu koja traje od 1. rujna tekuće godine do 31. kolovoza slijedeće godine.
Članak 6.

Ako se sva prijavljena djeca mogu upisati neće se primjenjivati kriteriji za ostvarivanje prednosti.
Upis djece koja imaju prebivalište na području drugih općina, vršit će se u skladu s prethodnim točkama, ukoliko su upisana sva djeca roditelja/skrbnika s područja Grada Bjelovara koji su iskazali potrebu za cjelodnevnim redovitim programom u Vrtića.
Djeca zaposlenika Vrtića imaju izravan upis u programe Vrtića, a u skladu s važećim pedagoškim standardima.
Cijenu programa utvrđuje Upravno vijeće svojom odlukom.

Članak 7.
Dječji vrtić je dužan sukladno svom kapacitetu organizirati redoviti program predškolskog odgoja za djecu s prebivalištem na području grada, te osigurati prednost pri upisu u redoviti program na način utvrđen odlukom osnivača.
Ukoliko se sva prijavljena djeca ne mogu upisati primijenit će se ovi kriteriji i redoslijed za ostvarivanje prednosti pri upisu primjenom metode bodovanja kako slijedi:
REDNI BROJ OPIS KRITERIJA BROJ
BODOVA
1. Djeca roditelja žrtava i invalida Domovinskog rata 10
2. Djeca zaposlenih roditelja koji već imaju najmanje jedno dijete u cjelodnevnom redovitom programu Vrtića 10
3. Djeca iz obitelji s troje ili više malodobne djece 5
4. Djeca zaposlenih roditelja 5
5. Djeca s teškoćama u razvoju (uz predočenje Nalaza i mišljenja Zavoda
za socijalnu skrb, preslike medicinske dokumentacije o vrsti teškoće te ako Vrtić ispunjava uvijete za integraciju u redoviti program što se utvrđuje u propisanom postupku vještačenja)
6. Djeca samohranih zaposlenih roditelja 5
7. Djeca u udomiteljskim obiteljima, bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi 5
8. Djeca u godini prije polaska u osnovnu školu 5
9. Djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu 3
10. Izravan upis

Zahtjevi za upis roditelja/skrbnika, čija djeca s početkom nove pedagoške godine neće navršiti 12 mjeseci života, neće biti bodovani po naprijed navedenim kriterijima nego će biti uvršteni na konačnu listu s ništa (0) bodova prema datumu rođenja djeteta, od starijega ka mlađemu.
Dječji vrtić je dužan samostalno ili u suradnji s drugim dječjim vrtićima osigurati ostvarivanje programa predškole za svu zainteresiranu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu, a za djecu s teškoćama u razvoju dvije godine prije polaska u osnovnu školu.
Dječji vrtić može organizirati posebne cjelodnevne, poludnevne i kraće programe te druge programe predškolskog odgoja u skladu s interesima i potrebama djece i zahtjevima roditelja.

Članak 8.

Bodovi utvrđeni po kriterijima iz članka 7.ovog Pravilnika zbrajaju se i na temelju ukupnog broja bodova utvrđuje se lista prioriteta na koju se redom stavljaju zahtjevi podnositelja/ica od većeg broja bodova do najmanjeg.
Ako više djece ostvari jednak broj bodova, prednost pri upisu utvrđuje povjerenstvo za upis djece Dječjeg vrtića na temelju stručne procjene o hitnosti smještaja djeteta u vrtić, a ovisno o psihofizičkom statusu i potrebama djeteta za odgovarajućim programima i uvjetima koje Dječji vrtić može ponuditi.

Članak 9.

Zamolba za upis s manjim brojem bodova može ostvariti prednost u odnosu na zamolbu
podnositelja/ice s većim brojem bodova ukoliko za dijete tog drugog podnositelja/ice ne postoji dobno odgovarajuća odgojna skupina, tj. Vrtić ne raspolaže upisnim kapacitetima za tu dobnu skupinu.
Članak 10.

Djeca koja se tijekom pedagoške godine ispišu iz vrtića ili jaslica u novoj pedagoškoj godini nemaju nikakvu prednost pri upisu. Za njih će se utvrđivati broj bodova kao i za svu novoprimljenu djecu po kriterijima utvrđenim ovim Pravilnikom.

Članak 11.

U skladu s planom upisa, u Dječjem se vrtiću svake godine vrši objavu upisa za upis djece radi ostvarivanja programa predškolskog odgoja.
Dječji vrtić  u objavi upisa daje detaljne podatke o svim programima i broju djece koju upisuje ,a naročito rok za podnošenje zahtjeva i mjesto podnošenja zahtjeva, rok i mjesto objave rezultata upisa, način ostvarivanja i zaštite prava učesnika u postupku upisa.
Svake godine , najkasnije do 30.travnja ,objavu upisa se stavlja na mrežne stranice dječjeg vrtića i oglasne ploče Dječjeg vrtića.

Članak 12.

Roditelji/skrbnici podnose zahtjeve za upis djece u roku koji je naveden u objavi.
Roditelji / skrbnici koji se javljaju na objavu dužni su priložiti na upisu ispunjen Zahtjev za upis koju mogu dobiti u matičnom objektu Vrtića ili preuzeti s web stranice Vrtića.
Za točnost podataka odgovorni su roditelji/skrbnici koji se javljaju na oglas te vlastoručnim potpisom jamče njihovu točnost i kojim izjavljuju i potvrđuju da su podaci navedeni u zahtjevu i priloženoj dokumentaciji točni te potpisom ovlašćuju vrtić da iste ima pravo provjeravati, obrađivati, čuvati i koristiti u skladu sa zakonom o zaštiti osobnih podataka i drugim važećim propisima, a u svrhu sklapanja i izvršenja ugovora o ostvarivanju odgovarajućeg programa predškolskog odgoja djeteta u vrtiću.

Pristupnicima oglasu koji su dali netočne podatke kako bi ostvarili prednost prilikom upisa u Vrtić, a temeljem uvida u upisnu dokumentaciju, poništava se zbroj bodova te on tada iznosi nula (0).
Članak 13.

Na osnovu navedenih kriterija za svako dijete utvrđuje se broj bodova koji služi za utvrđivanje mjesta na ljestvici poretka ako se prilikom upisa prijavi više djece od planiranog.

Članak 14.

Roditelj odnosno skrbnik djeteta je dužan dostaviti Dječjem vrtiću dokaze o činjenicama bitnim za ostvarivanje prednosti pri upisu:
– za dijete roditelja invalida Domovinskog rata – rješenje o statusu invalida Domovinskog rata,
– za dijete oba zaposlena roditelja – potvrde poslodavaca o zaposlenju roditelja,
– za dijete koje živi samo s jednim, zaposlenim roditeljem – potvrda poslodavca o zaposlenju roditelja, presuda o razvodu braka ili drugi dokaz da drugi roditelj ne živi u zajedničkom kućanstvu,
– za dijete samohranog zaposlenog roditelja – potvrda poslodavca o zaposlenju roditelja i dokazi o samohranosti: rodni list, smrtni list za preminulog roditelja ili potvrda o nestanku drugog roditelja ili rješenje Centra za socijalnu skrb o privremenom uzdržavanju djeteta,
– za dijete u udomiteljskoj obitelji, bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi – rješenje odnosno potvrda centra za socijalnu skrb da je dijete u udomiteljskoj obitelji, bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi,
– za dijete iz obitelji s troje ili više malodobne djece – za svako dijete mlađe od 18 godina rodni list ili izvadak iz matice rođenih ili potvrda s podacima o rođenju djeteta ili pisana privola roditelja da vrtić može sam provjeriti podatke o rođenju djeteta u maticama rođenih,
– za dijete u godini prije polaska u osnovnu školu – rodni list ili izvadak iz matice rođenih ili potvrda s podacima o rođenju djeteta ili pisana privola roditelja da vrtić može sam provjeriti podatke o rođenju djeteta u maticama rođenih,
– za dijete roditelja koji primaju doplatak za djecu – rješenje o pravu na doplatak za djecu,
– za dijete koje ima specifične razvojne i/ili zdravstvene potrebe – relevantna dokumentacija za utvrđivanje navedenih potreba i statusa djeteta.

III.POSTUPAK UPISA
Članak 15.

Roditelj odnosno skrbnik podnosi zahtjev za upis djeteta u određeni program Dječjeg vrtića ako stanuje na području na kojem djeluje Dječji vrtić ili ako ima interes za izabrani program koji nudi Dječji vrtić .

Prije uključivanja djeteta u odgojno-obrazovnu skupinu roditelj/skrbnik je obvezan:
– dogovoriti termin za upisnu proceduru djeteta
– obaviti inicijalni intervju uz prisutnost djeteta i razgovor sa stručnim suradnikom Vrtića ili
ravnateljem
– potpisati izjavu o ovlaštenim osobama koje mogu dovoditi i odvoditi dijete iz Vrtića,
– potpisati s Vrtićom ugovor o međusobnim pravima i obvezama davatelja i korisnika usluga
-potpisati Rješenje o upisu

Uz zahtjev za upis djeteta roditelj odnosno skrbnik prilaže:

– rodni list(ne stariji od 6 mjeseci) ili izvadak iz matice rođenih ili potvrdu s podacima o rođenju djeteta ili pisanu privolu roditelja da Dječji vrtić može sam provjeriti podatke o rođenju djeteta u maticama rođenih,
– preslika djetetove domovnice
– preslika potvrde o djetetovom OIB-u
– liječničku potvrdu o obavljenom sistematskom pregledu djeteta prilikom upisa u vrtić
– presliku knjižice imunizacije djeteta
– presliku zdravstvene iskaznice djeteta
– preslike osobnih iskaznica roditelja/skrbnika ili uvjerenja o prebivalištu
– potvrdu o prihodima iz Porezne uprave Bjelovarsko-bilogorske županije za oba zaposlena roditelja/skrbnika te ostale dokumente koji vjerodostojno prikazuju i utvrđuju prihod roditelja/skrbnika u protekloj godini.
– potvrdu o radnom statusu roditelja,
-rješenje o invalidnosti,
-rješenje centra za socijalnu skrb o pravu na pomoć,
-za nezaposlene potvrda od Zavoda za zapošljavanje
– dokumentaciju o razvojnom statusu djeteta i drugim činjenicama bitnim za ostvarivanje prednosti pri upisu.
-pravomoćnu presudu o razvodu braka za razvedene roditelje
-rješenje o pravu na doplatak za djecu sa teškoćama u razvoju
-suglasnost lokalne zajednice o sufinanciranju za dijete iz drugih lokalnih jedinica

Dijete ne može početi pohađati Vrtić dok nisu ispunjene sve naprijed navedene obveze.

Postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva vrtiću.

Članak 16.

Djeci koja pohađaju vrtić ili jaslice osigurava se prijelaz iz jedne u drugu odgojnu skupinu automatski bez ponovnog podnošenja zahtjeva ukoliko u odgojnoj skupini koja se traži ima mjesta o čemu skrb vodi ravnatelj.

IV. ODUSTANAK OD ZAHTJEVA
Članak 17.

Roditelj odnosno skrbnik može odustati od zahtjeva.
To može napraviti izričito, davanjem propisane izjave volje da odustaje od zahtjeva, a može odustati i prešutno, tj. da se iz njegovog ponašanja može zaključiti da je odustao od zahtjeva.
Tada se donosi rješenje o obustavi postupka.

 

V.KOMISIJA ZA UPIS
Članak 18.

Postupak upisa djece u programe Dječjeg vrtića provodi Komisija za upis djece (u nastavku teksta: Komisija) koju imenuje Upravno vijeće.
Upravno vijeće imenuje predsjednika i dva člana Komisije iz reda odgojitelja i stručnih suradnika Dječjeg vrtića, na vrijeme od jedne godine ,iznimno se članovi povjerenstva mogu promijeniti za svaki novi objavljeni natječaj za upis djece u Vrtić u tekućoj pedagoškoj godini prema odluci Upravnog vijeća.
Komisija radi na sjednicama koje saziva predsjednik.
Sjednica se može održati ako je nazočna većina članova Komisije.
Komisija donosi odluke većinom glasova ukupnog broja članova Komisije.
Komisija odlučuje o zahtjevima za upis djece u odgojno-obrazovni program na temelju rezultata cjelovitog uvida o razvoju i potrebama svakog djeteta, analize dostavljene dokumentacije, rezultata inicijalnog razgovora s roditeljima odnosno skrbnicima djece, uz nazočnost djeteta, koji timski obavljaju članovi stručno-razvojne službe, uz mogućnost konzultacije s vanjskim stručnjacima radi pribavljanja mišljenja i podataka bitnih za odlučivanje.
Komisija je dužna najkasnije za 30 dana po zaključenju roka za podnošenje zahtijeva za upis donijeti Odluku o rezultatima upisa.
O radu Komisije vodi se zapisnik.
Rad Komisije nadzire ravnatelj.

Članak 19.

Ukoliko roditelj odnosno skrbnik ispunjava uvjete za upis ,zahtjev se usvaja, a ako ne ispunjava uvjete iz ovog Pravilnika zahtjev se odbija.

Članak 20.

Na temelju podataka Komisije o broju upisane djece i ostalih podataka Upravno vijeće donosi Odluku o upisu.

Članak 21.

Roditelj odnosno skrbnik nezadovoljan Odlukom o upisu ili rasporeda svojeg djeteta može izjaviti žalbu Upravnom vijeću u roku od 15 dana od dana oglašavanja rezultata upisa.

 

Članak 22.

O žalbama rješava Upravno vijeće u roku od 15 dana od dana isteka roka za žalbu.
U radu Upravnog vijeća sudjeluje i predstavnik Komisije radi obrazloženja odluke Komisije Upravnom vijeću, ali bez prava odlučivanja.
Upravno vijeće po žalbi može:
– odbaciti žalbu kao nepravodobnu, nedopuštenu ili uloženu od neovlaštene osobe.
– odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi odluku Komisije,
– usvojiti žalbu i ukinuti odluku Komisije te samo donijeti odluku o upisu odnosno
rasporedu djeteta ili pak vratiti Komisiji na ponovno odlučivanje.
O svojoj odluci Upravno vijeće izvještava roditelja odnosno skrbnika djeteta.

Članak 23.

Ako Upravno vijeće ne odbaci žalbu ili ne zamjeni pobijano rješenje novim
bez odgode će dostaviti spis drugostupanjskom tijelu- osnivaču.
Drugostupanjsko tijelo rješenje o žalbi mora donijeti i dostaviti stranci putem prvostupanjskog tijela (Upravno vijeće – Komisija)što je prije moguće, a najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe, ako zakonom nije propisan kraći rok.
Drugostupanjsko tijelo može žalbu odbiti, rješenje poništiti u cijelosti ili djelomično ili ga izmijeniti.
Poništavanjem se poništavaju sve pravne posljedice koje je rješenje proizvelo.
Protiv drugostupanjskog rješenja može se pokrenuti upravni spor.

Članak 24.

Po završenom žalbenom postupku Komisija za upis utvrđuje konačnu listu rezultata upisa.

V.ORGANIZACIJA RADA S NOVOUPISANIM POLAZNICIMA VRTIĆA

Članak 25.

Djeca upisana u Dječji vrtić slijedom javne objave, odnosno donesenog rješenja započinju ostvarivati program od 1. rujna tekuće godine, ako drugačije nije utvrđeno odlukom osnivača ili ugovorom Dječjeg vrtića s roditeljem odnosno skrbnikom djeteta.
Djeca s teškoćama u razvoju ne podliježu postupku bodovanja.
O upisu djeteta s teškoćama u razvoju odlučuje Povjerenstvo za upis djece Dječjeg vrtića na temelju dokumentacije i procjene stručnog tima o psihofizičkom statusu i potrebama djeteta za odgovarajućim programima i uvjetima koje Dječji vrtić može ponuditi.
Roditelj je dužan dostaviti Dječjem vrtiću nalaz i mišljenje tijela vještačenja ili rješenje centra za socijalnu skrb o postojanju teškoće u razvoju djeteta, uz obvezu odazivanja na poziv Dječjeg vrtića radi davanja mišljenja stručnog tima o postojanju uvjeta za integraciju djeteta u redovite programe, uključivanje u posebnu odgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programom za djecu s teškoćama u razvoju ili uključivanje u drugi odgovarajući program koji Dječji vrtić može ponuditi.

 

Članak 26.

Prilikom prelaska djeteta u drugu predškolsku ustanovu djetetu se izdaje potvrda u koju se unose podaci o reguliranim međusobnim pravima i obvezama.
Vrtić u pravilu ne može primiti dijete bez potvrde iz koje je vidljivo da je korisnik usluga uredno podmirio svoje obveze u predškolskoj ustanovi u kojoj je dijete ranije ostvarivalo programe.

Članak 27.

Roditelj odnosno skrbnik dužan je sklopiti ugovor o ostvarivanju programa s Dječjim vrtićem u roku od mjesec dana od dana urednog predanog zahtjeva, a iznimno najkasnije do
1. rujna tekuće godine.

Članak 28.

Djeca koja po zahtjevu o upisu nisu primljena u Dječji vrtić ili djeca za koju su zahtjevi za upis podneseni nakon roka propisanog, mogu se, prema odluci Komisije, upisivati u Dječji vrtić tijekom pedagoške godine ukoliko postoji slobodno mjesto ili odabirom drugog programa.

VI.ISPISI DJECE IZ VRTIĆA

Članak 28.

Dijete može biti ispisano iz Vrtića na usmeni ili pismeni zahtjev roditelja/skrbnika koji se upućuje ravnatelju/ci Vrtića.
Roditelji/skrbnici dužni su obavijestiti Vrtić o namjeri ispisa najmanje 15 dana prije datuma prestanka djetetova polaženja Vrtića.
Raskid Ugovornog odnosa ovjerava   ravnatelj nakon što utvrdi da roditelji/korisnik nema nepodmirenih obveza prema Vrtiću.
Ukoliko roditelji/skrbnici prestanu koristiti usluge Vrtića, a da prethodno nisu ispisali dijete, dužni su platiti izdane račune.
Dijete će biti ispisano iz vrtića ukoliko se roditelji/skrbnici ne pridržavaju odredbi Ugovora o međusobnim pravima i obvezama sklopljenog s Vrtićom.
Ako dijete ne boravi u Vrtiću dulje od 30 dana, korisnik usluga dužan je najkasnije do 45-tog dana izostanka dostaviti pisanu obavijest o razlozima izostanka djeteta.
U slučaju da korisnik usluga nije dostavio Vrtiću pisanu obavijest o ispisu niti obavijest o razlozima izostanka djeteta,smatrat će se da je dijete ispisano iz Dječjeg vrtića protekom roka od 60 dana od posljednjeg dana boravka djeteta u programu, a korisnik usluga dužan je platiti sve nastale troškove programa od tog roka.

Članak 29.

Dijete može biti ispisano iz Vrtića ukoliko se njegov roditelj – skrbnik ne pridržava Ugovora o sudjelovanju roditelja – skrbnika u korištenju troškova usluga i naplati, naročito ako ne podmiri svoje obveze o snašanju troškova za pružene usluge Vrtića.
Rješenje o ispisu djeteta iz Vrtića donosi ravnatelj Vrtića.
O žalbi roditelja na Rješenje o ispisu djeteta iz Vrtića rješava Upravno vijeće Vrtića.

Članak 30.

Roditelj – skrbnik koji smatra da nisu poštivane odredbe ovog Pravilnika, ima pravo da u roku od petnaest (15) dana od dana prijema Rješenja o ispisu djeteta uloži žalbu Upravnom vijeću Vrtića.

Upravno vijeće dužno je u roku od 30 dana od dana podnošenja žalbe donijeti odluku o žalbi.

 

VI. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA KORISNIKA USLUGA DJEČJEG VRTIĆA

Članak 31.

Roditelj odnosno skrbnik djeteta – korisnik usluga ima pravo:
– prije početka ostvarivanja programa biti upoznat s programom za dijete i uvjetima pod kojima se on ostvaruje te s tim u svezi pravima i obvezama korisnika usluga,
– putem individualnih razgovora i roditeljskih sastanaka biti redovito izvještavan o razvoju i napredovanju djeteta, te biti uključen u različite oblike suradnje roditelja i Dječjeg vrtića,
– podnositi zahtjeve nadležnim tijelima Dječjeg vrtića radi ostvarivanja i zaštite pojedinačnih prava i potreba djeteta,
– sudjelovati u planiranju, realizaciji i vrednovanju odgojno-obrazovnog programa za dijete,
– sudjelovati u upravljanju Dječjim vrtićem na način utvrđen zakonom i Statutom Dječjeg vrtića, birati i biti biran za predstavnika roditelja korisnika usluga u Upravnom vijeću Dječjeg vrtića.

Članak 32.

Roditelj odnosno skrbnik djeteta – korisnik usluga dužan je:
– prije početka ostvarivanja programa dostaviti potvrdu nadležnog liječnika o obavljenom sistematskom zdravstvenom pregledu djeteta, te dodatnu zdravstvenu potvrdu za slučaj promjena zdravlja nastalih nakon sistematskog zdravstvenog pregleda,
– predočiti potpunu dokumentaciju i informaciju o karakteristikama i potrebama djeteta koje su bitne za odabir primjerenog programa kao i za njegovu sigurnost i zdravlje tijekom ostvarivanja programa,
– pravovremeno izvješćivati Dječji vrtić o promjenama razvojnog statusa djeteta i surađivati s Dječjim vrtićem u postupcima izmjena programa,
– za slučaj značajnih promjena zdravstvenog stanja ili razvojnog statusa djeteta koje tijekom ostvarivanja programa uoči stručni tim Dječjeg vrtića, obaviti potrebne pretrage i pribaviti mišljenja nadležnih službi te sudjelovati u programu pedagoške opservacije djeteta i utvrđivanju novog prilagođenog individualiziranog programa, ako je to u interesu razvojnih potreba i sigurnosti djeteta odnosno sigurnosti i ostvarivanja odgojno-obrazovnog programa za drugu djecu,
– osobno dovoditi i odvoditi dijete iz odgojno-obrazovne skupine ili pismeno izvijestiti odgojitelja o punoljetnoj osobi koju je za to ovlastio,
– izvijestiti odgojitelja odgojno-obrazovne skupine u roku od 24 sata o razlozima izostanka djeteta,
– ne dovoditi u Dječji vrtić bolesno dijete, a nakon završenog liječenja dostaviti potvrdu nadležnog liječnika o obavljenom zdravstvenom pregledu iz koje je vidljivo da je dijete sposobno pohađati Dječji vrtić,
– nakon izbivanja djeteta iz Dječjeg vrtića zbog drugih razloga u trajanju duljem od 60 dana dostaviti potvrdu nadležnog liječnika o obavljenom zdravstvenom pregledu iz koje je vidljivo da je dijete sposobno pohađati Dječji vrtić,
– odazvati se pozivima na roditeljske sastanke i druge oblike suradnje roditelja s Dječjim vrtićem u cilju praćenja razvoja i napredovanja djeteta,
– najkasnije do 20-og u mjesecu uplaćivati utvrđeni iznos sudjelovanja roditelja u cijeni programa,
– dostaviti Dječjem vrtiću pisanu obavijest o ispisu djeteta iz Dječjeg vrtića najkasnije 15 dana prije ispisa, te dokazati podmirenje svih nastalih troškova programa do dana ispisa,
– izvršavati druge obveze korisnika usluga utvrđene općim aktima Dječjeg vrtića.

Članak 33.

Dječji vrtić je dužan:
– ustrojiti rad s djecom u jasličkim i vrtićkim odgojnim skupinama sukladno propisanom programu i standardu predškolskog odgoja,
– surađivati s obitelji djeteta u cilju praćenja razvoja i napredovanja djeteta,
– osigurati redovito izvještavanje korisnika usluga i njihovo sudjelovanje u upravljanju Dječjim vrtićem sukladno zakonu i Statutu Dječjeg vrtića,
– omogućiti zaštitu pojedinačnih prava korisnika usluga podnošenjem žalbe odnosno zahtjeva Upravnom vijeću,
– upozoriti korisnika usluga da Dječji vrtić pridržava pravo preraspoređivanja djeteta iz jedne u drugu odgojno-obrazovnu skupinu, iz jednoga u drugi objekt, organiziranja prijevoza djece u drugi objekt ili drugi dječji vrtić i posebnog organiziranja programa za vrijeme lipnja, srpnja i kolovoza te u drugim posebnim okolnostima, u skladu s pedagoškim načelima i interesima organizacije rada u zadovoljavanju utvrđenih potreba za programima predškolskog odgoja u Dječjem vrtiću „Osmijeh.“,
– upozoriti korisnika usluga da Dječji vrtić može, u slučaju značajnih promjena zdravstvenog stanja ili razvojnog statusa djeteta koje uoči stručni tim Dječjeg vrtića, izmijeniti program i uvjete ostvarivanja programa za dijete;  s tim da postupak promjene programa pokreće stručno-razvojna služba na temelju praćenja stanja i potreba djeteta te na temelju provedene pedagoške opservacije kao i dodatno obavljenih pretraga i mišljenja nadležnih službi, u interesu razvojnih potreba djeteta, njegove sigurnosti te sigurnosti i ostvarivanja odgojno-obrazovnog programa za drugu djecu,
– upozoriti korisnika usluga da Dječji vrtić može otkazati ostvarivanje programa za dijete u slučaju značajnih promjena u razvojnom statusu djeteta, ako ni novi prilagođeni individualizirani program ne zadovoljava razvojnim potrebama djeteta,
– u slučaju promjene ili otkazivanja ostvarivanja programa usmjeriti korisnika usluga na daljnje postupanje i institucije koje će primjereno zadovoljiti potrebe djeteta,
–  prilikom prelaska djeteta u drugi dječji vrtić predati korisniku usluga propisanu dokumentaciju koju treba dostaviti drugom dječjem vrtiću,
– primiti prema odluci stručnog tima dijete koje prelazi iz drugog dječjeg vrtića radi preseljenja ili drugih opravdanih razloga, ukoliko ima slobodnih kapaciteta, a prethodno su podmirena sva dugovanja.

 

Članak 34.

Odluku o utvrđivanju mjerila za sudjelovanje roditelja-korisnika usluga u cijeni programa Dječjeg vrtića “Osmijeh” donosi Upravno vijeće vrtića.

Članak 35.

Program dječjeg vrtića organizirat će se pet dana tjedno. Vrtić neće raditi subotom ni nedjeljom na državne blagdane i praznike.

Članak 36.

Sudjelovanje roditelja- neposrednih korisnika usluga u cijeni programa ostvaruje se ovisno o visini ukupnog dohotka po članu kućanstva.
Cijena izražena u kunama u ovom članku podložna je promjenama u zavisnosti od promjene rasta troškova života ili na temelju donesenih odluka Gradskog poglavarstva Grada Bjelovara u dogovoru sa Osnivačem.

Redni broj skupine plaćanja Dohodak po članu kućanstva Sudjelovanje roditelja u cijeni programa
1. Do 800,00 kn 453,56 kn
2. Od 800,00 kn do 1.200,00 kn 535,00 kn
3. Od 1.201,00 kn do 1.600,00 kn 623,00 kn
4. Od 1.601,00 do 2.000,00 kn 661,00 kn
5. Od 2.001,00 kn i više 749,00 kn

Članak 37.

Roditelji sa više djece u vrtiću ostvaruju pravo na umanjenje sudjelovanja u cijeni programa i to:
-za drugo dijete umanjuje se sudjelovanje u cijeni za 20% od cijene programa pripadajuće skupine plaćanja
-za treće dijete sudjelovanje u cijeni Programa je besplatno.

 

Članak 38.

Za dane odsutnosti djeteta umanjuje se sudjelovanje korisnika usluga u cijeni programa Dječjeg vrtića i jaslica i to:
1.) za dijete koje zbog bolesti do 15 radnih dana ne koristi program ne umanjuje se cijena
sudjelovanja korisniku usluge
2.) za dijete koje zbog bolesti od 15 radnih dana do 30 dana ne koristi program umanjuje
se cijena sudjelovanja korisniku usluge za 20 % od cijene programa pripadajuće
skupine plaćanja, temeljem potvrde nadležnog liječnika
3.) za dijete koje zbog bolesti preko 30 dana u kontinuitetu ne koristi program vrtića i
jaslica korisnici usluga plaćaju 50 % od cijene programa pripadajuće skupine plaćanja,
temeljem potvrde nadležnog liječnika
4.) za dane odsutnosti djeteta zbog godišnjeg odmora do 30 dana umanjuje se
sudjelovanje za 40% od cijene programa pripadajuće skupine plaćanja.
Za sve izostanke koji nisu radi bolesti ili korištenje godišnjeg odmora djeteta, korisnik usluga plaća puni iznos cijene programa.

Članak 39.

Korisnici usluga vrtića dužni su sudjelovanje u cijeni programa Vrtića uplatiti na:
žiro račun Vrtića na broj 2402006-1100547207 najkasnije do 20-og u mjesecu za tekući mjesec.
Obračun učešća korisnika usluga vršiti će Vrtić.
Ako roditelj ne izvrši obvezu plaćanja u roku od 30 dana od isteka zadnjeg dana dospijeća plaćanja obveze iz stavka 1. ovog članka Vrtić može otkazati pružanje usluge i naplatiti potraživanje putem suda ili naplatom preko poslodavca (administrativnom zabranom na plaću roditelja/skrbnika).

Članak 40.

Vrtić i roditelj-korisnik usluga potpisat će Ugovor o neposrednim pravima i obvezama u skladu sa odredbamam ovog Pravilnika i općih akata vrtića i zakona.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog(8) dana nakon objave na oglasnoj ploči Dječjeg vrtića.

Članak 42.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o upisu djece i ostvarivanju prava i obveza korisnika usluga u Dječjem vrtiću „ Osmijeh“ od 05.lipnja 2012.g.

KLASA:003-05/141-01/03
URBROJ:2103/01-18-02-14-01
Bjelovar,20.02.2014.g.
PREDSJEDNICA
UPRAVNOG VIJEĆA
Daniela Binički

Utvrđuje se da je ovaj Pravilnik objavljen na oglasnoj ploči Dječjeg vrtića dana 21.02.2014.g.,
a stupio je na snagu dana 01.03.2014.g.

Ravnateljica:
Danijela Kos

”Manje”

 

Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2015. godinu

”Više”

Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2015. godinu
OPĆI PODACI U TIJELU JAVNE VLASTI
Dječji vrtić “Osmijeh”
Bogoslava Šuleka 10, 43000 Bjelovar
Broj telefona: (+385 43) 492 123 Broj telefaxa: (+385 43) 492 123
E-mail: djecjivrticosmijehbj@gmail.com Web adresa: http://www.djecjivrtic-osmijeh.hr
Službenik za informiranje:
Ime i prezime Marina Hehet Valentić
E-mail: djecjivrticosmijehbj@gmail.com Telefon: (+385 43) 492 123
Datum početka: 27.01.2016. 10:56 Datum završetka: 03.02.2016. 08:57 (5.43.172.247)
A. ZAHTJEVI

A. ZAHTJEVI U RJEŠAVANJU
1. Zahtjevi preneseni iz 2014. godine
a) broj prenesenih zahtjeva za pristup informacijama 0
b) broj prenesenih zahtjeva za ponovnu uporabu informacija 0
c) ukupan broj prenesenih zahtjeva 0
2. Zahtjevi zaprimljeni u 2015. godini
a) broj zaprimljenih zahtjeva za pristup informacijama 0
b) broj zaprimljenih zahtjeva za ponovnu uporabu informacija 0
c) ukupan broj zaprimljenih zahtjeva 0
3. Zbroj zahtjeva koji su bili na rješavanju u 2015. godini (prenesenih zahtjeva iz 2014. godine i zaprimljenih zahtjeva u 2015. godini)
a) ukupan broj zahtjeva za pristup informacijama 0
b) ukupan broj zahtjeva za ponovnu uporabu informacija 0
c) ukupan broj svih zahtjeva u rješavanju 0
4. Ustupljeni zahtjevi
a) broj ustupljenih zahtjeva za pristup informacijama
b) broj ustupljenih zahtjeva za ponovnu uporabu informacija
c) ukupan broj ustupljenih zahtjeva
B. RJEŠAVANJE ZAHTJEVA
5. Zahtjevi riješeni u roku
a) broj riješenih zahtjeva za pristup informacijama
b) broj riješenih za ponovnu uporabu informacija
c) ukupan broj riješenih zahtjeva
6. Zahtjevi riješeni izvan roka
a) broj zahtjeva za pristup informacijama riješenih izvan roka
b) broj zahtjeva za ponovnu uporabu informacija riješenih izvan roka
c) ukupan broj zahtjeva riješenih izvan roka
7. Zahtjevi riješeni tijekom 2015. godine
a) broj riješenih zahtjeva za pristup informacijama
b) broj riješenih zahtjeva za ponovnu uporabu informacija
c) ukupan broj riješenih zahtjeva
8. Neriješeni zahtjevi
a) broj neriješenih zahtjeva za pristup informacijama
b) broj neriješenih zahtjeva za ponovnu uporabu informacija
c) ukupan broj neriješenih zahtjeva
C. ISHOD RJEŠAVANJA ZAHTJEVA
9. Usvojeni zahtjevi
a) broj usvojenih zahtjeva za pristup informacijama
b) broj usvojenih zahtjeva za ponovnu uporabu informacija
c) ukupan broj usvojenih zahtjeva
10. Djelomično usvojeni odnosno djelomično odbijeni zahtjevi
a) broj djelomično usvojenih odnosno djelomično odbijenih zahtjeva za pristup informacijama
b) broj djelomično usvojenih odnosno djelomično odbijenih zahtjeva za ponovnu uporabu informacija
c) ukupan broj djelomično usvojenih odnosno djelomično odbijenih zahtjeva
11. Obavijesti izdane sukladno članku 23. stavku 2. ZPPI
a) broj izdanih obavijesti sukladno čl. 23., st.2. ZPPI
12. Odbijeni zahtjevi
a) broj odbijenih zahtjeva za pristup informacijama
b) broj odbijenih zahtjeva za ponovnu uporabu informacija
c) ukupan broj odbijenih zahtjeva
13. Razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama
a) radi se o informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za
vrijeme trajanja tih postupaka (čl.15. st.1.)
b) radi se o informacijama koje su klasificirane stupnjem tajnosti sukladno Zakonu o tajnosti podataka (NN 79/07, 86/12) (čl.
15., st.2., toč.1. ZPPI)
c) radi se o informaciji koja sukladno Zakonu o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96) predstavlja poslovnu tajnu (čl. 15., st. 2.,
toč.2. ZPPI)
d) radi se o informaciji koja sukladno Zakonu o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96) predstavlja profesionalnu tajnu (čl. 15.,
st. 2., toč.2. ZPPI)
e) radi se o informaciji koja predstavlja poreznu tajnu, sukladno Općem poreznom zakonu (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12,
73/13, 25/15) (čl. 15., st. 2., toč.3. ZPPI)
f) radi se o osobnim podacima sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka (NN 106/12, pročišćeni tekst) (čl. 15., st. 2., toč.4.
ZPPI)
g) radi se informacijama zaštićenim propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, a nema izričitoga pisanog
pristanka autora ili vlasnika Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona oautorskom pravu i srodnim pravima (NN br. 167/03, 79/07, 80/11, 141/13, 127/14) (čl. 15., st. 3., toč. 3. ZPPI)
h) radi se o informaciji kojoj je pristup ograničen sukladno međunarodnim ugovorima ili se radi o informaciji nastaloj u
postupku sklapanja ili pristupanja međunarodnim ugovorima ili pregovora s drugim državama ili međunarodnim
organizacijama, do završetka postupka, ili se radi o informaciji nastaloj u području održavanja diplomatskih odnosa (čl. 15., st.
2., toč. 6. ZPPI)
i) u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom (čl. 15., st. 2., toč. 7. ZPPI)
j) objava informacije bi onemogućila učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno
uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne (čl. 15., st. 3., toč. 1. ZPPI)
k) objava informacije bi onemogućila rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor
zakonitosti, (čl. 15., st. 3., toč. 2. ZPPI)
l) radi se o informaciji koja je u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije
dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade (čl. 15., st. 4., toč. 1. ZPPI
m) radi se o informaciji nastaloj u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i
mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja
sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova (čl. 15., st.
4., toč. 2. ZPPI)
n) ako nije bilo osnove za dopunu ili ispravak dana informacije iz čl. 24. ZPPI (čl. 23. st.5., t.3.)
o) radi se o informaciji koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ZPPI (članak 23., st.5., t. 4. ZPPI)
p) radi se o zlouporabi prava na pristup informacijama – ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog
ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih
zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja
rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti (članak 23., st.5., t. 5. ZPPI)
14. Razlozi za odbijanje zahtjeva za ponovnu uporabu informacija
a) radi se o informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za
vrijeme trajanja tih postupaka (čl.15. st.1.)
b) radi se o informacijama koje su klasificirane stupnjem tajnosti sukladno Zakonu o tajnosti podataka (NN 79/07, 86/12) (čl.
15., st.2., toč.1. ZPPI)
c) radi se o informaciji koja sukladno Zakonu o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96) predstavlja poslovnu tajnu (čl. 15., st. 2.,
toč.2. ZPPI)
d) radi se o informaciji koja sukladno Zakonu o zaštiti tajnosti podataka (NN 108/96) predstavlja profesionalnu tajnu (čl. 15.,
st. 2., toč.2. ZPPI
e) radi se o informaciji koja predstavlja poreznu tajnu, sukladno Općem poreznom zakonu (NN 147/08, 18/11, 78/12, 136/12,
73/13, 25/15) (čl. 15., st. 2., toč.3. ZPPI)
f) radi se o osobnim podacima sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka (NN 106/12, pročišćeni tekst) (čl. 15., st. 2., toč.4.
ZPPI)
g) radi se informacijama zaštićenim propisima kojima se uređuje pravo intelektualnog vlasništva, a nema izričitoga pisanog
pristanka autora ili vlasnika Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
autorskom pravu i srodnim pravima (NN br. 167/03, 79/07, 80/11, 141/13, 127/14) (čl. 15., st. 3., toč. 3. ZPPI)
h) radi se o informaciji kojoj je pristup ograničen sukladno međunarodnim ugovorima ili se radi o informaciji nastaloj u
postupku sklapanja ili pristupanja međunarodnim ugovorima ili pregovora s drugim državama ili međunarodnim
organizacijama, do završetka postupka, ili se radi o informaciji nastaloj u području održavanja diplomatskih odnosa (čl. 15., st.
2., toč. 6. ZPPI)
i) u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom (čl. 15., st. 2., toč. 7. ZPPI)
j) objava informacije bi onemogućila učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno
uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne (čl. 15., st. 3., toč. 1. ZPPI)
k) objava informacije bi onemogućila rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor
zakonitosti, (čl. 15., st. 3., toč. 2. ZPPI)
l) radi se o informaciji koja je u postupku izrade unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje prije
dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces njezine izrade (čl. 15., st. 4., toč. 1. ZPPI)
m) radi se o informaciji nastala u postupku usuglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i
mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja
sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akata ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova (čl. 15., st.
4., toč. 2. ZPPI)
n) radi se o povjerljivim statističkim informacijama, sukladno zakonu (Zakon o službenoj statistici NN 103/03, 75/09, 59/12,
12/13)
o) radi se o informacijama za koje korisnik treba dokazati postojanje pravnog interesa
p) radi se dijelovima informacije koji sadrže samo logotipe, grbove ili oznake
q) radi se informacijama koje su u posjedu tijela koja pružaju javne usluge radija, televizije i elektroničkih medija
r) radi se o informacijama koje su u posjedu obrazovnih i znanstvenoistraživačkih ustanova, uključujući organizacije osnovane
u svrhu prijenosa rezultata istraživanja, škole i ustanove visokog obrazovanja, osim knjižnica ustanova visokog obrazovanja
s) radi se o informacijama koje posjeduju ustanove u kulturi, osim knjižnica, muzeja i arhiva,
t) radi se informacijama koje se ne prikupljaju u svrhu obavljanja javnog posla.
15. Odbačeni zahtjevi
a) broj odbačenih zahtjeva za pristup informacijama
b) broj odbačenih zahtjeva za ponovnu uporabu informacija
c) ukupan broj odbačenih zahtjeva
16. Broj odbačenih zahtjeva prema razlozima odbacivanja
a) nepotpun (čl. 20., st.2. ZPPI)
b) nerazumljiv (čl. 20., st.2. ZPPI)
c) tijelo ne posjeduje informaciju i nema saznanja gdje se informacija nalazi (čl. 23., st.4. ZPPI)
17. Netočna ili nepotpuna informacija (zahtjev za dopunu ili ispravak informacije)
a) broj zaprimljenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije koji se odnose na pristup informacijama
b) broj zaprimljenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije koji se odnose na ponovnu uporabu informacija
c) ukupan broj zaprimljenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije
18. Broj obustavljenih postupaka
a) ukupan broj obustavljenih postupaka u prvom stupnju
D. ŽALBE IZJAVLJENE TIJELU JAVNE VLASTI KAO PRVOSTUPANJSKOM TIJELU
19. Žalbe odbačene od tijela javne vlasti kao prvostupanjskog tijela
a) broj odbačenih žalbi za ostvarivanje prava na pristup informacijama
b) broj odbačenih žalbi za ponovnu uporabu informacija
c) ukupan broj odbačenih žalbi
20. Žalbe usvojene od tijela javne vlasti kao prvostupanjskog tijela
a) broj usvojenih žalbi za ostvarivanje prava na pristup informacijama
b) broj usvojenih žalbi za ponovnu uporabu informacija
c) ukupan broj usvojenih žalbi
E. TROŠKOVI PRUŽANJA INFORMACIJE
21. Visina ukupno ostvarene naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacija
a) ukupan iznos naknade ostvarene pružanjem informacije temeljem zahtjeva za pristup
informacijama
b) ukupan iznos naknade ostvarene pružanjem informacije temeljem zahtjeva za ponovnu
uporabu informacija
c) ukupan iznos naknade 0,00 kn
F. ISKLJUČIVA PRAVA NA PONOVNU UPORABU INFORMACIJA
22. Ugovori o isključivim pravima na ponovnu uporabu informacija
a) broj sklopljenih ugovora o isključivim pravima na ponovnu uporabu informacija 0
23. Nositelji isključivih prava na ponovnu uporabu informacija
a) Popis nositelja isključivih prava na ponovnu uporabu informacija
G. PROPISI
24. Imate li na svojoj internet stranici objavljene zakone i ostale propise koji se odnose na vaše područje rada? Da
http://www.djwcjivrtic-osmijeh.hr
25. Imate li na svojoj internet stranici objavljene opće akte i odluke kojima se utječe na interese korisnika? Da
http://www.djecjivrtic-osmijeh.hr
26. Imate li na svojoj internet stranici objavljene nacrte podzakonskih i općih akata? (samo za obveznike provedbe javnog
savjetovanja)
Ne
H. PLANIRANJE I IZVJEŠTAVANJE
27.27. Imate li na svojoj internet stranici objavljene godišnje planove, programe, upute Da
http://www.djecjivrtic-osmijeh.hr
28. Imate li na svojoj internet stranici objavljene strateške dokumente? Ne
29. Imate li na svojoj internet stranici objavljena izvješća o radu? Da
http://www.djecjivrtic-osmijeh.hr
I. FINANCIJSKA TRANSPARENTNOST
30. Imate li na svojoj internet stranici objavljen proračun, financijski plan ili drugi odgovarajući dokument kojim se
utvrđuju prihodi i rashodi?
Da
http://www.djecjivrtic-osmijeh.hr
31. Imate li na svojoj internet stranici objavljena financijska izvješća odnosno izvješća o izvršenju proračuna ili
financijskog plana?
Ne
32. Imate li na svojoj internet stranici objavljene informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima,
donacija ili drugim pomoćima, uključujući popis korisnika i visinu iznosa?
Ne
33. Imate li na svojoj internet stranici objavljene informacije o postupcima javne nabave i dokumentaciji za nadmetanje
te informacije o izvršavanju ugovora i druge informacije sukladno zakonu kojim se uređuju javne nabave?
Ne
J. ORGANIZACIJA I RAD TIJELA
34. Imate li na svojoj internet stranici objavljene informacije o unutarnjem ustrojstvu s imenima čelnika i voditelja
ustrojstvenih jedinica i njihovim kontakt podacima?
Da
http://www.djecjivrtic-osmijeh.hr
35. Imate li na svojoj internet stranici objavljene zaključke sa službenih sjednica i službene dokumente usvojene na tim
sjednicama?
Da
http://www.djecjivrtic-osmijeh.hr
36. Imate li na svojoj Internet stranici objavljene informacije o radu formalnih radnih tijela iz vaše nadležnosti? Ne
K. INFORMACIJE O USLUGAMA
37. Imate li na svojoj internet stranici objavljene registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz
vaše nadležnosti s metapodacima te načinu pristupa i ponovne uporabe? Imate li objavljene uvjete za ponovnu uporabu
(čl. 31., st.5.)
Ne
38. Imate li na svojoj internet stranici objavljene informacije o javnim uslugama koje pružate na vidljivom mjestu, s
poveznicom na one koji se pružaju elektroničkim putem (e-usluge)?
Da
http://www.djecjivrtic-osmijeh.hr
39. Imate li na svojoj internet stranici objavljene obavijesti o raspisanim natječajima, dokumentaciju potrebnu za
sudjelovanje u natječajnom postupku i obavijest o ishodu natječajnog postupka?
Da
http://www.djecjivrtic-osmijeh.hr
L. INFORMIRANJE JAVNOSTI
40. Imate li na svojoj internet stranici objavljene obavijesti o načinu ostvarivanja prava na pristup informacijama i
ponovne uporabe, podatke za kontakt službenika za informiranje, obrasce za ostvarivanje prava te visinu naknade?
Da
http://www.djecjivrtic-osmijeh.hr
41. Imate li na svojoj internet stranici objavljene odgovore na najčešće postavljana pitanja, o načinu podnošenja upita
građana i medija?
Ne
M. PONOVNA UPORABA INFORMACIJA
42. Imate li na svojoj internet stranici objavljene registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz
vaše nadležnosti s metapodacima te načinu ponovne uporabe?
Ne
43. Imate li na svojoj internet stranici objavljene uvjete za ponovnu uporabu (čl. 31., st.5.)? Ne
44. Imate li na svojoj internet stranici Imate li objavljene ugovore o isključivim pravima (čl. 34., st.6.)? Ne
N. JAVNOST RADA SUKLADNO ČLANKU 12. ZPPI
45. Objavljujete li na internet stranici dnevni red sjednica kolegijalnih službenih tijela, vrijeme održavanja i informacije o
načinu rada?
Ne
46. Postoje li objavljene informacije o mogućnostima neposrednog uvida u rad tijela (prisustvovanja sjednici), broju
osoba koje mogu prisustvovati sjednici kao i načinu prijavljivanja?
Ne
47. Je li Vaše tijelo javne vlasti obveznik dostave dokumenata u Središnji katalog službenih dokumenata RH sukladno čl.
10a. ZPPI?
Ne
50. Je li Vaše tijelo javne vlasti obveznik provedbe savjetovanja s javnošću sukladno čl. 11. ZPPI? Ne
53. Provedba savjetovanja s javnošću
a) Navedite broj provedenih savjetovanja s javnošću sukladno čl.11., st.2. ?
b) Ako ste provodili savjetovanja, istaknite poveznicu na mjesto na kojem su objavljeni
dokumenti za savjetovanja na internetskoj stranici.
54. Trajanje savjetovanja s javnošću
a) Navedite prosječnu duljinu trajanja savjetovanja sukladno čl.11., st.3. u danima?
56. Navedite način provođenja savjetovanja i poveznicu na mjesto gdje se objavljuju savjetovanja.
– Ostalo
57. Postoji li zamjena za odsutnog službenika za informiranje? Ne
58. Jeste li pohađali edukaciju o ZPPI tijekom 2014 ili 2015 godine? Ne
59. Edukacije o ZPPI tijekom 2014. ili 2015. godine. Ako ste pohađali edukacije, navedite koje:
– Edukaciju u organizaciji drugih organizatora
60. Označite aspekte primjene ZPPI u kojima bi Vam koristila dodatna edukacija
– Postupanje po zahtjevima za pristup informacijama
61. Jeste li primijenili upitnik za samoprocjenu kvalitete primjene ZPPI u Vašem tijelu javne vlasti koji je dostupan na
Internet stranici Povjerenika za informiranje?
NE, ali namjeravamo to učiniti
tijekom 2016. godine

”Manje”

 

Službenik za informiranje

”Više”

DJEČJI VRTIĆ“OSMIJEH“
BOGOSLAVA ŠULEKA 10
43000 BJELOVAR

KLASA: 008-01/14-01/01
URBROJ: 2013/01-18-01-14-01
Bjelovar,10.01.2014.g.
Na temelju članka 22. Zakona o pravu na pristup informacijama (“NN” 25/13) i članaka 76. i 78. Statuta Dječjeg vrtića“OSMIJEH“ravnateljica dana 10.01.2014. godine donosi:
ODLUKU
o imenovanju službenika za informiranje

1. Marina Hehet Valentić, zaposlena na radnom mjestu odgojiteljice(ujedno osnivač) imenuje se službenicom za informiranje u Dječjem vrtiću „Osmijeh.“

2. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, primjenjuje se do opoziva, a objavit će se
na web stranici vrtića http://www.djecjivrtic-osmijeh.hr.

OBRAZLOŽENJE
Službenica za informiranje imenuje se radi osiguravanja pristupa informacijama u svezi s obvezama propisanim Zakonom o pravu na pristup informacijama.
Službenica za informiranje je osoba mjerodavna za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama, a obvezna je:
– rješavati pojedinačne zahtjeve
– unapređivati način obrade, klasificiranja, čuvanja i objavljivanja informacija sukladno unutarnjem ustroju vrtića
– osiguravati neophodnu pomoć podnositeljima zahtjeva u svezi s ostvarivanjem prava na informaciju
– poduzimati potrebne radnje i mjere radi urednog vođenja kataloga informacija
Pravo na pristup informacijama ostvaruje se podnošenjem pisanog ili usmenog zahtjeva službenici za informiranje u vremenu od 8,00 do 15,00 sati svakog radnog dana.

Usmeni zahtjev u svezi s ostvarivanjem prava na pristup informacija podnosi se putem telefona na broj : 043/ 492-123 ili se prima na zapisnik u sjedištu Dječjeg vrtića „Osmijeh.“

Pisani zahtjev u svezi s ostvarivanjem prava na pristup informacijama podnosi se na adresu: Dječji vrtić“Osmijeh“ ,Bogoslava Šuleka 10,43000 Bjelovar ili putem e- mail adrese:djecjivrticosmijehbj@gmail.com.
Ova Odluka objavit će se na web stranici Vrtića i dostupna je javnosti u skladu sa člankom 22. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Ravnateljica vrtića
Danijela Kos

”Manje”

 

STATUT Dječjeg vrtića „OSMIJEH“

”Više”

Na temelju članka 54. Zakona o ustanovama ( NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) i članka 41. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07 i 94/13 ), a u svezi sa člankom 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 94/13), Upravno vijeće Dječjeg vrtića “Osmijeh”, a nakon predhodne suglasnosti   osnivača , od 30.09.2013. godine na sjednici   održanoj 17.10. 2013. donosi

S T A T U T
Dječjeg vrtića „OSMIJEH“

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Statutom sukladno zakonskim odredbama uređuju se ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih tijela, vrste i trajanje pojedinih programa, uvjeti i način davanja usluga, radno vrijeme dječjeg vrtića, javnost rada te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanja dječjeg vrtića.
Članak 2.

Dječji vrtić “Osmijeh“, (u daljnjem tekstu Dječji vrtić) javna je predškolska
ustanova koja ostvaruje programe njege, odgoja, obrazovanja zdravstvene zaštite,
prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi, koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima.
Izrazi koji se u ovom Statutu koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i na ženske osobe.
Na osnovu javnih ovlasti dječji vrtić obavlja sljedeće poslove:
– upise djece u dječji vrtić i ispise s vođenjem odgovarajuće dokumentacije
– izdavanje potvrda i mišljenja
– upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.
Ako dječji vrtić odlučuje o navedenim poslovima ili drugim poslovima koje na temelju zakona obavlja na osnovi javnih ovlasti, odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu djeteta, roditelja ili skrbnika ili druge fizičke ili pravne osobe, dužan je postupati prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku.

Članak 3.

Osnivač i vlasnik Dječjeg vrtića je Marina Hehet Valentić, odgojitelj predškolske djece, Florijana Andrašeca 10, Bjelovar (u daljnjem testu: Osnivač).

 

II NAZIV I SJEDIŠTE
Članak 4.

Naziv dječjeg vrtića je Dječji vrtić «Osmijeh».
Sjedište dječjeg vrtića je u Bjelovaru, Bogoslava Šuleka 10, 43000 Bjelovar.
Dječji vrtić se upisuje i u evidenciju ustanova koju vodi Ministarstvo nadležno
za obrazovanje.
Vrtić obavlja djelatnost u sjedištu, kao i u područnom objektu:
-Jakova Gotovca, 22 43000 Bjelovar
Članak 5.

Dječji vrtić može promijeniti naziv i sjedište odlukom osnivača.
Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni naziv ili sjedište dječjeg vrtića ili ako se mijenja odnosno dopunjuje djelatnost vrtića u novim prostorima, odnosno ako se mijenjaju drugi podaci koje osnivački akt sadrži temeljem posebnog zakona, osnivač dječjeg vrtića dužan je izvršiti izmjene osnivačkog akta te podnijeti zahtjev Ministarstvu nadležnom za obrazovanje.

Članak 6.

Dječji vrtić obvezno ističe natpisnu ploču na zgradi u kojoj je njegovo sjedište i na drugoj zgradi svojeg područnog objekta u kojem obavlja djelatnost.
Natpisna ploča Dječjeg vrtića sadrži: grb Republike Hrvatske, naziv: »Republika Hrvatska« i naziv Dječjeg vrtića koji se ističe na zgradi njegovog sjedišta.
U drugoj zgradi područnog objekata u kojoj obavlja djelatnost natpisna ploča sadrži: Grb Republike Hrvatske, naziv „Republika Hrvatska“te naziv i sjedište područnog objekta.

III ZASTUPANJE I PREDSTAVLJANJE
Članak 7.

Dječji vrtić predstavlja i zastupa ravnatelj.
Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje Dječjeg vrtića, predstavlja i zastupa Dječji
vrtić, te poduzima sve radnje u ime i za račun Dječjeg vrtića sukladno zakonu i ovom
Statutu.
Ravnatelj vodi stručni rad Dječjeg vrtića i odgovoran je za obavljanje stručnog rada.
Ravnatelj ima sva ovlaštenja u pravnom prometu u sklopu djelatnosti upisanih u
sudski registar ustanova osim:
– nastupiti kao druga ugovorna strana i s Dječjim vrtićem zaključivati ugovore, u
svoje ime, a za račun osobe ili u ime i za račun drugih osoba,
– zaključivati ugovore o izvođenju investicijskih radova i nabavi opreme, te nabavi
osnovnih sredstava i ostale imovine čija pojedinačna vrijednost prelazi 70.000,00
kuna.
Za iznose veće od iznosa navedenog u stavku 4. alineja 2. ovog članka ravnatelj
je ovlašten zaključiti ugovor ako je prethodno o tome donijelo odluku Upravno vijeće.

Članak 8.

Ravnatelj može dati punomoć drugoj osobi da zastupa Dječji vrtić u pravnom
prometu u granicama svojih ovlasti, sukladno odredbama zakona kojim se ureduju
obvezni odnosi.

Članak 9.

U radu i poslovanju dječji vrtić koristi jedan pečat sa grbom Republike Hrvatske
i dva štambilja   četvrtastog oblika, na kojem je ispisan naziv i sjedište dječjeg vrtića .
Pečat s grbom Republike Hrvatske, okruglog je oblika, promjera 38 mm, na kojem je uz rub ispisan natpis: Republika Hrvatska, naziv i sjedište vrtića, a u sredini pečata nalazi se grb Republike Hrvatske.
Pečatom s grbom Republike Hrvatske se ovjeravaju akti koje donosi vrtić  u okviru javnih ovlasti.
Štambilj je četvrtastog oblika, širine 20 mm i dužine 55 mm i u njemu je upisan puni naziv i sjedište dječjeg vrtića. Štambilj služi za redovito administrativno i financijsko poslovanje – ovjeru akta i isprava u pravnom prometu i u odnosu prema tijelima državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 10.

U svakodnevnom poslovanju dječji vrtić koristi i štambilje za uredsko poslovanje i evidenciju zaprimljene pošte.
Broj pečata i štambilja, oblik i veličina pečata, zamjena,uporaba, na
im uništenja pe
ata te osobe ovlaštene za rukovanje određuje se odlukom ravnatelja i posebnim aktom. te osobe ovlaitene za rukovanje odreduje se-odlukom ravnatelja i posebnim aktom.

IV IMOVINA DJEČJEG VRTIĆA
I ODGOVORNOSTI ZA NJEGOVE OBVEZE

Članak 11.

Imovinu Dječjeg vrtića čine stvari, prava i novčana sredstva.
Imovinom raspolaže Dječji vrtić pod uvjetom i na način propisan zakonom,
drugim propisima donesenim na temelju zakona i ovim Statutom.
Imovinu Dječjeg vrtića čine zgrade i druge nekretnine te druga sredstva za rad
koja su pribavljena od osnivača, stečena pružanjem usluga i prodajom proizvoda ili
pribavljena iz drugih izvora.
Članak 12.

Ako Dječji vrtić u obavljanju svoje djelatnosti ostvari dobit, dužan je upotrebljavati
tu dobit za obavljanje i razvoj svoje djelatnosti, sukladno zakonu i propisima donesenim
na temelju zakona.
O raspodjeli dobiti može odlučivati i osnivač sukladno zakonu.

Članak 13.

Za obveze u pravnom prometu Dječji vrtić odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
Osnivač  solidarno i neograničeno odgovara za obveze Dječjeg vrtića.

Članak 14.

Obilježavanje dana Vrtića određuje se godišnjim planom i programom rada.

V DJELATNOST DJEČJEG VRTIĆA
Članak 15.

Djelatnost Dječjeg vrtića je odgoj, obrazovanje, zdravstvena zaštita, prehrana i
socijalna skrb djece od navršenih dvanaest mjeseci života do polaska u osnovnu školu.
Djelatnost iz stavka 1. ovog članka Dječji vrtić ostvaruje na temelju odobrenih
programa.
U dječjem vrtiću ostvaruju se:
– redoviti programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima,
– programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju,
– programi za darovitu djecu rane i predškolske dobi,
– programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
– programi predškole,
– programi ranog učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i sportskog sadržaja.
Ovisno o potrebama djece i zahtjevima roditelja, dječji vrtić može izvoditi programe sukladne odredbama Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe.
Na programe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministarstvo nadležno za obrazovanje.

Članak 16.

Program predškole obvezan je za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu. Program predškole za djecu koja pohađaju vrtić integriran je u redoviti program predškolskog odgoja dječjeg vrtića i on je besplatan za korisnike usluga.
Obveznik predškole koji ne pohađa dječji vrtić upisuje program predškole u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi najbližima njegovom mjestu stanovanja koji provode program predškole za djecu koja ne pohađaju vrtić.
U slučaju da na određenom području nema dječjeg vrtića, odnosno osnovne škole koja provodi program predškole, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati provođenje programa predškole za djecu iz stavka 3. ovoga članka, na način da osigura prijevoz djece do najbližeg dječjeg vrtića ili osnovne škole koja izvodi program predškole, ako se ne radi o udaljenosti većoj od 20 kilometara u odnosu na mjesto stanovanja djeteta.

 

Članak 17.

Dječji vrtić obavlja djelatnost ranog i predškolskog odgoja kao javnu službu, a
odgojno obrazovni rad obavlja se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Članak 18.

Dječji vrtić može mijenjati djelatnost samo uz suglasnost osnivača.
Ako se tijekom obavljanja djelatnosti za koju je dječji vrtić osnovan proširuje djelatnost izvođenjem novih programa ili dječji vrtić mijenja program, dječji vrtić obvezan je prije početka izvođenja programa podnijeti zahtjev radi davanja suglasnosti ministarstvu nadležnom za obrazovanje.
Ako se zbog proširenja djelatnosti izvođenjem novih programa ili izmjene programa mijenja odobreni program rada kao jedan od uvjeta za početak obavljanja djelatnosti, dječji vrtić je dužan prije početka provedbe programa podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.
Nakon pribavljene suglasnosti te nakon izvršnosti rješenja, dječji vrtić može započeti s izvođenjem novih programa odnosno izmijenjenog programa.

Članak 19.

Dječji vrtić obavlja djelatnost na temelju godišnjeg plana i programa rada,
koje donosi za svaku pedagošku godinu.
Godišnjim planom i programom rada obuhvaćaju se programi odgojno obrazovnog
rada, programi zdravstvene zaštite djece, prehrane i socijalne skrbi, kao
i drugi programi koje Vrtić ostvaruje u dogovoru s roditeljima djece.

Članak 20.

Godišnji plan i program rada donosi Upravno vijeće Dječjeg vrtića najkasnije
do 30. rujna tekuće godine.
Dječji vrtić dužan je Gradu dostaviti godišnji plan i program rada, te izvješće o
njegovu ostvarivanju.

VI   NACIONALNI KURIKULUM
I KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA
Članak 21.

Odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje i kurikuluma dječjeg vrtića.

Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i sadržaje svih aktivnosti i programa, pristupe i načine rada s djecom rane i predškolske dobi, odgojno-obrazovne ciljeve po područjima razvoja djece i njihovim kompetencijama te vrednovanje.

Nacionalni kurikulum donosi ministar nadležan za obrazovanje.

Kurikulum dječjeg vrtića donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna tekuće pedagoške godine, a njime se utvrđuje: program, namjena programa, nositelji programa, način ostvarivanja programa, vremenik aktivnosti programa i način vrednovanja.

Dječji vrtić dužan je osigurati upis djece prema planu upisa koji donosi osnivač,
a u skladu s propisanim standardima i normativima Državnog pedagoškog standarda
predškolskog odgoja i obrazovanja.

Članak 22.

Dječji vrtić dužan je ustrojiti pedagošku i zdravstvenu dokumentaciju te drugu
evidenciju u skladu sa zakonom.
Članak 23.

Dječji vrtić skrbi o zdravstvenom stanju i prehrani djece za vrijeme boravka
djece u Dječjem vrtiću u skladu sa zakonom i propisima donesenim na temelju
zakona.

VI UNUTARNJE USTROJSTVO I NAČIN RADA DJEČJEG VRTIĆA

Članak 24.

Unutarnjim ustrojstvom osigurava se racionalan i djelotvoran rad Dječjeg
vrtića u cilju ostvarivanja djelatnosti ranog i predškolskog odgoja.
Unutarnjim ustrojstvom Dječjeg vrtića povezuju se svi oblici rada i djelatnosti prema
vrsti i srodnosti programa i poslova, kako bi se ostvarili primjereni rezultati rada u
procesu ranog i predškolskog odgoja djece, primjereno zadovoljavanju njihovih potreba i
interesa, te rad Dječjeg vrtića kao javne službe.
Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića pobliže se
ureduje ustrojstvo, radna mjesta u Dječjem vrtiću i rad Dječjeg vrtića kao javne
službe.

Članak 25.

Unutarnjim ustrojstvom Dječjeg vrtića osigurava se ostvarivanje ranog i predškolskog
odgoja i drugi odgojno-obrazovni rad, te ostali poslovi u koje spadaju administrativno-tehnički i pomoćni poslovi.

Članak 26.

U Dječjem vrtiću ustrojava se i provodi odgojno-obrazovni rad s djecom
raspoređenom u skupine cjelodnevnog boravka, a prema potrebama
mogu se uvesti poludnevni i kraći dnevni boravci, te višednevni boravci djece.
Programi iz stavka 1. ovog članka ustrojavaju se i provode sukladno programskom
usmjerenju odgoja i obrazovanja rane i djece predškolske dobi.

Članak 27.

U Dječjem vrtiću rad s djecom organizira se u jasličkim i vrtićkim odgojnim
skupinama.
Broj djece u odgojnim skupinama i dob djece u pojedinim odgojnim skupinama te
normativi neposrednog rada odgajatelja u skupini, ureduju se sukladno osnovama
Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i obrazovanja.

Članak 28.

Odgojno-obrazovni poslovi ostvaruju se u svezi s odgojno-obrazovnim,
zdravstvenim i socijalnim radom s djecom u odgojnim skupinama i na razini
Dječjeg vrtića, radi zadovoljavanja potreba i interesa djece te radi poticanja
i promicanja ranog i predškolskog odgoja u Dječjem vrtiću.

Članak 29.

Administrativni – tehnički i pomoćni poslovi(ostali poslovi)
ustrojavaju se radi ostvarivanja djelatnosti Dječjeg vrtića kao javne službe,
uspostavljanja propisane dokumentacije i evidencije, ostvarivanja prava roditelja i
djece, javnosti rada Dječjeg vrtića, obavljanja računovodstveno-financijskih i drugih
administrativno-stručnih poslova potrebnih za rad i poslovanje Dječjeg vrtića te
ostvarivanje prava i obveza djelatnika Dječjeg vrtića.

Članak 30.

Pomoćnim poslovima osiguravaju se primjereni tehnički i drugi
uvjeti za ostvarivanje plana i programa te drugi potrebiti uvjeti za rad i
poslovanje Dječjeg vrtića prema propisanim normativima i standardima rada.

Članak 31.

Tjedno radno vrijeme Dječjeg vrtića raspoređuje se prema potrebama ostvarivanja
djelatnosti ranog i predškolskog odgoja te zadovoljavanja potreba djece i njihovih roditelja, građana i drugih pravnih osoba, u pravilu pet radnih dana. Rad subotom organizira se prema potrebama korisnika, a u skladu s odlukama Osnivača.
Dnevno radno vrijeme usklađuje se prema dobi djece i potrebama zaposlenih roditelja.
Uredovno se vrijeme može preraspodijeliti u okviru 40-satnog radnog tjedna ako se rad
organizira subotom.
Radno vrijeme Dječjeg vrtića za djecu koja su na ostvarivanju programa traje
sukladno vrsti, sadržaju i trajanju programa.

Članak 32.

Dnevni odmor za radnike Dječjeg vrtića organizira se tako da se osigurava
ostvarivanje programa, nadzor nad djecom te omogući kontakt sa strankama.
Uredovno vrijeme za rad sa strankama, posebno s roditeljima djece odnosno
njihovim skrbnicima, određuje se sukladno potrebama djece i njihovih roditelja
odnosno skrbnika, te lokalnim prilikama, tako da se korisnicima i drugim građanima
omogući da i izvan svog radnog vremena mogu obavljati potrebne poslove u Dječjem
vrtiću, odnosno da mogu dovesti i odvesti djecu iz Dječjeg vrtića prema svojim
radnim uvjetima.

Članak 33.

Tjedni i dnevni raspored radnog vremena, dnevni odmor te uredovno vrijeme
za rad sa strankama, roditeljima odnosno skrbnicima djece te drugim građanima,
utvrđuje se godišnjim planom i programom rada, u skladu s odlukama osnivača i
općim aktima Dječjeg vrtića.
Dječji vrtić je dužan, putem sredstava javnog priopćavanja, na oglasnoj ploči
Dječjeg vrtića i na drugi prikladan način obavijestiti javnost o radnom vremenu,
odnosno uredovnom vremenu za rad sa roditeljima odnosno skrbnicima te drugim
strankama.

Članak 34.

Ostvarivanje prava i obveza roditelja odnosno skrbnika djece ureduje se
posebnim pravilnikom u skladu sa zakonom, propisima donesenim na temelju
zakona i ovim Statutom.

VII UPRAVLJANJE DJEČJIM VRTIĆEM
Članak 35.

Dječjim vrtićem upravlja Upravno vijeće.
Upravno vijeće ima pet (5) članova:
– jedan (1)član upravnog vijeća bira se iz reda odgojitelja i stručnih suradnika Dječjeg
vrtića,
– tri (3)člana imenuje Osnivač
– jednog (1) člana Upravnog vijeća biraju roditelji djece korisnika usluga Dječjeg
vrtića.
Mandat članova Upravnog vijeća traje četiri godine i oni ponovno mogu biti imenovani odnosno birani, a najviše dva puta.

Članak 36.

Odgojitelj i stručni suradnici biraju jednog člana Upravnog vijeća na sjednici
Odgojiteljskog vijeća tajnim glasovanjem.
Svaki član Odgojiteljskog vijeća može predlagati ili biti predložen za člana
Upravnog vijeća.

Članak 37.

Za provedbu izbora Odgojiteljsko vijeće osniva izborno povjerenstvo koje ima
predsjednika i dva člana.

Članak 38.

Izborno povjerenstvo na temelju podataka iz kandidacijske liste sastavlja
izbornu listu.
U izbornoj listi kandidati se navode abecednim redom.

Članak 39.

Glasovanje je tajno.
Glasovanje je pravovaljano ako je glasovanju pristupila natpolovična većina
članova odgojiteljskog vijeća.
Glasovanju moraju biti nazočni svi članovi izbornog povjerenstva.

Članak 40.

Nakon završetka glasovanja izborno povjerenstvo sastavlja listu s imenima
kandidata prema broju dobivenih glasova.
S listom iz stavka 1. ovog članka izborno povjerenstvo neposredno upoznaje
odgojiteljsko vijeće.
Odgojiteljsko vijeće odbit će listu ako osnovano posumnja da je tijekom
izbora bilo povrede postupaka ili propusta izbornog povjerenstva.
Kada odgojiteljsko vijeće listu prihvati, proglašava se član Upravnog vijeća.
Za člana Upravnog vijeća izabran je kandidat koji je dobio najveći broj glasova
od prisutnih članova odgojiteljskog vijeća.
Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova, glasovanje se za te
kandidate ponavlja.
Članak 41.

Prihvaćena lista s imenima kandidata prema broju dobivenih glasova
objavljuje se na oglasnoj ploči Vrtića.
Članak 42.

Članove Upravnog vijeća koje imenuje osnivač iz reda javnih djelatnika, biraju
se na način propisan od strane osnivača.
Članak 43.

Člana Upravnog vijeća – predstavnika roditelja – korisnika usluga Dječjeg
vrtića, biraju roditelji na sastanku roditelja. Svaki roditelj može predložiti i biti
predložen za člana Upravnog vijeća, odnosno istaknuti svoju kandidaturu.
O predloženim kandidatima glasuje se javno dizanjem ruku.
Za člana Upravnog vijeća izabran je kandidat koji je dobio najveći broj glasova
nazočnih roditelja.
Izbori su pravovaljani ako je sastanku nazočno najmanje 20% roditelja.
Sastanak roditelja saziva i njime rukovodi ravnatelj, o čemu se vodi zapisnik.

 

Članak 44.

Izbori za članove Upravnog vijeća moraju se održati najmanje 15 dana prije isteka
mandata članova Upravnog vijeća.
Nakon izbora članova Upravnog vijeća iz reda odgojitelja i stručnih suradnika
Dječjeg vrtića te određivanja predstavnika osnivača i roditelja korisnika usluga Dječjeg
vrtića, saziva se prva konstituirajuća sjednica Upravnog vijeća.
Prvu sjednicu Upravnog vijeća saziva ravnatelj.
Na prvoj sjednici verificiraju se mandati izabranih odnosno imenovanih
članova Upravnog vijeća.
Na prvoj sjednici Upravnog vijeća bira se predsjednik Upravnog vijeća i njegov zamjenik.

Članak 45.

Predsjednika Upravnog vijeća biraju članovi javnim glasovanjem na vrijeme od
četiri godine.  Za predsjednika može ponovno biti imenovana ista osoba.
Za predsjednika može biti izabran svaki član Upravnog vijeća.

Članak 46.

Predsjednik Upravnog vijeća priprema, saziva te vodi sjednice vijeća.
U slučaju kad je predsjednik Upravnog vijeća spriječen, pripremu i vođenje
obavlja član vijeća kojega je za to pismeno ovlastio predsjednik.
Predsjednik je dužan sazvati sjednicu vijeća i na pismeni zahtjev trećine
članova vijeća.
Članak 47.

U p r a v n o v i j e ć e

1. Donosi na prijedlog ravnatelja:
– Statut uz suglasnost osnivača,
– Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića, uz suglasnost
osnivača,
– Godišnji plan i program rada ,
– Kurikulum dječjeg vrtića
– Financijski plan i financijsko izvješće,
– Odluku o zasnivanju i prestanku radnog odnosa sukladno zakonu.

2. Odlučuje uz suglasnost Grada

– o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju nekretnina,
– o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju pokretne imovine pojedinačne vrijednosti
koja prelazi 70.000,00 kuna,
– o raspodjeli dobiti u skladu s odlukama osnivača,
– promjeni djelatnosti Dječjeg vrtića,
– o davanju u zakup objekta i prostora Dječjeg vrtića ili mijenjanju namjene objekta
i prostora,
– o upisu djece u vrtić i o mjerilima upisa.

3. Predlaže i podnosi osnivaču:
– promjenu naziva i sjedišta Dječjeg vrtića,
– statusne promjene,
– prijedlog za imenovanje i razrješenje ravnatelja,
– izvješće i program rada Dječjeg vrtića.

4. Razmatra:

– predstavke i prijedloge građana o pitanjima od interesa za rad Dječjeg vrtića.

5. Predlaže ravnatelju:

– mjere u cilju ostvarivanja politike poslovanja Dječjeg vrtića,
– osnovne smjernice za rad i poslovanje Dječjeg vrtića.
Upravno vijeće razmatra i odlučuje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom,
ovim Statutom i drugim općim aktima Dječjeg vrtića.

Članak 48.

Upravno vijeće može pravovaljano odlučivati ako je na sjednici nazočna
najmanje polovica članova, a za prijedlog imenovanja i razrješenja ravnatelja
i za donošenje Statuta i Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg
vrtića, te Godišnjeg plana i programa rada i Kurikuluma Dječjeg vrtića sjednici mora biti nazočno najmanje dvije trećine članova.
Upravno vijeće odluke donosi natpolovičnom većinom glasova svih članova.
Odluke Upravnog vijeća potpisuje predsjednik.

Članak 49.

U radu Upravnog vijeća sudjeluje bez prava odlučivanja ravnatelj Dječjeg
vrtića.
Sjednicama Upravnog vijeća mogu biti nazočne i druge osobe koje pozovu
predsjednik vijeća i ravnatelj Dječjeg vrtića, ili se pozovu prema zaključku
Upravnog vijeća.

Članak 50.

Članu Upravnog vijeća prestaje dužnost ako:
– sam zatraži razrješenje,
– ne ispunjava dužnosti člana odnosno predsjednika,
– svojim ponašanjem povrijedi ugled i dužnost koju obnaša,
– izgubi pravo na obavljanje dužnosti,
Postupak za utvrđivanje prijedloga za razrješenje dužnosti člana Upravnog
vijeća pokreće vijeće ili tijelo koje ga je imenovalo.
Odluku o razrješenju donosi tijelo koje je izabralo odnosno imenovalo člana
Upravnog vijeća.
U slučaju razrješenja člana Upravnog vijeća novi član imenuje se u roku 30
dana i na vremensko razdoblje koje je prestalo u mandatu članu Upravnog
vijeća koji je razriješen.
Članak 51.

Predsjednik i članovi Upravnog vijeća imaju pravo na naknadu u skladu s
odlukom osnivača.

Članak 52.

Sazivanje sjednica, utvrđivanje dnevnog reda, način rada i odlučivanja
Upravnog vijeća pobliže se određuje Poslovnikom.

VII RAVNATELJ DJEČJEG VRTIĆA
Članak 53.

Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj vrtića .
Ravnatelj obavlja poslove utvrdene Zakonom, aktima donesenima na temelju Zakona ,i ovim   Statutom, a naro
ito:
organizira i vodi rad i poslovanje dječjeg vrtića,
predstavlja i zastupa dječji vrtić,
poduzima pravne mjere u ime i za račun dječjeg vrtića u granicama svojih ovlasti,
odgovara za zakonitost rada dječjeg vrtića,
odgovara za financijsko poslovanje dječjeg vrtića,
predlaže godišnji plan i program i kurikulum dječjeg vrtića
poduzima mjere neophodne za izvršavanje godišnjeg plana i programa rada i kurikuluma dječjeg vrtića
nadzire primjenu zakona i općih akata,
provodi odluke upravnog vijeća, Odgojiteljskog vijeća, Osnivača, državnih i drugih nadležnih tijela i ustanova,
donosi odluke u svezi s radom i poslovanjem dječjeg vrtića u granicama svojih ovlasti
donosi odluke o zasnivanju radnog odnosa na određeno vrijeme do 60 dana i sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme bez objavljivanja natječaja u skladu sa Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju,
predlaže Upravnom vijeću donošenje odluke o zasnivanju i prestanku radnog odnosa
sklapa ugovore o radu i otkazuje ugovore o radu za sve radnike,
potpisuje ugovore o radu i druge akte dječjeg vrtića za koje je ovlašten
podnosi izvješća o radu i poslovanju upravnom vijeću, osnivaču i drugim nadležnim tijelima
predlaže Upravnom vijeću unutarnje ustrojstvo dječjeg vrtića
organizira rad i raspored radnika
odobrava službena putovanja i druge opravdane izostanke s rada
osniva stručne skupine kao pomoćna tijela u radu dječjeg vrtića
odlučuje o stjecanju, opterećivanju i otuđivanju nekretnina i druge pokretne imovine do 20.000,00 kn.

Članak 54.

Za ravnatelja vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za odgojitelja ili
stručnog suradnika te ima najmanje 5 godina staža u djelatnosti predškolskog odgoja.
Ravnatelja imenuje i razrješava Osnivač Dječjeg vrtića na prijedlog Upravnog vijeća.
Ravnatelj se imenuje na razdoblje od četiri godine.
Ista osoba može biti ponovno imenovana.

Članak 55.

Natječaj za ravnatelja raspisuje i provodi Upravno vijeće.
Natječaj se raspisuje dva mjeseca prije isteka mandata na koji je ravnatelj imenovan.
Natječaj traje 8 dana, a objavljuje se u javnom glasilu.
U natječaju se objavljuju uvjeti koje mora ispunjavati kandidat, vrijeme na
koje se imenuje, rok za prijave i rok u kojem će kandidati biti izvješteni o izboru
(a koji nije duži od 45 dana od dana isteka roka za primanje prijava).

U natječaju se objavljuju uvjeti koje mora ispunjavati kandidat, vrijeme na
koje se imenuje, rok za prijave i rok u kojem će kandidati biti izvješteni o izboru
(a koji nije duži od 45 dana od dana isteka roka za primanje prijava).

Članak 56.

Nakon isteka roka za podnošenje prijave na natječaj Upravno vijeće utvrdit će prijedlog
za imenovanje ravnatelja i dostaviti ga s potrebnom dokumentacijom osnivaču.
Upravno vijeće utvrđuje prijedlog imenovanja ravnatelja natpolovičnom
većinom glasova, te isti upućuje osnivaču na donošenje odluke o imenovanju.
Svoj prijedlog o imenovanju ravnatelja Upravno vijeće treba obrazložiti.
S imenovanim ravnateljem sklapa se ugovor o radu na neodređeno vrijeme na način i pod
uvjetima koje odredi osnivač.

Članak 57.

Upravno vijeće,  dužno je u roku određenom u natječaju obavijestiti svakog prijavljenog kandidata o izboru i dati mu pouku o njegovu pravu da pregleda natječajni materijal i da u roku od petnaest dana od dana primitka obavijesti može zahtijevati sudsku zaštitu kod nadležnog suda.
Osoba koja je podnijela prijavu na natječaj može pobijati tužbom odluku o izboru zbog bitne povrede postupka ili zbog toga što izabrani kandidat ne ispunjava uvjete koji su objavljeni u natječaju.
Nezadovoljni kandidat za izbor ravnatelja svoje pravo može ostvariti tužbom kod Općinskog suda.
Članak 58.

Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih kandidata ne bude
izabran, natječaj će se ponoviti.
Do imenovanja ravnatelja Dječjeg vrtića na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja Vrtića,  ali najduže do godinu dana.
Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja dječjeg vrtića.
Članak 59.

Ako ravnatelj ne ispunjava zakonom utvrđene obveze, Osnivač na prijedlog Upravnog vijeća ilitijela koje je utvrdilo nepravilnosti i nezakonitosti u radu ravnatelja razriješit će ravnatelja i imenovati drugu osobu.
Ravnatelj ustanove može biti razriješen prije isteka vremena na koje je imenovan u slijedećim slučajevima:
1. ako ravnatelj sam zatraži razrješenje u skladu s ugovorom o radnom odnosu,
2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu,
3. ako ravnatelj ne postupa po propisima ili općim aktima vrtića, ili neosnovano ne
izvršava odluke organa vrtića ili postupa protivno njima,
4. ako ravnatelj svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči vrtiću veću štetu ili
ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti vrtića.
Prije donošenja odluke o razrješenju, ravnatelju se mora dati mogućnost da se izjasni o
razlozima za razrješenje.
U slučaju razrješenja ravnatelja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, a vrtić je
dužan raspisati natječaj za ravnatelja u roku od 30 dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti.

Članak 60.

Protiv odluke o razrješenju ravnatelj koji je razriješen ima pravo tužbom tražiti sudsku zaštitu prava, ako smatra da je bio povrijeđen propisani postupak i da je ta povreda mogla bitno utjecati na odluku ili da nisu postojali razlozi za razrješenje propisani odredbom članka 44.stavka 2.  Zakona o ustanovama.
Tužba iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnom Sudu u roku od trideset dana od dana primitka odluke o razrješenju.

Članak 61.

Ravnatelja vrtića u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju ravnateljskih poslova zamjenjuje osoba iz reda članova odgojiteljskog vijeća.
Osobu iz stavka 1. ovog članka određuje pisanom odlukom Upravno vijeće, a najkasnije u roku od tri (3) dana od dana spriječenosti ravnatelja.
Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima prava i dužnost obavljati one poslove ravnatelja čije se izvršenje ne može odgoditi do ravnateljeva povratka.

IX STRUČNO TIJELO DJEČJEG VRTIĆA- ODGOJITELJSKO VIJEĆE

Članak 62.

Stručno tijelo Dječjeg vrtića je Odgojiteljsko vijeće.
Odgojiteljsko vijeće čine svi odgojitelji, stručni suradnici i zdravstveni
djelatnici koji ostvaruju program predškolskog odgoja.
Odgojiteljsko vijeće:
– sudjeluje u utvrđivanju plana i programa rada Dječjeg vrtića,
– prati njegovo ostvarivanje,
– raspravlja i odlučuje o stručnim pitanjima rada,
– promiče i potiče stručni rad,
– predlaže nabavu potrebite opreme i pomagala
– te obavlja i druge poslove utvrđene zakonom i općim aktima Dječjeg vrtića.
Odgojiteljskom vijeću predsjedava ravnatelj ili osoba ovlaštena s njegove
strane.
Članak 63.

Odgojiteljsko vijeće radi na sjednicama koje su obavezne za sve njegove
članove. Sjednice odgojiteljskog vijeća saziva ravnatelj.
Sjednice se održavaju prema potrebi, a ne manje od 4 puta tijekom pedagoške
godine . Sjednice se moraju obavezno održati na početku i na kraju pedagoške
godine.
Odluke na sjednicama se donose javnim glasovanjem, većinom glasova ukupnog broja
članova Vijeća.
Na sjednicama se vodi zapisnik.  Zapisnik potpisuje ravnatelj i zapisničar.
Rad odgojiteljskog vijeća pobliže se određuje Poslovnikom.

X RODITELJI – SKRBNICI DJECE
Članak 64.

Glede što uspješnijeg ostvarivanja ciljeva ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja,
Dječji vrtić surađuje s roditeljima odnosno skrbnicima djece korisnika usluga.
Suradnja s roditeljima ili skrbnicima ostvaruje se na individualnim razgovorima,
roditeljskim sastancima i na drugi pogodan način.
Roditelji su odgovorni za praćenje rada i napredovanja djece i o svim uočenim
problemima dužni su pravodobno izvijestiti Vrtić.
Međusobna prava i obaveze Dječji vrtić ureduje posebnim Pravilnikom.

XI FINANCIJSKO POSLOVANJE
Članak 65.

Osnivač Dječjeg vrtića dužan je osigurati sredstva za osnivanje i rad.
Dječji vrtić naplaćuje usluge od roditelja, odnosno skrbnika djece sukladno
mjerilima propisanim od strane Osnivača.
Financijsko poslovanje Dječjeg vrtića odvija se prema zakonu i propisima
donesenim na temelju zakona.

Članak 66.

Za svaku godinu Dječji vrtić  donosi Financijski plan i financijsko izvješće, te
iste dostavlja Osnivaču.

XII OPĆI I POJEDINAČNI AKTI
Članak 67.
–  Statut
–  Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada dječjeg vrtića
–  Pravilnik o radu
–  Pravilnik o upisu djece i načinu ostvarivanju prava i obveza korisnika usluga
–  Pravilnik o zaštiti od požara
–  Pravilnik o zaštiti na radu
–  Poslovnik o radu Upravnog
–  Poslovnik o radu Odgojiteljskog vijeća
–  Pravilnik o zaštiti i obradi arhivskog i registraturnog gradiva
–  Pravilnik o kućnom redu
–  Pravilnik o promicanju spoznaje o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda
za zdravlje
Druge opće akte sukladno zakonu i ovom Statutu, odnosno potrebama dječjeg vrtića.

Članak 68.

Opći akti stupaju na snagu osmog dana od dana objave na Oglasnoj ploči
Dječjeg vrtića, ako nije drugačije propisano zakonom ili općim aktom.

Članak 69.

Inicijativu za donošenje općih akata ,njihovih izmjena i dopuna može dati
svaki radnik Vrtića.
Autentično tumačenje općih akata daje Upravno vijeće.
Opće akte potpisuje predsjednik Upravnog vijeća.

Članak 70.

Pojedinačne akte donosi Upravno vijeće i ravnatelj.
U pojedinačne akte spadaju odluke kojima se uređuju pojedina prava i
interesi radnika i korisnika usluga.
Pojedinačni akti stupaju na snagu i izvršavaju se nakon donošenja.
Članak 71.

Na sjednicama Upravnog i odgojiteljskog vijeća vodi se zapisnik.
Zapisnikom se potvrđuje oblik i sadržaj rada navedenih tijela.
Zapisnik sadrži temeljne podatke o radu tijela na sjednici.
U zapisniku se mora utvrditi :
datum održavanja sjednice,
mjesto održavanja sjednice,
broj članova tijela i drugih nazočnih na sjednici (utvrditi kvorum),
broj nenazočnih članova,
dnevni red,
odluke i zaključke koji su doneseni,
broj članova koji su glasovali za odluku,
broj članova koji su protiv donesene odluke,
broj suzdržanih članova,
Zapisnik mora biti jasan, potpun i istinit. Mora točno izražavati tijek rada i bit odluka,
odnosno stavova sa sjednice.

XIII RADNICI DJEČJEG VRTIĆA

Članak 72.

1. Odgojno obrazovni radnici i ostali radnici

U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnici te medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica.
Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovoga članka, u dječjim vrtićima rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici).
Odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja, položen ispit te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.
Odgovarajuću vrstu obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razinu i vrstu obrazovanja ostalih radnika u dječjem vrtiću pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 73.
2. Zasnivanje radnog odnosa u dječjem vrtiću

Radni odnos u dječjem vrtiću zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja.
Odluku o objavi natječaja donosi upravno vijeće.
Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te mrežnim stranicama i oglasnim pločama dječjeg vrtića, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:
– kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa na temelju natječaja, ali ne dulje od 60 dana,
– kad potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 60 dana.
Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni se odnos može zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.
S osobom iz stavka 5. ovoga članka sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme, do popune radnog mjesta na temelju ponovljenog natječaja s osobom koja ispunjava propisane uvjete, ali ne dulje od pet mjeseci.
Odluku o zasnivanju i prestanku radnog odnosa donosi upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.
Iznimno od stavka 7. ovoga članka, u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu, o zasnivanju radnog odnosa odlučuje ravnatelj.

Članak 74.

Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena na kaznu zatvora (neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna kazna) za neko od kaznenih djela počinjenih s namjerom protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, krivotvorenja, te bilo koje drugo kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili korištenjem djeteta ili maloljetne osobe, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.
Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. ovoga članka.
Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od prekršajnih djela za nasilničko ponašanje, osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu.
Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati ni osoba protiv koje se vodi prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela navedenih u stavku 3. ovoga članka.
Ako osoba u radnom odnosu u dječjem vrtiću bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, dječji vrtić kao poslodavac otkazat će ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a nakon isteka tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora o radu, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.
Ako dječji vrtić kao poslodavac sazna da je protiv osobe u radnom odnosu u dječjem vrtiću pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog, odnosno prekršajnog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.
Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni, odnosno prekršajni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.
Osoba koja je pravomoćno osuđena, odnosno protiv koje je pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. ovoga članka ili prekršajni postupak za neko od prekršajnih djela iz stavka 3. ovoga članka, ne može obavljati poslove u dječjem vrtiću niti kao vanjski suradnik dječjeg vrtića.
U dječjem vrtiću ne mogu raditi ni osobe kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece.
Radni odnos u dječjem vrtiću ne može zasnovati osoba koja ima izrečenu mjeru za zaštitu dobrobiti djeteta sukladno posebnom propisu.

XIV SINDIKAT I RADNIČKO VIJEĆE

Članak 75.

Utemeljenje radničkog vijeća i sindikata u Vrtiću je slobodno.

XV JAVNOST RADA
Članak 76.

Rad Dječjeg vrtića je javan.
Objavljivanjem Statuta i općih akata o uvjetima i načinu rada Dječjeg vrtića kao javne službe na oglasnoj ploči Dječjeg vrtića, kao i davanje informacija u sredstvima javnog priopćavanja, upoznaje se javnost odnosno roditelji, skrbnici, građani i druge pravne osobe s organizacijom rada Dječjeg vrtića, uvjetima i načinom ostvarivanja programa rada Dječjeg vrtića, te radom Dječjeg vrtića kao javne ustanove.
Dječji vrtić obvezan je omogućiti pristup informacijama sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama i to :
1.  pravodobnim objavljivanjem informacija o svome radu na primjeren i dostupan način,
odnosno na internetskim stranicama ili u javnom glasilu i Središnjem katalogu službenih
dokumenata Republike Hrvatske, radi informiranja javnosti,
2. davanjem informacije korisniku koji je podnio zahtjev na jedan od sljedećih načina:
3. neposrednim davanjem informacije,
4. davanjem informacije pisanim putem,
5. uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju,
6. dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju,
7. na drugi način koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji.

Članak 77.
Dječji vrtić je dužan dati svakom korisniku na njegov zahtjev obavijest o uvjetima i načinu pružanja svojih usluga i obavljanju poslova iz svoje djelatnosti, te davati potrebne podatke i upute u primjerenom roku, sredstvima javnog priopćavanja, a na njihov zahtjev davati informacije o obavljanju svoje djelatnosti i omogućiti im uvid u odgovarajuću dokumentaciju. Dječji vrtić će uskratiti davanje informacija odnosno uvid u dokumentaciju ako je ona zakonom ili Statutom određena kao službena, poslovna, znanstvena ili umjetnička tajna te kad se odnosi na osobne podatke fizičkih osoba.
Članak 78.

Informacije i podatke o obavljanju djelatnosti ili uvid u dokumentaciju Dječjeg vrtića sredstvima javnog priopćavanja i drugim pravnim osobama može dati samo ravnatelj ili radnik Dječjeg vrtića kojeg on ovlasti.

XVI PROFESIONALNA I POSLOVNA TAJNA

Članak 79.

Podatke koji se smatraju poslovnom tajnom dužni su čuvati svi djelatnici
Dječjeg vrtića i po prestanku radnog odnosa.
U navedene podatke ubrajaju se tako proglašeni dokumenti od strane
ravnatelja ili nadležnih tijela, mjere u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti, podatci
koji se odnose na obranu, fizičku i tehničku zaštitu djelatnika i imovine Dječjeg
vrtića.
Profesionalnom tajnom smatra se sve što djelatnici Vrtića saznaju o djeci,
roditeljima odnosno skrbnicima, a čije bi iznošenje štetilo istima.
Povrede poslovne i profesionalne tajne predstavljaju teže povrede radne
obveze.

XVII NADZOR
Članak 80.

Nadzor nad provedbama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i propisa
donesenih na temelju tog zakona obavlja Ministarstvo nadležno za obrazovanje.
Inspekcijski nadzor provodi prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim
zakonom.
Stručno-pedagoški nadzor nad radom odgojitelja i stručnih suradnika provode
u granicama djelokruga Ministarstva nadležnog za obrazovanje, stručno-pedagoški
nadzornici i druge stručne osobe koje ovlasti ministar nadležan za obrazovanje.
Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršenjem Zakona o
predškolskom odgoju i obrazovanju, u dijelu koji se odnosi na prehranu djece, obavlja
Ministarstvo nadležno za zdravstvo – sanitarna inspekcija.
Nadzor nad stručnim radom u primjeni Zakona o predškolskom odgoju i
obrazovanju, u dijelu koji se odnosi na socijalnu skrb djece organizira i provodi
Ministarstvo nadležno za socijalnu skrb.

 

XVIII ZAŠTITA OKOLIŠA
Članak 81.

Dječji vrtić u odgojno obrazovnom programu naročito pozornost posvećuje
odgoju djece glede čuvanja i zaštite čovjekova okoliša.
Program o provedbi zaštite okoliša sastavni je dio godišnjeg plana i programa
rada.

XIX ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 82.

Ovaj Statut donosi Upravno vijeće Dječjeg vrtića uz prethodnu suglasnost osnivača
Osnivač  je dao suglasnost 30.09.2013. godine.

Članak 83.

Dječji vrtić je dužan donijeti opće akte u roku od 90 dana od dana donošenja Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 94/13).

PREDSJEDNIK
UPRAVNOG VIJEĆA
Daniela Binički
____________________________

Članak 84.

Ovaj   Statut stupa na snagu osmog dana od dana objave na oglasnoj ploči Dječjeg vrtića
„Osmijeh.“
Statut je objavljen na oglasnoj ploči dana 17.10.2013. godine, te je stupio na snagu
dana 25. 10. 2013. godine, osim odredbi članka 16. koje stupaju na snagu 31.08.2014.

Članak 85.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje važiti Statut Dječjeg vrtića „Osmijeh“ od
22.01.2010. godine.

URBROJ:06/5   R
Bjelovar,  17.10.2013.g.

”Manje”

 

ZAHTJEV ZA PRISTUP INFORMACIJAMA

”Više”

Podnositelj zahtjeva:
(ime i prezime, tvrtka, odnosno naziv)
(adresa ,odnosno sjedište)
(telefon; e-mail)

——————————————————————————————————-
(naziv tijela javne vlasti)

——————————————————————————————————-
(sjedište tijela javne vlasti)

PREDMET: Zahtjev za pristup informacijama

 

Podaci koji su važni za prepoznavanje informacije: __________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________________

1. neposredno pružanje informacije
2. uvid u dokumente i pravljenje preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju,
3. dostavljanje preslika dokumenata koji sadrži traženu informaciju,
4. na drugi način

Način na koji želim pristupiti informaciji:
(zaokružite:)

________________________________
(vlastoručni potpis podnositelja zahtjeva)

 

U _________________, dana __________20___ godine

Napomena: Tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od podnositelja zahtjeva u svezi s pružanjem i dostavom tražene informacije

”Manje”

 

Dječji vrtić Osmijeh

”Više”

Dječji vrtić „Osmijeh“ je „najmlađi“  privatni dječji vrtić na području grada Bjelovara .
Vrtić  je počeo sa radom 04.siječnja, 2010.g.,a osnovala ga je fizička osoba, Marina Hehet Valentić, po struci odgojitelj predškolske djece i Željko Valentić.

Temeljem Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi, u našem vrtiću se ostvaruje redoviti 10- satni program njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od navršene 1.godine života do polaska u školu, koji je prilagođen razvojnim potrebama djece, te njihovim mogućnostima i potrebama.

Imamo tri odgojno-obrazovne skupine, od toga jednu jasličku i dvije vrtičke.
Zaposleno je 7 odgojiteljica od kojih su dvije pripravnice, ravnateljica, kuharica, dvije spremačice , a imamo i dva vanjska suradnika-pedagoga i zdravstvenu voditeljicu.

Naš  cilj od samog početka je težiti suodgovornom i sustvaralačkom odnosu s odgojiteljima, ravnateljem,drugim stručnim suradnicima i roditeljima u istraživanju puteva stalnog razvoja i unapređivanja odgojno-obrazovnog procesa na temelju pozitivnih iskustava prakse i znanstvenih spoznaja.
Posebno bi istaknuli da veliku važnost dajemo praćenju odgojno-obrazovnog procesa,  suradnji s odgojiteljima u planiranju i vrednovanju,  unapređivanju kroz istraživanja,  poticajnom organizacijsko-materijalnom i socijalnom okruženju koje potiče dijete na aktivnost, istraživanje i učenje,te integrativnom obogaćivanju odgojno-obrazovnog procesa organizacijom raznovrsnih sadržaja.

Suradnja sa roditeljima nam pomaže da bolje upoznamo potrebe i mogućnosti svakog djeteta, te da sve uskladimo upravo prema tim potrebama.

”Manje”

error: Content is protected !!